

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Ilon Mask je izazvao lavinu reakcija u Nemačkoj pozivom da građani glasaju za ekstremno desni AfD. Podrška AfD-u i poziv na promene izazvali su oštre osude, ali i ostavku urednice koja je odobrila objavu njegovog teksta
Nakon što je američki milijarder Ilon Mask već sav uticaj upotrebio u podršci Donaldu Trampu, sada je izgleda uveren da su njegovi saveti traženi i van SAD.
U Velikoj Britaniji je objavio da će i novčano i uticajem vlasnika društvene mreže X podržati tamošnju stranku Najdžela Faraža, jednog od vinovnika Bregzita koji je u međuvremenu pao na ekstremno desnu marginu britanskog političkog života, piše Dojče vele (DW).
Mask očigledno misli da zna i šta treba Nemcima. Odmah nakon masovnog ubistva automobilom u Magdeburgu pozvao je kancelara Šolca da odstupi sa dužnosti, a isto tako je izrazio podršku desničarskoj Alternativi za Nemačku (AfD), sa kojom sve ostale stranke u ovoj zemlji odbijaju svaku saradnju.
Za uredništvo nedeljnog izdanja lista Velt, koji pripada koncernu „Aksel Špringer“ – ionako naklonjeno konzervativnim gledištima – to je bila preporuka.
U najnovijem izdanju tog lista Mask je pozvan da napiše autorski tekst. U njemu još jednom poziva građane Nemačke da na prevremenim izborima u februaru daju glas za AfD jer je samo ta stranka „poslednji tračak nade za Nemačku“.
Ostavka nadležne urednice
Ideja da se prostor pruži američkom milijarderu ekstremno desnih pozicija izazvala je burnu prepirku u nedeljnom izdanju Velta.
Urednica redakcije za komentare Eva Marija Kogel podnela je ostavku zbog objavljenog Maskovog teksta i upravo na Maskovoj društvenoj mreži X objavila obrazloženje. Piše da je uvek rado uređivala komentare i autorske tekstove, ali da je nakon objave ovog teksta odlučila je da da ostavku.
Taj tvit urednice videli su već miliona ljudi. Javio se i predsednik Nemačkog saveza novinara (DJV) Mika Bojster.
On poziva nemačke redakcije da „ne dozvole da budu manipulisane“ tokom kampanje za nemačke parlamentarne izbore, te da redakcije „izuzetno pažljivo“ pristupaju objavama gostujućih autora.
„Nemački mediji ne smeju biti zloupotrebljeni kao glasnogovornici autokrata i njihovih prijatelja“, smatra Bojster.
Glavni urednik lista Velt Ulf Pošart, zajedno sa Janom Filipom Burgardom, koji će ga uskoro naslediti na toj dužnosti, uvereni su da i takvim mišljenjima treba dati prostor u njihovim novinama.
Burgard je, zaista, u istom broju lista odgovorio Masku, ističući: „Maskovu dijagnozu možemo smatrati tačnom, ali njegova terapija, prema kojoj samo AfD može spasiti Nemačku, fatalno je pogrešna.“
Stranka predstavlja „opasnost za naše vrednosti i našu ekonomiju. Čak i genije može pogrešiti.“ Oba članka su jedan pored drugog u štampanom izdanju novina.
„I milijarderi imaju svoje mišljenje“
Medijski i politikološki stručnjaci, poput Johanesa Hiljea iz javnog servisa ARD, uvereni su da takav odgovor ni izdaleka nije dovoljan za reklamu koja je objavljena nemačkim desnim populistima, čiji čitav niz članova nadzire Služba za zaštitu ustavnog poretka.
S druge strane, reakcija socijaldemokratskog kancelara Šolca bila je duhovito suzdržana: U ovoj zemlji vlada sloboda mišljenja, pa to onda važi i za milijardere.
Dodao je, međutim, da Maskovo „mišljenje nije tako promišljeno kao što je velik ekonomski uspeh njegove kompanije“.
Slična je reakcija i izdavača i vlasnika lista. U zajedničkoj izjavi Pošarta i Burgarda, iza koje stoji i medijski koncern „Aksel Špringer“, piše da je „aktuelna rasprava o tekstu Ilona Maska vrlo poučna“.
„Demokratija i novinarstvo žive od slobode mišljenja. To uključuje i suočavanje sa kontroverznim stavovima i njihovo novinarsko razmatranje“, stoji u izjavi.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve