
BiH
Koliki je uticaj Irana u Bosni i Hercegovini?
Oružje, humanitarna pomoć, kultura, obrazovanje, vera. Koliki je danas uticaj Islamske Republike Iran na Bosnu i Hercegovinu?
Foto: AP Photo/Susan Walsh
Ilon Mask je izazvao lavinu reakcija u Nemačkoj pozivom da građani glasaju za ekstremno desni AfD. Podrška AfD-u i poziv na promene izazvali su oštre osude, ali i ostavku urednice koja je odobrila objavu njegovog teksta
Nakon što je američki milijarder Ilon Mask već sav uticaj upotrebio u podršci Donaldu Trampu, sada je izgleda uveren da su njegovi saveti traženi i van SAD.
U Velikoj Britaniji je objavio da će i novčano i uticajem vlasnika društvene mreže X podržati tamošnju stranku Najdžela Faraža, jednog od vinovnika Bregzita koji je u međuvremenu pao na ekstremno desnu marginu britanskog političkog života, piše Dojče vele (DW).
Mask očigledno misli da zna i šta treba Nemcima. Odmah nakon masovnog ubistva automobilom u Magdeburgu pozvao je kancelara Šolca da odstupi sa dužnosti, a isto tako je izrazio podršku desničarskoj Alternativi za Nemačku (AfD), sa kojom sve ostale stranke u ovoj zemlji odbijaju svaku saradnju.
Za uredništvo nedeljnog izdanja lista Velt, koji pripada koncernu „Aksel Špringer“ – ionako naklonjeno konzervativnim gledištima – to je bila preporuka.
U najnovijem izdanju tog lista Mask je pozvan da napiše autorski tekst. U njemu još jednom poziva građane Nemačke da na prevremenim izborima u februaru daju glas za AfD jer je samo ta stranka „poslednji tračak nade za Nemačku“.
Ostavka nadležne urednice
Ideja da se prostor pruži američkom milijarderu ekstremno desnih pozicija izazvala je burnu prepirku u nedeljnom izdanju Velta.
Urednica redakcije za komentare Eva Marija Kogel podnela je ostavku zbog objavljenog Maskovog teksta i upravo na Maskovoj društvenoj mreži X objavila obrazloženje. Piše da je uvek rado uređivala komentare i autorske tekstove, ali da je nakon objave ovog teksta odlučila je da da ostavku.
Taj tvit urednice videli su već miliona ljudi. Javio se i predsednik Nemačkog saveza novinara (DJV) Mika Bojster.
On poziva nemačke redakcije da „ne dozvole da budu manipulisane“ tokom kampanje za nemačke parlamentarne izbore, te da redakcije „izuzetno pažljivo“ pristupaju objavama gostujućih autora.
„Nemački mediji ne smeju biti zloupotrebljeni kao glasnogovornici autokrata i njihovih prijatelja“, smatra Bojster.
Glavni urednik lista Velt Ulf Pošart, zajedno sa Janom Filipom Burgardom, koji će ga uskoro naslediti na toj dužnosti, uvereni su da i takvim mišljenjima treba dati prostor u njihovim novinama.
Burgard je, zaista, u istom broju lista odgovorio Masku, ističući: „Maskovu dijagnozu možemo smatrati tačnom, ali njegova terapija, prema kojoj samo AfD može spasiti Nemačku, fatalno je pogrešna.“
Stranka predstavlja „opasnost za naše vrednosti i našu ekonomiju. Čak i genije može pogrešiti.“ Oba članka su jedan pored drugog u štampanom izdanju novina.
„I milijarderi imaju svoje mišljenje“
Medijski i politikološki stručnjaci, poput Johanesa Hiljea iz javnog servisa ARD, uvereni su da takav odgovor ni izdaleka nije dovoljan za reklamu koja je objavljena nemačkim desnim populistima, čiji čitav niz članova nadzire Služba za zaštitu ustavnog poretka.
S druge strane, reakcija socijaldemokratskog kancelara Šolca bila je duhovito suzdržana: U ovoj zemlji vlada sloboda mišljenja, pa to onda važi i za milijardere.
Dodao je, međutim, da Maskovo „mišljenje nije tako promišljeno kao što je velik ekonomski uspeh njegove kompanije“.
Slična je reakcija i izdavača i vlasnika lista. U zajedničkoj izjavi Pošarta i Burgarda, iza koje stoji i medijski koncern „Aksel Špringer“, piše da je „aktuelna rasprava o tekstu Ilona Maska vrlo poučna“.
„Demokratija i novinarstvo žive od slobode mišljenja. To uključuje i suočavanje sa kontroverznim stavovima i njihovo novinarsko razmatranje“, stoji u izjavi.

Oružje, humanitarna pomoć, kultura, obrazovanje, vera. Koliki je danas uticaj Islamske Republike Iran na Bosnu i Hercegovinu?

Gotovo pune četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, stižu vesti o tome koliko je Ukrajinaca dezertiralo izbegavajući vojnu službu. Za problem se znalo, ali ne i kolike su njegove razmere

Predsednik SAD Donald Tramp je našao detinju radost u blic-udarima bez mnogo rizika. Da li posle Venecuele slede Grenland ili Iran? I zašto ulice Amerike izgledaju kao poprište građanskog rata? O tome „Vreme“ piše u naslovnom dosijeu novog broja

Sjedinjene Američke Države od 21. januara obustavljaju izdavanje imigracionih viza državljanima 75 zemalja. Koje su sve zemlje na listi

Ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj deo je šireg trenda u zemljama koje su nekada bile deo Jugoslavije
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve