

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Kontroverzu je izazvalo to što je Hadid palestinskog porekla, a promovisala je kampanju obeležavanja Olimpijskih igara na kojima je u terorističkom napadu palestinske militantne grupe Crni sepetembar ubijeno 11 izraelskih trenera i sportista i jedan nemački policajac
Kompanija Adidas se izvinila svima koje je uznemirila kampanja SL72 i promocija klasičnog modela patika te kompanije kojima se obeležava 52. godišnjica Olimpijskih igara u Minhenu 1972. godine, a u koju je bila uključena manekenka Bela Hadid.
Kontroverzu je izazvalo to što je Hadid palestinskog porekla, a promovisala je kampanju obeležavanja Olimpijskih igara na kojima je u terorističkom napadu palestinske militantne grupe Crni sepetembar ubijeno 11 izraelskih trenera i sportista i jedan nemački policajac.
Revidiranje kampanje
„Svesni smo da su uspostavljene veze sa tragičnim istorijskim događajima – iako su oni potpuno nenamerni – i izvinjavamo se zbog bilo kakvog uznemiravanja. Kao rezultat toga revidiramo ostatak kampanje. Verujemo u sport kao silu koja ujedinjuje ljude širom sveta i nastavićemo sa našim naporima da zagovaramo različitost i jednakost u svemu što radimo“, saopštila je kompanija Adidas.
Adidasove reklame za kampanju SL72 prikazuju Hadid koja nosi pomenute patike dok u rukama drži cveće.
Nakon što se kompanija izvinila i obećala da će revidirati kampanju, sve objave sa Hadid su izbrisani sa Adidasovih naloga na društvenim mrežama Iks i Instagram.
Američki jevrejski komitet: Nedopustivo
Američki jevrejski komitet pozvao je Adidas da se pozabavi „neverovatnom greškom“.
„Da Adidas odabere manekenku sa glasnim antiizraelskim stavom da podseti na mračne Olimpijske igre ili je veliki previd ili namerno zapaljivo. Ni jedno ni drugo nije prihvatljivo“, saopštio je Američki jevrejski komitet.
Hadid je glasna pristalica palestinske borbe i često koristi društvene mreže da bi pružila podršku Palestini u sukobu sa Izraelom.
Ona je u decembru 2017. godine bila među onima koji su se protivili odluci tadašnjeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da prizna Jerusalim kao prestonicu Izraela.
U junu 2024. godine Hadid i njena sestra, takođe supermodel Điđi Hadid, donirali su milion dolara pomoći Palestincima.
Hadid: Da sam znala, ne bih pristala
Hadid je istakla da se nikada ne bi svesno bavila bilo kakvim poslom koji je povezan sa užasnom tragedijom bilo koje vrste.
„Pre objavljivanja kampanje nisam znala za istorijsku vezu sa groznim događajima 1972. godine. Šokirana sam, uznemirena i razočarana nedostatkom osetljivosti u ovoj kampanji. Da sam toga bila svesna nikada ne bih učestvovala u toj kampanji“, napisala je Hadid na svom nalogu na Instagramu.
Istakla je da su ona, njen tim i Adidasu „trebalo više istražuju“, i da bi se pobunila da je znala za tragičnu istoriju.
Izvor: USA Today, The Hollywood Reporter


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve