img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Geopolitika

Kad Donald i Vladimir zasednu da podele svet

26. februar 2025, 08:59 Žanele Dumalon | Olivija Gilan / DW
Foto: AP Photo/Susan Walsh, File
Vladimir Putin i Donald Tramp
Copied

Susret između Trampa i Putina, koji se očekuje u narednim nedeljama, mogao bi doneti prekretnicu u ratu u Ukrajini, ali i promeniti globalni poredak. Dok Vašington i Moskva pregovaraju bez prisustva evropskih lidera, postavlja se pitanje da li SAD napuštaju svoje dugogodišnje saveznike u korist bliže saradnje s Rusijom

Planirani susret Trampa i Putina o okončanju rata u Ukrajini predstavlja veliki preokret u američkoj spoljnoj politici. To je tektonski poremćaj koji će imati veliki uticaj na globalnu politiku, piše Dojče vele.

Ako dođe do sastanka američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, koji je povezan sa velikim očekivanjima, učvrstiće se tektonska pomeranja i udaljavanje od decenijama ustaljene američke spoljnopolitičke doktrine — one koja je podrazumevala Sjedinjene Države kao branioca globalnog poretka zasnovanog na vrednostima i principima, a Rusiju kao prekršioca tih pravila.

Preispitivanje dugogodišnje bezbednosne alijanse SAD sa nekadašnjim saveznicima i istomišljenicima sada je neizbežno.

„Ljudi nisu sigurni hoće li Sjedinjene Države ostati uz svoje saveznike i prijatelje“, kaže Kristina Berzina, direktorka odeljenja Geostrategija sever u nemačkom Maršalovom fondu. „Rusija je jasno stavila do znanja da Sjedinjene Države vidi kao protivnika. Ona je svoj rat u Ukrajini predstavila kao rat protiv NATO. I pored toga, Tramp i njegovi zvaničnici koriste vrlo blagu retoriku ili čak podstiču Rusiju, nudeći joj do sada nezabeležene ekonomske mogućnosti.“

„Duboko uvredljivo“ za Evropljane

Pomak u američkoj politici dogodio se u svega nekoliko dana, počevši od telefonskog razgovora između Trampa i Putina 12. februara, koji je faktički okončao američke napore da Kremlj ostane međunarodno izolovan nakon bespravne invazije na Ukrajinu pre tri godine.

Nakon telefonskog razgovora usledio je sastanak visokih delegacija u Saudijskoj Arabiji predvođenih šefovima ruske i američke diplomatije Sergejom Lavrovim i Markom Rubiom, što je prvi direktni sastanak od početka rata. Bio je to susret agresorske države i države, koja je nekada vojno najviše pomagala Ukrajinu, ali bez prisustva predstavnika Ukrajine i saveznika iz Evrope.

Kristina Berzina je naglasila da je održavanje samita u Saudijskoj Arabiji, umesto u neutralnim zemljama poput Švajcarske, izmestilo diskusiju o evropskoj bezbednosti izvan starog kontinenta.

„Mislim da mnoge Evropljane duboko vređa to što ih ignorišu“, smatra Berzina. „Jedna je stvar biti u prostoriji i raspravljati, a sasvim druga stvar je – da te uopšte ne pozovu.“

Tramp optužuje Zelenskog za invaziju Rusije na Ukrajinu

Nakon samita, usledio je rat rečima između Trumpa i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Tramp je za rusku invaziju okrivio Zelenskog i nazvao ga „diktatorom koji nije izabran na izborima“, ignorišući činjenicu da je održavanje izbora teško u situaciji kada su mnogi građani na frontu i ne mogu izaći na birališta, dok se sama zemlja bori za preživljavanje.

S druge strane, Zelenski je izjavio da Tramp „nažalost živi u balonu dezinformacija“, aludirajući na sličnost Trampovih izjava s propagandnim narativima Kremlja.

Nema naznaka da bi se na sastanku Putina i Trampa moglo napraviti prostora za druge lidere, što dodatno potcrtava pogoršanje odnosa između SAD s jedne i Ukrajine i Evrope s druge strane. Ova situacija, kako ističe Pavel Bajev, viši saradnik Centra za Sjedinjene Države i Evropu pri Institutu Brukings, trebala bi da natera Evropu da sama pronađe način da se pobrine o sopstvenoj bezbednosti.

„Sve se svodi na to da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za jačanje svoje bezbednosti i da je evropska bezbednost zapravo pitanje samih Evropljana. Mnogo više truda treba uložiti u to“, kaže Bajev.

Neizvestan ishod

Nagla promena američke spoljne politike šokirala je saveznike SAD-a. Međutim, Trampovo nepoverenje prema Ukrajini i Evropi, kao i njegova naklonost prema Rusiji, iako iznenađuju, nisu u potpunosti nerazumljive, smatra Maks Bergman, direktor Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

„Postoji mnogo teorija o tome zašto nova američka administracija sada sarađuje s Rusijom – od Trampovih poslovnih veza s ruskim oligarsima i pranjem ruskog novca, do ruskog uplitanja u izbore 2016. godine i pomaganja Trampu, pa sve do Trampove jednostavne sklonosti ka liderima-autokratama poput Putina“, navodi Bergman. „Ali ono što je sigurno jeste da je Tramp oduvek bio dosledan u naklonosti prema Rusiji i svom nepoštovanju NATO.“

Uprkos toj naklonosti, prvi samit između Trampa i Putina ne mora nužno doneti rezultate koje Tramp želi.

„Postoji vrlo jasna razlika između načina na koji Tramp vidi rat – kao nešto besmisleno što treba što pre okončati – i načina na koji ga vidi Moskva, kao egzistencijalni sukob, u kojem su ugroženi ključni interesi ruske bezbednosti i opstanka“, objašnjava Bajev iz Instituta Brukings. „Taj jaz je vrlo vidljiv i ne vidim nikakvu spremnost Moskve da promeni svoj strateški pristup ratu u Ukrajini.“

Šansa za podrivanje američke moći

Osim dogovora, koji Tramp traži s Rusijom za okončanje rata u Ukrajini, američki predsednik bi mogao da otkrije da bliža saradnja s Moskvom donosi ograničenu stratešku korist za SAD – ako ne i direktnu štetu.

„Ne znam zašto bismo želeli da osnažimo našeg glavnog neprijatelja“, kaže Bergman. „SAD nemaju nikakvu ekonomsku korist od saradnje s Rusijom. Možda nešto u pogledu minerala, ali kad je reč o perspektivama uvoza nafte i gasa iz Rusije, koji čini polovinu ruske ekonomije, mi smo tržišni konkurenti.“

Navodno je na stolu aktuelizovan dogovor o ukrajinskim sirovinama. Zelenski je odbio prvobitni predlog Trampove administracije, prema kojem bi Ukrajina SAD-u predala nalazišta retkih metala u vrednosti od oko 500 milijardi dolara kao nadoknadu za pruženu pomoć nakon izbijanja rata – što je još jedan dokaz Trampove logike pregovaranja poznate kao politički „transakcionalizam“ koji ne priznaje multilateralna ograničenja.

Bergman očekuje da će Putin iskoristiti priliku koju mu pruža Trampova administracija kako bi dodatno oslabio američku globalnu moć.

„Mislim da bi Rusija brzo delovala da izazove haos u svetu, kako SAD ne bi imale priliku da u narednih četiri ili pet godina, s nekom novom administracijom, ponovo uspostave red“, kaže Bergman. „Bilo bi to veoma opasno i nestabilno globalno okruženje u kojem bi postojeći međunarodni poredak – zasnovan na tome da se druge države ne smeju napadati – bio potpuno narušen.“

Gubitak poverenja američkih saveznika

Ako su savezi ključ američke globalne moći, onda bi njihovo slabljenje takođe oslabilo američku efikasnost na svetskoj sceni.

„Ako Tramp deluje kao da prodaje Evropu, kao što se neki pribojavaju, šta će onda učiniti s Japanom? Ili s Tajvanom“, pita se Kristine Berzina. „SAD su imale ogromnu globalnu moć zahvaljujući svojoj snazi privlačenja, koja je naterala mnoge saveznike da se bore i ginu uz SAD na Bliskom istoku. Ta moć će nestati ako američki saveznici više ne budu verovali SAD.“

Da li će sastanak Trampa i Putina označiti trajni gubitak poverenja u SAD, još nije jasno, ali bi mogao postati istorijski trenutak u kojem američki lider nalazi više zajedničkog jezika s autokratama i njihovim režimima u svetu, ostavljajući vakuum liderstva na globalnoj sceni, baziranoj na vrednostima.

Tagovi:

Donald Tramp Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija

24.avgust 2025. I.M.

Tragedija u Moskvi: Eksplozija u Centralnoj dečjoj prodavnici

U centru Moskve došlo je do eksplozije u poznatoj zgradi Centralne dečje prodavnice. Poginula je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, od kojih su dve hospitalizovane

Region

23.avgust 2025. S.Ć.

Štrajk: U Crnu Goru se ne može vozom

Do daljnjeg, zbog štrajka železničara, stoje vozovi Crne Gore što se odražava i na saobraćaj u Srbiji

Italija

23.avgust 2025. S.Ć.

Bdenje za 12. 227 dece stradale u ratu Izraela i Hamasa

Sedam sati je trajalo bdenje na kome je kardinal Mateo Zupi pročitao 12. 227 imena dece stradale u ratu Izraela i Hamasa

Turska

23.avgust 2025. Elmas Topdžu / DW

DW: Turski rat protiv švedskog stola

Doručak, ručak, večera, užine, a tamo svega što ti padne napamet. Prejedanje i bacanje hrane. Sada se u Turskoj ozbiljno razmišlja o ograničenju švedskih stolova u hotelima i restoranima

Prvi slučaj

22.avgust 2025. M. L. J.

UN zvanično proglasio glad u Gazi

UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok

Komentar

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure