img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Austrija

Izbori u Austriji: Ko je u igri?

29. septembar 2024, 09:02 Lucija Šulten (DW)
Foto: AP/Christian Bruna
Herbert Kikl, FPO, Austrija
Copied

Prednost desničarske Slobodarske stranke Austrije neočekivano opada pred izbore u Austriji. Možda zbog nedavnih poplava

Na izborima ove nedelje (29. septembra) političke karte će biti ponovo pomešane. A to će se verovatno odnositi na narednih pet godina, jer toliko traje pun zakonodavni period u Austriji.

Oko 6,3 miliona birača u zemlji mogu birati između veoma različitih stranaka iz političkog spektra. Međutim, ključno pitanje je da li će desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) ponovo biti najjača politička snaga. Na evropskim izborima  poöetkom juna desničarski populisti osvojili najviše glasova (25,3%), a odmah iza njih su bili konzervativci ÖVP (24,5%) i onda socijaldemokrate (23,2%).

Desničari odavno prednjače u anketama

U anketama je FPÖ više od godinu dana na prvom mestu. Sudeći po poslednjim anektama mogla bi da dobije 26-27 procenara.

Iza nje je konzervativna Austrijska narodna partija (ÖVP) sa 25 odsto i Socijaldemokrate sa 21 odsto podrške.

Zeleni, koji su trenutno u vladi, i liberalna stranka NEOS bore se za četvrto mesto sa oko deset odsto.

Dve male stranke, Komunistička partija Austrije (KPO) i Pivska stranka kabaretiste Dominika Vlaznija, i dalje se nadaju da će preći prag od četiri procenta i ući u parlament.

Da li desničarski populista Kikl ima šanse da postane kancelar?

Obično se na izborima govori o brojnim temama, kaže Silvija Kricinger, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Beču, u intervjuu za DW. Ali na ovim izborima, migracija i bezbednost su posebno važni za mnoge glasače u Austriji.

„Neka bude volja vaša“, obećava desničarski populista Herbert Kikl na predizbornim plakatima širom zemlje. Svojim biračima poručuje da želi da postane „narodni kancelar“. To je izraz koji je koristio i Adolf Hitler, iako Kikl negira bilo kakvu namernu aluziju.

Ali čak i ako dobije najviše glasova, njegovom planu stoje na putu još najmanje dva čoveka – aktuelni kancelar Karl Nehamer (ÖVP) i predsednik Aleksandar van der Belen (Zeleni).

Van der Belen je odgovoran za imenovanje saveznog kancelara. Šef države je slobodan i nezavisan u odluci koga će imenovati, kaže Peter Filcmajer. U Austriji kancelara ne bira parlament, objašnjava za DW profesor politike na Dunavskom univerzitetu u Kremsu.

Van der Belen je unapred jasno stavio do znanja da ne bi imenovao Kikla za kancelara. Dakle, mandat za formiranje vlade možda neće nužno pripasti pobedniku izbora.

Nehamer ne želi u vladu sa Kiklom

Karl Nehamer je više puta isključio mogućnost ulaska u koaliciju sa Kiklom ili čak vođenje pregovora o formiranju vlade sa njim. U TV duelu ove sedmice aktuelni kancelar je svog izazivača opisao kao „radikalizovanog“ i optužio ga za širenje teorija zavere.

Međutim, ovaj stav se odnosi samo na Herberta Kikla, dok saradnju sa FPÖ Nehamer nije u potpunosti isključio.

Koje su moguće koalicije?

Posmatrači primećuju sličnosti između ÖVP-a i FPÖ-a, na primer u oblasti ekonomske ili migracione politike: obe stranke se zalažu za restriktivan kurs u migracionoj politici.

U svom izbornom programu, ÖVP se zalaže za „strogi sistem azila”, želi da zaustavi ilegalnu migraciju i da u inostranstvu uspostavi procedure za dobijanje azila.

FPÖ, s druge strane, nastavlja da promoviše ideju „Tvrđava Austrija“, zalažući se za odbijanje migranata na austrijskoj granici, postavljanje graničnih ograda na osetljivim područjima i suspendovanje prava na azil u slučaju preopterećenja. Takođe, stranka se zalaže za takozvanu „remigraciju“, pod kojom desničarski populisti podrazumevaju „povratak svih ilegalnih migranata na osnovu zakonskih odredbi“.

Poslednja koalicija između ÖVP-a i FPÖ-a bila je pod tadašnjim saveznim kancelarom Sebastijanom Kurcom. Ona je iznenada okončana zbog takozvane „Ibica“-afere.

Unutar FPÖ-a smatra se nemogućim da stranka, u slučaju izbornog uspeha, žrtvuje svog vodećeg kandidata Kikla radi učešća u vladi.

Stoga bi bilo moguće da se ÖVP obrati Socijaldemokratama i još jednoj trećoj stranci, na primer NEOS-u. ÖVP je posvađan sa Zelenima, sa kojima je trenutno u vladi, posebno zbog takozvanog zakona orenaturaciji. Trojna koalicija bila bi novina u Austriji.

ÖVP u završnici smanjuje razliku

Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je razlika između FPÖ i ÖVP samo jedan do dva procenta. To bi moglo biti i zbog razorne poplave koja je pre skoro dve nedelje preplavila velike delove zemlje.

Za aktuelnog kancelara Nehamera to je bila prilika da se predstavi kao odlučan krizni menadžer. FPÖ-u to sigurno nije išlo u prilog, smatra politikolog Filcmajer. Sve do poplave, tema migracija, ključna tema za FPÖ, dominirala je predizbornom kampanjom.

Alekander Prel vodi predizbornu kampanju u Beču. On želi da uđe u Nacionalni savet za ÖVP. Zajedno sa drugim pomagačima u kampanji deli kese sa malim poklonima, uključujući i maramice. Mnogo njih će biti potrebno ako Kikl postane kancelar, piše na pakovanju. Ali do toga neće doći, kaže Prel:

„Čvrsto sam uveren da će se naš kancelar i dalje zvati Karl Nehamer.”

Tagovi:

Austrija Desnica Izbori Slobodarska stranka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Mediji

08.septembar 2025. Katrin Vesolovski (DW)

Izrael platio Guglu desetine miliona evra da reklamira laži o Gazi

Izrael je uložio desetine miliona evra u promovisanje videa na Jutjubu i društvenim mrežama u kojima se negira glad u Gazi, pokazuje istraživanje u kojem je učestvovao DW

Bosna i Hercegovina

08.septembar 2025. Samir Huseinović (DW)

Da li će Dodik napraviti neki dil i otići mirno?

Milorad Dodik, koji i dalje dela kao predsednik RS iako zvanično nema mandat, navodno pregovara o „mirnom“ odlasku iz politike. Sa druge strane, ima naznaka i da je spreman na totalni politički obračun

Papa Lav XIV

Katoličanstvo

07.septembar 2025. M. L. J.

Vatikan proglašava svetim „Božijeg influensera“

Papa Lav XIV u nedelju, 7. septembra, na Trgu svetog Petra u Vatikanu svečano proglašava svetim Karla Akutisa, italijanskog dečaka koji je 2006. preminuo od leukemije sa 15 godina

Grčka

05.septembar 2025. Kaki Bali / DW

Grčka se „čisti“ od ilegalnih migranata: Deportacija ili zatvor

Prvi zakon o kojem se raspravljalo i koji je usvojen u grčkom parlamentu nakon letnje pauze bio je o ilegalnoj imigraciji. Novim zakonom rigoroznije će se sankcionisati ilegalni boravak migranata u toj zemlji

Zemljotres u Avganistanu

Hronika

04.septembar 2025. M.S.

Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi

U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure