img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bliski istok

Izazovom na izazov

01. april 2004, 01:36 Marko Savić
Copied

I dok iz sveta stižu osude i izjave zabrinutosti i pozivi obema stranama na uzdržanost, na Bliskom istoku se ponovo zvecka oružjem

NEIZVESNOST: Palestinac sa posterom ubijenog šeik Jasina na protestu

Ubistvo šeika Ahmeda Jasina, odavno najavljivano i više puta pokušavano, na kraju se i dogodilo. Time su njegove sudije i dželati uspeli da ostvare ono što su sami proglasili pravednim. Da li će to, međutim, doneti mir na Bliskom istoku još je neizvesnije imajući u vidu da je i do sada to išlo teško; u budućnosti, čini se, biće još teže.

Kada je i poslednji mirovni plan za rešenje izraelsko-palestinskog sukoba („putna mapa za mir“) nedavno doživeo krah, izraelski premijer Arijel Šaron odlučio se na konkretne unilateralne poteze. Njegov plan o dezangažovanju, povlačenju sa dela Zapadne obale i iz pojasa Gaze, počeo je da se ispunjava pre nekoliko meseci. Pobednika u višedecenijskom ratovanju moraju svi da slave, a slast pobede nikako na sme da oseti Hamas. Povlačenje mora da izgleda kao dobrovoljan čin izraelske vlade, koja želi da stavi tačku na najduži sukob na svetu. Da li je to moguće ostvariti sada, nakon Jasinovog ubistva?

PODIZANjE ZIDA: Druga faza „putne mape“ trebalo je da bude stvaranje provizornih granica buduće palestinske države (nakon zaustavljanja terorističkih napada) posle čega je trebalo da usledi i određivanje trajnih granica i proglašenje nezavisne palestinske države. U skladu sa svojim obećanjem da će zaustaviti terorističke napade, a ne nalazeći na palestinskoj strani nikoga s kim bi mogao da pregovara, Arijel Šaron je istupio sa planom o dezangažovanju. Prelazeći odmah na svoju verziju „putne mape“, naredio je izgradnju visokog zida na Zapadnoj obali, koji bi po mišljenju Izraelaca trebalo da bude sigurna brana od terorističkih napada i privremena granica. Ukoliko se ona ne odredi u sledećih nekoliko godina Izraelci će, zbog velikog prirodnog priraštaja Palestinaca postati manjina u svojoj zemlji, ako se imaju u vidu granice „velikog Izraela“, sa teritorijama koje je okupirao još 1967. Najavljeno je povlačenje i iz pojasa Gaze, kada se tamo osigura mir.

Sporni zid odmah je postao izvor novih nesporazuma, jer ga Palestinci vide kao pokušaj da se odrede trajne granice na njihovu štetu. Iako je Šaron najavio i iseljavanje velikog broja jevrejskih naselja koja će se naći sa druge strane zida, mnogi Palestinci biće odvojeni od svoje zemlje, radnih mesta i u drugoj državi. Šaron pokušava da uveri svet da je zid samo privremena građevina, koja se može ukloniti kada jednom konačno dođe do mira. Podršku za svoj plan tražiće i od SAD, kad ode u već najavljenu posetu američkom predsedniku.

Što se povlačenje iz Gaze tiče, tu je situacija mnogo komplikovanija. Povući se i pobediti, pokazujući istovremeno da izraelsko oružje može da pogodi svaki cilj, poruka je koja je namenjena radikalnim Palestincima. Nastavljajući sa praksom ciljnih ubistava, gde je šeik Ahmed Jasin samo jedan na listi, Izrael je ušao u novu fazu sukoba iz koje se ne može brzo izaći.

Opravdanje za ubistvo nađeno je u činjenici da je šeik Ahmed Jasin bio osnivač i dohovni vođa Hamasa, radikalne palestinske islamističke organizacije koja je odgovorna za smrt više od 380 Izraelaca u poslednje tri godine. On je predstavljen kao zločinac i kao najveći neprijatelj Izraela, koji je iz invalidskih kolica, gotovo gluv i skoro potpuno slep, davao naloge za izvođenje terorističkih napada. Atentat je Jasina, koji je iako je izgledao potpuno bespomoćno, imao veliku harizmu, preko noći pretvorio u mučenika i razgnevio i ujedinio Palestince, čak i one koji se nisu slagali sa samoubilačkim napadima. Izlivi besa i pretnje usledili su odmah nakon ubistva. Lideri Hamasa prete da će na vatru odgovoriti vatrom, sastavljajući svoju listu onih koje ne žele da vide među živima; na njoj su između ostalih, izraelski premijer, ministar odbrane i mnogi drugi izraelski funkcioneri. Izraelci im nisu ostali dužni, preteći da su među Palestincima mete sve vođe Hamasa, brigade mučenika Al aksa i vojnog krila Fataha. I dok iz sveta stižu osude i izjave zabrinutosti i pozivi obema stranama na uzdržanost, na Bliskom istoku se ponovo zvecka oružjem.

NEIZVESNOST: Postavlja se pitanje šta je Izrael želeo da dobije Jasinovim ubistvom. Odluka je sigurno pažljivo pripremana i odvagane su sve moguće opcije. Šeik Ahmed Jasin je objedinjavao čitav Hamas, koji je, inače podeljen na više frakcija, a da istovremeno nije bio lider nijedne od njih. Takođe, važio je za pragmatičara i umerenijeg lidera od svog naslednika Abdelaziza al Rantizija. Njegovim ubistvom nije smanjena sposobnost Hamasa da izvodi terorističke napade, jer će, naprotiv, još lakše moći da regrutuje samoubice. Mnogi misle da je Jasin važniji mrtav nego živ, „propagandna“ vrednost je u njegovom mučeništvu. Njegova smrt će još više radikalizovati Palestince i marginalizovati Jasera Arafata, od koga se, paradoksalno, tražilo da stane na put teroristima, iako je on sam proglašen za metu.

Ipak, Izraelci smatraju da će ubistvo, gledano na duže staze, dovesti do smanjenja tenzija. Oni su želeli da demorališu Hamas i time smanje opasnost od njegovih napada dok se ne povuku iz Gaze. Hamasov novi lider, Abdelaziz al Rantizi, po izraelskom mišljenju, nije adekvatna zamena za šeika, koji je za razliku od njega bio mnogo umereniji i pragmatičniji, i imao mnogo veći uticaj. Što se tiče mogućnosti da se broj i intenzitet napada poveća, Izrael smatra da ume da izađe na kraj sa Hamasom. On zna gde se lideri Hamasa nalaze, a atentatom na Jasina pokazao je da su svi oni mete i da neće birati sredstva protiv njih, a sve to bi, po Izraelcima, trebalo da umiri radikalne vođe Hamasa. U tom slučaju, najveći problem ostaju obični vojnici, a ne ideolozi i podstrekači. Izraelci naročito računaju s dugoročnim planovima Hamasa, po kojima bi, zbog demografske eksplozije palestinskog stanovništva, palestinska država u svakom slučaju nastala na teritoriji sadašnjeg Jordana, koji je Izrael okupirao 1967.

Najveća nedouomica sadržana je u neizvesnosti oko je sledećih poteza i buduće politike Hamasa. Hamas je osnovan sa proklamovanim ciljem da uništi jevrejsku državu, i dok je šeik Ahmed Jasin bio živ on je uspevao da ograničava napade samo na izraelsku teritoriju. Isto tako, namerne mete nikada nisu bili strani državljani, pa ni Amerikanci, iako su oni glavni saveznik Izraela i glavni „krivac“ što Izrael još postoji. Sada, kada je on mrtav, sve su učestalija mišljenja da Hamas više niko ne kontroliše. Mada njegovi novi-stari lideri ističu da je Izrael jedina meta njihovih napada kako ranije, tako i ubuduće, niko ne garantuje da će tako i ostati. Posle američkog veta u UN-u na rezoluciju kojom se osuđuje ubistvo šeika Jasina, Abdelaziz al Rantizi je američkog predsednika Džordža Buša proglasio neprijateljem muslimanskog naroda i pozvao na sveti rat protiv njega i Izraela.

Takve izjave ne ulivaju nadu da će budućnost biti mirnija od prošlosti. U svakom slučaju, sada sledi palestinski odgovor na Jasinovo ubistvo, a Izraelci najavljuju da neće čekati napad, već da će oni udariti prvi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure