
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Već 11 dana zaredom, demonstranti u Gruziji se suočavaju sa sve većim nasiljem, dok vlada koristi retoriku i metode koje podsećaju na pritiske iz Kremlja
Već danima se u Gruziji protestuje za nastavak proevropskog puta zemlje. Demonstranti ne odustaju uprkos sve većem nasilju prema njima. Na meti napada su i novinari, piše Dojče vele.
Demonstranti u Gruziji imaju dva glavna zahteva: nove izbore nakon spornih parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra i povratak na evropski put utvrđen u Ustavu njihove zemlje.
Vladajuća stranka „Gruzijski san“ optužila je opoziciju da uz pomoć „stranih sponzora“ organizuje „Majdanski ustanak“, aludirajući na ukrajinsku revoluciju iz 2014. protiv proruskog predsednika Viktora Janukoviča.
U nedelju uveče (8.12.) na ulice je ponovo izašlo na hiljade ljudi. Okupljali su se jedanaesti dan zaredom ispred parlamenta u glavnom gradu Tbilisiju. Mnogi od njih mahali su zastavama Evropske unije.
Kao i prethodnih večeri, demonstranti su udarali po metalnim barijerama kojima je parlament ograđen. Tokom dana, gradske vlasti su započele postavljanje veliki jelke ispred zgrade, a učesnici protesta pričvrstili su za konstrukciju fotografije demonstranata koje je policija nedavno pretukla. Lica na fotografijama bila su prekrivena modricama.
Retorika Kremlja
Policija sve nasilnije interveniše protiv demonstranata, koristeći vodene topove i suzavac. Navodno su pretučeni brojni demonstranti koji su u nedelju na policajce bacali pirotehnička sredstva i podizali barikade. Oni gruzijsku vladu optužuju da koristi grupe nasilnika kako bi sprečila ljude da učestvuju u protestima. Predstavnici vladajuće proruske stranke „Gruzijski san“ odbacuju te optužbe.
Premijer Irakli Kobahidze optužio je opozicione lidere za organizovanje nasilja, okrivljujući ih i za povrede. „Pobedili smo u važnoj bici protiv liberalnog fašizma u našoj zemlji“, rekao je novinarima, koristeći retoriku koju Kremlj koristi protiv svojih političkih protivnika.
Prema najnovijim procenama organizacije „Transparency International“, tokom protesta je uhapšeno oko 400 ljudi. Više od 300 njih je povređeno.
Napadi na novinare
Na meti su sve češće i novinari. Prema informacijama agencije AP, gruzijski novinari su izloženi brutalnim napadima. Reporterka Maka Čihladze izvestila je da ju je nasilna gomila u subotu uveče napala zajedno s kolegom s nezavisne televizije „Pirveli TV“. Kolega je zadobio povredu glave, a kamera mu je ukradena.
U nedelju je nekoliko stotina novinara marširalo kroz Tbilisi i postavilo plakate kolega za koje tvrde da su napadnuti dok su obavljali svoj posao. „Naše kolege su pretučeni i povređeni, neki su u ozbiljnom stanju u bolnici,“ rekla je voditeljka „Pirveli TV-a“ Ekaterine Mišveladze.
Sukob oko proevropskog smera zemlje
Proevropski protesti usmereni su prvenstveno protiv najave premijera Kobahidzea da će odložiti pregovore o pristupanju EU do 2028. U centru protesta su i sporni parlamentarni izbori održani krajem oktobra. Opozicija optužuje vladajuću stranku za izbornu prevaru. Vlada to poriče, ali neki lokalni i međunarodni posmatrači dokumentovali su brojne nepravilnosti.
Jedan od demonstranata rekao je za DW: „Videli smo kako posmatrači vladajuće stranke pritiskaju ljude na biračkim mestima da glasaju za ‘Gruzijski san’. Dokumentovao sam to, i nisam jedini. Vladajuća stranka zauzela je sve državne institucije – parlament, sudove i izbornu komisiju.“
Gruzija je od decembra 2023. zvanično kandidat za članstvo u EU. Međutim, vlada je od tada donela nekoliko zakona koji izazivaju veliku zabrinutost u Briselu – uključujući zakon protiv „stranog uticaja“, po uzoru na Rusiju. Zbog toga je Evropska unija krajem juna zamrzla proces pristupanja Gruzije.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve