

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Kontroverzu je izazvalo to što je Hadid palestinskog porekla, a promovisala je kampanju obeležavanja Olimpijskih igara na kojima je u terorističkom napadu palestinske militantne grupe Crni sepetembar ubijeno 11 izraelskih trenera i sportista i jedan nemački policajac
Kompanija Adidas se izvinila svima koje je uznemirila kampanja SL72 i promocija klasičnog modela patika te kompanije kojima se obeležava 52. godišnjica Olimpijskih igara u Minhenu 1972. godine, a u koju je bila uključena manekenka Bela Hadid.
Kontroverzu je izazvalo to što je Hadid palestinskog porekla, a promovisala je kampanju obeležavanja Olimpijskih igara na kojima je u terorističkom napadu palestinske militantne grupe Crni sepetembar ubijeno 11 izraelskih trenera i sportista i jedan nemački policajac.
Revidiranje kampanje
„Svesni smo da su uspostavljene veze sa tragičnim istorijskim događajima – iako su oni potpuno nenamerni – i izvinjavamo se zbog bilo kakvog uznemiravanja. Kao rezultat toga revidiramo ostatak kampanje. Verujemo u sport kao silu koja ujedinjuje ljude širom sveta i nastavićemo sa našim naporima da zagovaramo različitost i jednakost u svemu što radimo“, saopštila je kompanija Adidas.
Adidasove reklame za kampanju SL72 prikazuju Hadid koja nosi pomenute patike dok u rukama drži cveće.
Nakon što se kompanija izvinila i obećala da će revidirati kampanju, sve objave sa Hadid su izbrisani sa Adidasovih naloga na društvenim mrežama Iks i Instagram.
Američki jevrejski komitet: Nedopustivo
Američki jevrejski komitet pozvao je Adidas da se pozabavi „neverovatnom greškom“.
„Da Adidas odabere manekenku sa glasnim antiizraelskim stavom da podseti na mračne Olimpijske igre ili je veliki previd ili namerno zapaljivo. Ni jedno ni drugo nije prihvatljivo“, saopštio je Američki jevrejski komitet.
Hadid je glasna pristalica palestinske borbe i često koristi društvene mreže da bi pružila podršku Palestini u sukobu sa Izraelom.
Ona je u decembru 2017. godine bila među onima koji su se protivili odluci tadašnjeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da prizna Jerusalim kao prestonicu Izraela.
U junu 2024. godine Hadid i njena sestra, takođe supermodel Điđi Hadid, donirali su milion dolara pomoći Palestincima.
Hadid: Da sam znala, ne bih pristala
Hadid je istakla da se nikada ne bi svesno bavila bilo kakvim poslom koji je povezan sa užasnom tragedijom bilo koje vrste.
„Pre objavljivanja kampanje nisam znala za istorijsku vezu sa groznim događajima 1972. godine. Šokirana sam, uznemirena i razočarana nedostatkom osetljivosti u ovoj kampanji. Da sam toga bila svesna nikada ne bih učestvovala u toj kampanji“, napisala je Hadid na svom nalogu na Instagramu.
Istakla je da su ona, njen tim i Adidasu „trebalo više istražuju“, i da bi se pobunila da je znala za tragičnu istoriju.
Izvor: USA Today, The Hollywood Reporter


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve