img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrt pape i Crkva u Hrvatskoj

Hrvatska: Papa Franja kroz prizmu Stepinca

24. april 2025, 08:59 DW / Igor Lasić
Foto: AP Photo/Alessandra Tarantino, File
Papa Franja
Copied

Otpor prema papi Franji u vrhu hrvatske Katoličke crkve nije bio samo verske prirode – bio je i politički i ekonomski. Njegova otvorenost prema marginalizovanima i distanca od etnoreligijskog nacionalizma učinili su ga nezgodnim saveznikom za one koji od crkve prave instrument vlasti

Dan žalosti u Hrvatskoj proglašen je za subotu, kada je planirana sahrana pape Franje u Vatikanu. Pa ipak, nije sav javni odjek u toj zemlji obeležen pijetetom, a ni žalošću. Možda bi bilo preterano reći da se mnogi u Hrvatskoj raduju smrti tog poglavara Rimokatoličke crkve, ali postoji verovatno značajan broj onih kojima je na neki način laknulo, konstatuje Dojče vele.

To su pre svega grupe naklonjene ekstremnim etnodesničarskim gledištima, a među njima posebno mesto zauzima viši kler. Uz čisto svetovne političke desničarske ekstreme, upravo je, naime, sveštenstvo bilo glavna papina opozicija u Hrvatskoj.

To ovih dana ne izbija izrazito u prvi plan, mada se u medijima redovno spominje kao nesporna činjenica. Franju su tokom godina njegovog pontifikata često otvoreno kritikovali, a još više napetosti generisano je indirektno, npr. gostovanjima visokih sveštenika u Hrvatskoj.

Tog papu hrvatski biskupi doslovno nijednom nisu pozvali da poseti njihovu zemlju. To deluje nezamislivo, kad se ima u vidu koliko su bile slavljene uzastopne posete Jovana Pavla II. Ipak, sve to je i logično ako se zna da su zauzvrat u goste pozivani razni Franjini sveštenički oponenti iz Evrope i sveta.

„Neće mu oprostiti ljudskost“

„Nema puno tajni u vezi odnosa pape Franje i jednog dela hrvatskog višeg klera. Pre svega, on je bio apsolutno protivan ovdašnjoj dominantnoj etnoreligijskoj matrici koju odlikuje mešavina etnototalitarizma i etnoklerikalizma“, kaže za DW Branko Sekulić, teolog i predsednik Instituta za teologiju i politiku. On je zadnjih godina dosta komentarisao crkvene prilike.

Ali, kako dodaje, s druge strane nije tajna ni to da su gotovo sve Franjine dogmatske odluke, u crkveno-katoličkom smislu, bile sasvim konzervativne, ostajući tako praktično na ranijim pozicijama Vatikana.

„On je pritom, na neki način, dozvolio katolicima da misle da i oni ljudi koji odudaraju od uobičajenog ’vatikanskog profila vernika’, imaju pravo da postoje unutar crkvenih okvira. Ukratko, on je bio veliki, jer je pokazao ljudskost. A upravo mu tu ljudskost mnogi oprostiti neće“, kaže Sekulić.

A to su, prema njegovu viđenju, oni koji slede „ne ekumenski, već ekonomski momenat“, oni kojima dominira „ne Hristov, već krstaški sentiment“.

Šta je za takve bio papa koji je otvorio vrata marginalizovanima i potlačenima, bilo po rasnoj, etničkoj, rodnoj, polnoj, statusnoj i nekoj drugoj osnovi?

Neslaganja oko Stepinca

„Samo neprijatelj“, uveren je Sekulić. „Jer je (papa Franja) naprosto bio ’loš za biznis’ koji se odvija po principu političkog i religijskoj fundamentalizma. Kao takav, (taj biznis) je dobrim delom i ključna privredna grana crkve na ovim prostorima – ne samo katoličke, već i pravoslavne.“

Kontroverza u srcu Evrope

„Naravno“, dodaje sagovornik, „glupo je i nezahvalno crkvu generalizovati, ali na tragu svega onog što o njoj na našim prostorima znamo, sigurno je da su mnogi s Franjinom smrti odahnuli i da se nadaju da će u sledećem pontifikatu dobiti svoju uzdanicu. A to je, na tragu svega što se danas zbiva u svetu, lako moguće.“

Od konkretnih momenata koji su se isprečili između pape Franje i nižerangiranih mu kolega u Hrvatskoj, istoričarka Crkve i teološkinja Ana Mari Grinfelder izdvaja predmet nesuđene kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca. Štaviše, papa je za partnera u reviziji Stepinčeve biografije i valorizovanju njegovog delovanja u Drugom svetskom ratu, kao i saradnje s ustaškim režimom, pozvao – Srpsku pravoslavnu crkvu.

„Nakon rata je kardinal prošao kroz određenu patnju“, dodaje Grinfelder, „što treba uzeti u obzir. Ali i ja smatram da njegov ukupni put ne nudi baš uzornu sliku svetosti.“

Manjak izbora

„Malo je reći da mu to neki u Hrvatskoj nisu zaboravili“, kaže ta dugogodišnja austrijsko-hrvatska hroničarka Crkve. Ona pored toga smatra da Franjina reformistička nastojanja nisu pustila korenje u Hrvatskoj. „To je vidljivo već i po imenima, pa izuzev Mate Uzinića ne vidim nekog višeg pripadnika klera koji ima sličnosti s papom Franjom.“

Pritom, naglašava Grinfelder, veliku ulogu u svemu tome imaju i nunciji poslati iz Vatikana. „Sadašnji nuncij, Đorđo Lingva imao je u svom ranijem delovanju velike zasluge u Libanu, pri mirenju različitih hrišćanskih struja“, podseća Ana Mari Grinfelder. Ali zaključuje: „Ipak, u Zagrebu se na neki način utopio u sivilo.“

Istovremeno se „mora priznati i da se Kaptol muči s nedostatkom većeg i kvalitetnijeg izbora ljudi, što je problem u gotovo čitavoj Evropi“.

A sada se kompletna Rimokatolička crkva nalazi pred izborom novog prvog čoveka. Pretpostavlja se – ako se držimo neformalnih najava – da će to biti rešenje koncepcijski relativno daleko od Franjinog lika i dela. Time će neki u Hrvatskoj svakako biti zadovoljni, ali obični vernici ovih dana naočigled tuguju za njim – papom koji im se približio toliko da to nije podnosio ni veliki deo Crkve.

Tagovi:

Alojzije Stepinac Crkva i politika Hrvatska Papa Franja Vatikan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Eksplozija ronilačke boce

25.avgust 2025. B. B.

Crna Gora: Dečaku iz Srbije amputirana šaka

U eksploziji boce za ronjenje nadomak plaže u mestu Krimovica fragmenti boce za ronjenje su na većoj udaljenosti pogodili dečaka kome je amputirana šaka

SAD

25.avgust 2025. Angela Gepfert (DW)

Kako se Tramp bogati dok je predsednik: Od nekretnina i kriptovaluta do obveznica i akcija

Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo

SAD

25.avgust 2025. M. L. J.

Nacionalna garda sa puškama: Zašto Tramp izvodi vojsku na ulice

Američka Nacionalna garda u Vašingtonu počela je u nedelju da nosi oružje. Donald Tramp hoće da je rasporedi i u Čikagu i Baltimoru. Zašto predsednik SAD izvodi vojsku na ulice američkih gradova

Rusija

24.avgust 2025. I.M.

Tragedija u Moskvi: Eksplozija u Centralnoj dečjoj prodavnici

U centru Moskve došlo je do eksplozije u poznatoj zgradi Centralne dečje prodavnice. Poginula je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, od kojih su dve hospitalizovane

Region

23.avgust 2025. S.Ć.

Štrajk: U Crnu Goru se ne može vozom

Do daljnjeg, zbog štrajka železničara, stoje vozovi Crne Gore što se odražava i na saobraćaj u Srbiji

Komentar

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure