img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Referendum u Italiji – Poraz premijera Rencija

Italijanski gambit

07. decembar 2016, 19:08 Uroš Mitrović
foto: ap
Copied

Posle ostavke Matea Rencija pitanje je šta očekuje treću najveću ekonomiju Evropske unije kojoj političke krize nisu nepoznanica

Organizujući referendum o ustavnim promenama, kojima je želeo da ojača centralnu vlast i ograniči uticaj Senata, italijanski premijer Mateo Renci politički se kockao i izgubio. Nakon što je 60 odsto birača odbacilo predlog vlade da reformiše zastareli i komplikovani sistem vlasti, koji u toj zemlji traje još od 1948. godine i usvajanja italijanskog Ustava, mladi i agilni Renci, preuzimajući odgovornost za referendumski poraz, predao je ostavku šefu države Serđu Matareli. Time se – na način neodoljivo sličan onome koji je zadesio bivšeg britanskog premijera Dejvida Kamerona nakon Brexita – makar privremeno okončala uspešna politička karijera rođenog Toskanca i najmlađeg premijera u istoriji te zemlje.

DVE MUVE JEDNIM UDARCEM: Plan Matea Rencija bio je jednostavan. On je želeo da pobedom na referendumu „smanji nestabilnost političkog sistema“, kako je nagoveštavao uoči građanskog izjašnjavanja, i da na taj način pokrene institucionalne i zakonodavne reforme, koje je obećavao još od kada je u februaru 2014. postao prvi čovek vlade. S druge strane, Renci je želeo da ovom pobedom zacementira svoju moć i ućutka sve glasnije i politički uticajnije populiste sa desnog i levog političkog spektra. Među njima, svakako najveći politički takmaci Rencijevoj vlasti bili su pripadnici populističkog pokreta Pet zvezdica, koji predvodi evroskeptik i bivši komičar Bepe Grilo, koji je na junskim lokalnim izborima do nogu potukao Rencijevu Demokratsku stranku u čak 18 od 20 gradova Italije.

Italijanski premijer, koji je odveć samouvereno vezao svoju političku sudbinu sa uspehom na referendumu, želeo je da gornjem domu parlamenta (Senatu) onemogući blokiranje zakona i pravo da pokrene postupak izglasavanja nepoverenja vladi. Takođe, dosadašnjih 315 izabranih senatora reformom je trebalo da bude zamenjeno sa 100 regionalnih većnika i gradonačelnika koji bi bili posredno birani. Reforma Ustava imala je za cilj i da ojača stabilnost vlade, jer je slabost dosadašnjeg sistema bila najvidljivija upravo u nestabilnosti vlada, imajući u vidu da je Italija u poslednjih sedamdeset godina imala čak 63 različita kabineta. Iako su se gotovo sve stranke u Italiji zalagale za takvu reformu, građani su, uz veliki odziv od čak 68,5 odsto, odbili ovaj predlog.

ŠTA ČEKA ITALIJU: Primajući ostavku premijera, italijanski predsednik Serđo Matarela ipak je zamolio Rencija da odloži planiranu ostavku na tu funkciju, barem dok parlament ne odobri budžet za 2017. godinu, što bi moglo da se dogodi već u petak. U saopštenju iz predsedničke kancelarije navodi se da bi čim budžet bude usvojen premijer mogao da podnese ostavku. Nakon toga najverovatniji scenario je formiranje prelazne tehničke vlade, koja bi imala podršku sadašnje, ili pak neke nove proširene većine u parlamentu. Kabinet u tehničkom mandatu imao bi zadatak da sprovede reformu izbornog zakona, jer će u Italiji 2018. biti održani opšti izbori. S obzirom na to da se sa svih strana, i zdesna (Severna liga) i sleva (Pet zvezdica) traži raspuštanje parlamenta i raspisivanje prevremenih izbora, pitanje je da li će prelazna vlada izgurati mandat do februara 2018, kada ističe mandat sadašnjeg parlamenta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bohum

28.novembar 2025. Srećko Matić/DW

Zašto je nemački policajac pucao u dvanaestogodišnju Srpkinju?

Dvanaestogodišnja devojčica koja ima i srpsko državljanstvo teško je ranjena u akciji policije u Bohumu pre desetak dana. Okolnosti tragedije još nisu razjašnjene, a to sada postaje i političko pitanje. Šta za sad znamo?

Očekuje se da će poslednja pretraga zgrada koje su planule u jednom od najsmrtonosnijih požara u Hongkongu biti završena kasnije u petak.

Hongkong

28.novembar 2025. B. B.

Gašenje pogubnog požara u Hongkongu pri kraju, poginule najmanje 94 odsobe

Požar je počeo u sredu popodne u jednoj od osam kula kompleksa Vang Fuk Kort, i brzo se proširio sa jedne na drugu, jer su se zapalile bambusove skele prekrivene mrežom

SAD

28.novembar 2025. I.M.

Preminula pripadnica Nacionalne garde ranjena kod Bele kuće

Predsednik Tramp potvrdio smrt Sare Bekstrom, dok se narednik Endru Volf nalazi u kritičnom stanju nakon oružanog napada u centru grada

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure