

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Mnogi pravoslavci u Ukrajini ove godine prvi put slave Božić po Gregorijanskom kalendaru. Cilj je bio da se i na taj način distanciraju od Rusije
„Stvarno verujemo da bi trebalo da slavimo Božić sa celim svetom, daleko, daleko od Moskve. Za mene je to poruka“, kaže Olena sa osmehom. Njen sin je na prvoj liniji fronta kao bolničar.
U crkvi u lučkom gradu Odesi, ova žena je prvi put obeležila Badnje veče i Božić u decembru. „Ovo je sada praznik cele Ukrajine, naše nezavisne Ukrajine. To nam je važno.“
Denis, mladi čovek koji se našao u istoj crkvi, takođe podržava prelazak na Gregorijanski kalendar, ali nije isključiv. „Možemo da slavimo i 25. decembra i 7. januara“, kaže on za agenciju Frans pres.
„Sad mnogi moji prijatelji slave u decembru, ali i u januaru sa roditeljima“, dodaje mladić.
„Kao velika porodica“
Ovo je prvi put da dobar deo pravoslavnih hrišćana u Ukrajini slavi Božić prema Gregorijanskom kalendaru. Tako je zvanično odlučila vlast u Kijevu, kako se ni Isusovo rođenje ne bi proslavljalo istog dana kao u Rusiji, zemlji koja skoro dve godine vrši agresiju na Ukrajinu.
„Svi slavimo Božić zajedno“, rekao je u prazničnoj poruci u nedelju ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. „Istog datuma, kao velika porodica, kao jedna nacija, kao ujedinjena zemlja.“
Upravo je Zelenski letos potpisao zakon kojim se menja verski kalendar, tvrdeći da se tako napušta „rusko nasleđe“.
Većina istočnih crkava i dalje se drži Julijanskog kalendara prema kojem Božić pada sedmog januara.
Dve crkve
Frans pres ocenjuje promenu u Ukrajini kao jedan od užurbanih poteza kojima se uklanjaju tragovi ruske i sovjetske imperije, baš kao i promenom naziva ulica i uklanjanjem spomenika.
Takođe, novija Pravoslavna crkva Ukrajine, koja nije pod nadležnošću Moskovske patrijaršije, dobija sve više sveštenika i vernika.
I Ukrajinska pravoslavna crkva, koja još deluje, tvrdi da je prekinula veze sa Moskvom. Deo vernika tako će ipak proslavljati onda kad je navikao, 7. januara.
U Manastiru Svetog Mihaila u Kijevu, poznatom po pozlaćenim kupolama, Oksana Krikunova je rekla reporteru da je za nju, posle ruskog napada, bilo „prirodno“ da se pređe na 25. decembar.
„“Upravo sam posetila roditelje“, dodaje. „Majka ima 81, a otac 86 godina. I oni su promenu apsolutno prihvatili“.
N.R./AFP
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve