img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Referendum u Italiji – Poraz premijera Rencija

Italijanski gambit

07. decembar 2016, 19:08 Uroš Mitrović
foto: ap
Copied

Posle ostavke Matea Rencija pitanje je šta očekuje treću najveću ekonomiju Evropske unije kojoj političke krize nisu nepoznanica

Organizujući referendum o ustavnim promenama, kojima je želeo da ojača centralnu vlast i ograniči uticaj Senata, italijanski premijer Mateo Renci politički se kockao i izgubio. Nakon što je 60 odsto birača odbacilo predlog vlade da reformiše zastareli i komplikovani sistem vlasti, koji u toj zemlji traje još od 1948. godine i usvajanja italijanskog Ustava, mladi i agilni Renci, preuzimajući odgovornost za referendumski poraz, predao je ostavku šefu države Serđu Matareli. Time se – na način neodoljivo sličan onome koji je zadesio bivšeg britanskog premijera Dejvida Kamerona nakon Brexita – makar privremeno okončala uspešna politička karijera rođenog Toskanca i najmlađeg premijera u istoriji te zemlje.

DVE MUVE JEDNIM UDARCEM: Plan Matea Rencija bio je jednostavan. On je želeo da pobedom na referendumu „smanji nestabilnost političkog sistema“, kako je nagoveštavao uoči građanskog izjašnjavanja, i da na taj način pokrene institucionalne i zakonodavne reforme, koje je obećavao još od kada je u februaru 2014. postao prvi čovek vlade. S druge strane, Renci je želeo da ovom pobedom zacementira svoju moć i ućutka sve glasnije i politički uticajnije populiste sa desnog i levog političkog spektra. Među njima, svakako najveći politički takmaci Rencijevoj vlasti bili su pripadnici populističkog pokreta Pet zvezdica, koji predvodi evroskeptik i bivši komičar Bepe Grilo, koji je na junskim lokalnim izborima do nogu potukao Rencijevu Demokratsku stranku u čak 18 od 20 gradova Italije.

Italijanski premijer, koji je odveć samouvereno vezao svoju političku sudbinu sa uspehom na referendumu, želeo je da gornjem domu parlamenta (Senatu) onemogući blokiranje zakona i pravo da pokrene postupak izglasavanja nepoverenja vladi. Takođe, dosadašnjih 315 izabranih senatora reformom je trebalo da bude zamenjeno sa 100 regionalnih većnika i gradonačelnika koji bi bili posredno birani. Reforma Ustava imala je za cilj i da ojača stabilnost vlade, jer je slabost dosadašnjeg sistema bila najvidljivija upravo u nestabilnosti vlada, imajući u vidu da je Italija u poslednjih sedamdeset godina imala čak 63 različita kabineta. Iako su se gotovo sve stranke u Italiji zalagale za takvu reformu, građani su, uz veliki odziv od čak 68,5 odsto, odbili ovaj predlog.

ŠTA ČEKA ITALIJU: Primajući ostavku premijera, italijanski predsednik Serđo Matarela ipak je zamolio Rencija da odloži planiranu ostavku na tu funkciju, barem dok parlament ne odobri budžet za 2017. godinu, što bi moglo da se dogodi već u petak. U saopštenju iz predsedničke kancelarije navodi se da bi čim budžet bude usvojen premijer mogao da podnese ostavku. Nakon toga najverovatniji scenario je formiranje prelazne tehničke vlade, koja bi imala podršku sadašnje, ili pak neke nove proširene većine u parlamentu. Kabinet u tehničkom mandatu imao bi zadatak da sprovede reformu izbornog zakona, jer će u Italiji 2018. biti održani opšti izbori. S obzirom na to da se sa svih strana, i zdesna (Severna liga) i sleva (Pet zvezdica) traži raspuštanje parlamenta i raspisivanje prevremenih izbora, pitanje je da li će prelazna vlada izgurati mandat do februara 2018, kada ističe mandat sadašnjeg parlamenta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure