

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Mask je prema Blumbergovom indeksu milijardera i trenutno najbogatija osoba na svetu. Nakon Maska, drugi bilioner bi mogao da postane osnivač poslovnog konglomerata Gautam Adani iz Indije
Ilon Mask je na putu da do 2027. godine postane prvi bilioner na svetu, ukazuje istraživanje organizacije za praćenje bogatstva Informa Connect Academy.
Taj zaključak proizilazi iz činjenice da Maskovo bogatstvo raste po prosečnoj godišnjoj stopi od 110 odsto.
Mask je prema Blumbergovom indeksu milijardera i trenutno najbogatija osoba na svetu, a u trenutku kada je Informa Connect Academy objavila istraživanje imao je 251 milijardu dolara.
Analiza te organizacije sugeriše da bi osnivač poslovnog konglomerata Gautam Adani iz Indije mogao da postane drugi čovek koji je dostigao status bilionera, ali 2028. godine, ako njegova godišnja stopa rasta ostane na 123 odsto, piše The Guardian.
Jensen Huang, glavni izvršni direktor tehnološke firme Nvidia, i Prajogo Pangestu, indonežanski energetski i rudarski mogul, takođe bi mogli da postanu bilioneri 2028. godine, ako se njihove putanje rasta održe.
Bernard Arno, šef LVMH Moet Hennessi Louis Vuittona i treća najbogatija osoba na svetu sa oko 200 milijardi dolara, na putu je da dostigne bilion dolara 2030. godine, iste godine kada i Mark Zakerberg, izvršni direktor kompanije Meta.
Pitanje ko bi mogao da bude prvi bilioner na svetu fascinira javnost otkako je krunisan prvi milijarder, Džon D. Rokfeler 1916. godine.
Uprkos toj fascinaciji, mnogi stručnjaci vide akumulaciju ogromnog bogatstva kao društvenu bolest. U jednom izveštaju je izračunato da jedan odsto najbogatijih emituje više ugljenika, što je primarni pokretač tekuće klimatske krize, od 66 odsto najsiromašnijih.
Izvor: The Guardian


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve