

Rusija i Kina
Si nije imao veliki poklon za Putina
Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja




Ilon Mask je izazvao lavinu reakcija u Nemačkoj pozivom da građani glasaju za ekstremno desni AfD. Podrška AfD-u i poziv na promene izazvali su oštre osude, ali i ostavku urednice koja je odobrila objavu njegovog teksta
Nakon što je američki milijarder Ilon Mask već sav uticaj upotrebio u podršci Donaldu Trampu, sada je izgleda uveren da su njegovi saveti traženi i van SAD.
U Velikoj Britaniji je objavio da će i novčano i uticajem vlasnika društvene mreže X podržati tamošnju stranku Najdžela Faraža, jednog od vinovnika Bregzita koji je u međuvremenu pao na ekstremno desnu marginu britanskog političkog života, piše Dojče vele (DW).
Mask očigledno misli da zna i šta treba Nemcima. Odmah nakon masovnog ubistva automobilom u Magdeburgu pozvao je kancelara Šolca da odstupi sa dužnosti, a isto tako je izrazio podršku desničarskoj Alternativi za Nemačku (AfD), sa kojom sve ostale stranke u ovoj zemlji odbijaju svaku saradnju.
Za uredništvo nedeljnog izdanja lista Velt, koji pripada koncernu „Aksel Špringer“ – ionako naklonjeno konzervativnim gledištima – to je bila preporuka.
U najnovijem izdanju tog lista Mask je pozvan da napiše autorski tekst. U njemu još jednom poziva građane Nemačke da na prevremenim izborima u februaru daju glas za AfD jer je samo ta stranka „poslednji tračak nade za Nemačku“.
Ostavka nadležne urednice
Ideja da se prostor pruži američkom milijarderu ekstremno desnih pozicija izazvala je burnu prepirku u nedeljnom izdanju Velta.
Urednica redakcije za komentare Eva Marija Kogel podnela je ostavku zbog objavljenog Maskovog teksta i upravo na Maskovoj društvenoj mreži X objavila obrazloženje. Piše da je uvek rado uređivala komentare i autorske tekstove, ali da je nakon objave ovog teksta odlučila je da da ostavku.
Taj tvit urednice videli su već miliona ljudi. Javio se i predsednik Nemačkog saveza novinara (DJV) Mika Bojster.
On poziva nemačke redakcije da „ne dozvole da budu manipulisane“ tokom kampanje za nemačke parlamentarne izbore, te da redakcije „izuzetno pažljivo“ pristupaju objavama gostujućih autora.
„Nemački mediji ne smeju biti zloupotrebljeni kao glasnogovornici autokrata i njihovih prijatelja“, smatra Bojster.
Glavni urednik lista Velt Ulf Pošart, zajedno sa Janom Filipom Burgardom, koji će ga uskoro naslediti na toj dužnosti, uvereni su da i takvim mišljenjima treba dati prostor u njihovim novinama.
Burgard je, zaista, u istom broju lista odgovorio Masku, ističući: „Maskovu dijagnozu možemo smatrati tačnom, ali njegova terapija, prema kojoj samo AfD može spasiti Nemačku, fatalno je pogrešna.“
Stranka predstavlja „opasnost za naše vrednosti i našu ekonomiju. Čak i genije može pogrešiti.“ Oba članka su jedan pored drugog u štampanom izdanju novina.
„I milijarderi imaju svoje mišljenje“
Medijski i politikološki stručnjaci, poput Johanesa Hiljea iz javnog servisa ARD, uvereni su da takav odgovor ni izdaleka nije dovoljan za reklamu koja je objavljena nemačkim desnim populistima, čiji čitav niz članova nadzire Služba za zaštitu ustavnog poretka.
S druge strane, reakcija socijaldemokratskog kancelara Šolca bila je duhovito suzdržana: U ovoj zemlji vlada sloboda mišljenja, pa to onda važi i za milijardere.
Dodao je, međutim, da Maskovo „mišljenje nije tako promišljeno kao što je velik ekonomski uspeh njegove kompanije“.
Slična je reakcija i izdavača i vlasnika lista. U zajedničkoj izjavi Pošarta i Burgarda, iza koje stoji i medijski koncern „Aksel Špringer“, piše da je „aktuelna rasprava o tekstu Ilona Maska vrlo poučna“.
„Demokratija i novinarstvo žive od slobode mišljenja. To uključuje i suočavanje sa kontroverznim stavovima i njihovo novinarsko razmatranje“, stoji u izjavi.


Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja


U Boliviji su već nedelјama su blokirani magistralni putevi, a demonstranti su upali u javne zgrade i podigli desetine barikada, zbog čega su gorivo i hrana ostali zaglavljeni u transportu


Ukrajinske tvrdnje o tako velikom broju žrtava nisu mogle da budu nezavisno potvrđene. Ruska strana se do sada nije zvanično oglasila povodom ovih napada


Američke vlasti podigle su optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsednika Raula Kastra zbog obaranja dva civilna aviona 1996. godine, kada su poginula četvorica Amerikanaca. Havana optužbe odbacuje kao političku provokaciju


Iako se stvarna brojka ne zna, po vjerodostojnim i pomnim procjenama Vladimira Žerjavića, pobijeno je oko 50 tisuća ljudi, uglavnom pripadnika vojske NDH, ali i civila stradalih u koloni za vrijeme bitaka između ustaša i partizana, kao i svih onih koji su nakon zarobljavanja pobijeni u osvetničkom gnjevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve