

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Mnogi pravoslavci u Ukrajini ove godine prvi put slave Božić po Gregorijanskom kalendaru. Cilj je bio da se i na taj način distanciraju od Rusije
„Stvarno verujemo da bi trebalo da slavimo Božić sa celim svetom, daleko, daleko od Moskve. Za mene je to poruka“, kaže Olena sa osmehom. Njen sin je na prvoj liniji fronta kao bolničar.
U crkvi u lučkom gradu Odesi, ova žena je prvi put obeležila Badnje veče i Božić u decembru. „Ovo je sada praznik cele Ukrajine, naše nezavisne Ukrajine. To nam je važno.“
Denis, mladi čovek koji se našao u istoj crkvi, takođe podržava prelazak na Gregorijanski kalendar, ali nije isključiv. „Možemo da slavimo i 25. decembra i 7. januara“, kaže on za agenciju Frans pres.
„Sad mnogi moji prijatelji slave u decembru, ali i u januaru sa roditeljima“, dodaje mladić.
„Kao velika porodica“
Ovo je prvi put da dobar deo pravoslavnih hrišćana u Ukrajini slavi Božić prema Gregorijanskom kalendaru. Tako je zvanično odlučila vlast u Kijevu, kako se ni Isusovo rođenje ne bi proslavljalo istog dana kao u Rusiji, zemlji koja skoro dve godine vrši agresiju na Ukrajinu.
„Svi slavimo Božić zajedno“, rekao je u prazničnoj poruci u nedelju ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. „Istog datuma, kao velika porodica, kao jedna nacija, kao ujedinjena zemlja.“
Upravo je Zelenski letos potpisao zakon kojim se menja verski kalendar, tvrdeći da se tako napušta „rusko nasleđe“.
Većina istočnih crkava i dalje se drži Julijanskog kalendara prema kojem Božić pada sedmog januara.
Dve crkve
Frans pres ocenjuje promenu u Ukrajini kao jedan od užurbanih poteza kojima se uklanjaju tragovi ruske i sovjetske imperije, baš kao i promenom naziva ulica i uklanjanjem spomenika.
Takođe, novija Pravoslavna crkva Ukrajine, koja nije pod nadležnošću Moskovske patrijaršije, dobija sve više sveštenika i vernika.
I Ukrajinska pravoslavna crkva, koja još deluje, tvrdi da je prekinula veze sa Moskvom. Deo vernika tako će ipak proslavljati onda kad je navikao, 7. januara.
U Manastiru Svetog Mihaila u Kijevu, poznatom po pozlaćenim kupolama, Oksana Krikunova je rekla reporteru da je za nju, posle ruskog napada, bilo „prirodno“ da se pređe na 25. decembar.
„“Upravo sam posetila roditelje“, dodaje. „Majka ima 81, a otac 86 godina. I oni su promenu apsolutno prihvatili“.
N.R./AFP
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve