

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




„Vašington post” piše da su Vladimir Putin i Donald Tramp razgovarali već u četvrtak, 7. novembra, odmah nakon što je proglašen pobednik američkih predsedničkih izbora. Kremlj oštro demantuje
Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp telefonirao je sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o ratu u Ukrajini, preneo je „Vašingtnon post”, a poziva se na izvore bliske Trampu.
Tramp je navodno primio poziv dok je boravio u Floridi 7. novembra, dan nakon razgovora sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Neimenovani izvori tvrde da je Tramp rekao Putinu da ne eskalira sukob u Ukrajini i izrazio želju za dodatnim razgovorima o „skorom rešavanju rata“.
Putin je u početku rezervisano reagovao na Trampovu veliku izbornu pobedu, pre nego što mu je neformalno čestitao na pobedi 7. novembra.
Takođe, pohvalio je Trampovu „hrabrost“ nakon što je preživeo pokušaj atentata u julu i rekao da je „spreman“ za razgovor s njim.
Ljudi upućeni u razgovor izjavili su za “Post” da je Kijev bio obavešten o razgovoru sa Putinom i da nije imao primedbi.
Zvaničnici SAD-a, Rusije i Ukrajine nisu komentarisali navode “Vašington Posta”.
Demanti Kremlja
Kremlj je u ponedeljak demantovao „Vašington post“, piše AFP.
„To je očit primer kvaliteta informacija koje se objavljuju ovih dana, čak i u prilično respektabilnim medijima. To je potpuno neistinito. Čista fikcija. To je naprosto lažna informacija“, rekao je Putinov potparol Dmitri Peskov.
Na ponovljeno novinarsko pitanje da li to znači da nije bilo nikakvog telefonskog razgovora Putina i Trampa prošle sedmice, Peskov je bio izričit: „Upravo sam to rekao. Nije bilo razgovora“.
Lažna podrška za Kamalu Haris
Tokom kampanje pred izbore 5. novembra, Tramp je tvrdio da bi okončao rat u Ukrajini, ali nije izneo detalje o tome kako to namerava da učini.
Putin je u septembru rekao da bi voleo da vidi potpredsednicu SAD Kamalu Haris kao pobednicu na izborima, ali analitičari su tada ocenili da je to bio deo napora Kremlja da se izbegne utisak da se nadaju Trampovoj pobedi.
Tramp je ranije sugerisao da bi Ukrajina možda morala da pristane na teritorijalnde ustupke kako bi postigla mirovni sporazum s Rusijom.
U tom smislu, Trampov saveznik Brajan Lanco izjavio je za BBC 9. novembra da će se Trampova administracija fokusirati na postizanje mira u Ukrajini, a ne na podršku Kijevu da povrati teritorije pod okupacijom Rusije.
Napadi jači nego ikada
Izveštaj „Vašington Posta” o razgovoru koji je uzburkao svet usledio je nekoliko sati nakon što je Zelenski izjavio da je Rusija tokom noći ispalila 145 dronova na Ukrajinu, što je najveći pojediničani noćni napad Rusije od početka invazije u februaru 2022.
Ukrajinske snage izvele su takođe do sada najveći napad sa 84 drona na civilnu infrastrukturu Rusije, potvrdilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Gađano je šest ruskih oblasti, uključujući i prestonicu Moskvu, a ruske snage navode da su oborile 70 bespilotnih letelica.
Grupa od 50.000 ruskih i severnokorejskih vojnika sprema se da pokrene protivofanzivu velikih razmera u regionu Kursk, piše Njujork tajms, pozivajući se na ukrajinske i američke zvaničnike.
Francuska će Kijevu predati još deset raketa dugog dometa „skalp“ kako bi Ukrajina mogla da gađa mete iza linije fronta, potvrdio je francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu.
Izvor: RSE/RTS


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve