Slovenija
Za eutanaziju ili ne: Slovenci odlučuju na referendumu
Slovenci na referendumu glasaju da li su za uvođenje eutanazije ili ne

Nemački seljaci su pokazali šta znače jedinstvo i organizacija: zbog toga što su im ukinute određene subvencije traktorima i drugim poljoprivrednim mašinama su zaustavili čitavu zemlju
Nemačka važi za jednu od najuređenijih zemalja na svetu sa najdisciplinovanijim stanovništvom. Makar je imala takvu reputaciju do današnjeg dana, jer je u ponedeljak utonula u totalni haos: niko ne zna kuda se i kako može dospeti, gde šta uraditi, sve je blokirano, a takvo stanje će očigledno potrajati do kraja sedmice.
Nakon poljoprivrednika koji su sa traktorima i drugim mašinama blokirali saobraćajnice širom Nemačke zbog toga što im je Savezna vlada uskratila neke subvencije, trodnevni štrajk od srede najavio je i Sindikat mšinovođa. Nastaće kolaps, „savršena blokada zemlje“, kakvu ne samo Nemačka, nego ni jedna zemlja u novije vreme nije doživela. Privreda je dobrim delom stala, jer je prikunut transport, a radnici ne mogu da stignu do svojih preduzeća.
Uvod u demonstracija bilo je okupljanje nekoliko stotina kamiona i poljoprivrednih mašina u centru Berlina pred Brandenburškom kapijom čime je paralisan život u glavnom gradu. U toku dana se situacija menjala u raznim delovima zemlje. Najslušanije su bile lokalne radiostanice koje su javljale gde se šta događa, gde se može proći, jer su demonstranti menjali taktiku, ponegde sami ukidale blokade autoputeva da bi složno krenuli da obustave ssobaćaj u nekom gradu. Tako je u Mnhen ušlo oko 5000 traktora, u Hamburg i Bremem po 2000.
Šta se sve i gde zbilo pokazaće verovatno tek analiza u tokom noći ili sutra.
Zabeležen je samo jedan veći incident: u Donjoj Saksoniji je jedan automobil koji je pokušao da probije blokadu oborio i povredio jednog paora. Policija nigde nije pokušala da primeni silu, ali je tu i tamo pisala prijave.
Rukovodstvo Saveza poljoprivrednika se ogradilo od pokušaja desnih ekstremističkih grupa da svojataju proteste, a na nekim traktorima su se viđala simbolična vešala. To je izazvalo bes potpredsednika Svezne valde i ministra poljoprivrede Roberta Habeka koji je tu pojavu nazvao „nacističkom“.
Predsednik Saveza poljoprivrednika Joahim Rukvid se izvinio građanima zbog neprijatnosti i molio ih za razumevanje jer se, kaže, radi o „budućnosti naše seljačke porodice“, ali i o „sigurnosti snabdevanja hranom i samim tim budućnosti zemlje“.
Savezna vlada se u toku dana nije sastajala, nije poznato ništa o nekakvom kriznom menedžmentu.
Štrajk mašinovođa
Nije poznato da li će poljoprivrednici i sutra izražavati svoje nezadovoljstvo na isti način, ali je najavljeno da u sredu počinje trodnevni štrajk železnica koji pokreće Sindikat mašinovođa. Vozovi će stati u sredu ujutro u 2 sata, a ponovo se pokrenuti u petak u 18 časova. Čak ako se poljoprivrednici dotle povuku sa autoputeva i iz gradova, normalan život se neće obnoviti.
Jedan od zahteva železničara je, pored finansijskih, da umesto 38 rade 35 sati nedeljno. Teško da će biti moguće da im se u tom pogledu izađe u susret jer postoji manjak stručnog osoblja. Eventualno rešenje bilo bi smanjivanje ili ukidanje nekih linija, a plan Vlade je bio suprotan: da bi se smanjilo zagađenje životne sredine trebalo je da se transport sa drumova što više prenese na šine, da se otvore nove linije.
Ove godine predstoje izbori u tri nemačke pokrajine u kojima su istraživanja javnog mnenja i pre ovih dana haosa predskazivala znatno jačanje ultradesničarske Alternativa za Nemačku. Održaće se i izbori za Evropski parlament koji mnoge Nemce ne zanimaju, ali smatra se da su pokazatelj kakav je odnos birača prema Saveznoj vladi, u ovom slučaju koaliciji tri prilično različite stranke – Socijaldemokratske, Zelene i Liberalne partije.
Većina posmatrača je uverena da Nemačka na kraju tekuće godine neće biti ista kao prošle. Mnogi stračnjaci ne veruju da će aktuelna Savezna vlada opstati do kraja godine, smatraju da će doći do vanrednih saveznih izbora.
Slovenci na referendumu glasaju da li su za uvođenje eutanazije ili ne

U Republici Srpskoj održavaju se prevremeni predsednički izbori. U trci šestorica kandidata

Samit G20 u Južnoafričkoj Republici prvi put u istoriji prolazi bez predsednika SAD, Rusije i Kine. Dok Tramp, Putin i Si šalju jasnu poruku da im više nije stalo do globalnog dijaloga, nemački kancelar Fridrih Merc pokušava da odbrani principe multilateralnog poretka.

Vašington u ponoć gasi servis vesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut, objavio je RSE, čije je sedište u Pragu

Prošlo je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Šta je doneo Dejton
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve