

Turska
Pucnjava u školi u Turskoj: Ranjeno 16 ljudi, napadač izvršio samoubistvo
Bivši učenik pucao je nasumično i ranio 16 ljudi, a zatim je izvršio samoubistvo




Već 11 dana zaredom, demonstranti u Gruziji se suočavaju sa sve većim nasiljem, dok vlada koristi retoriku i metode koje podsećaju na pritiske iz Kremlja
Već danima se u Gruziji protestuje za nastavak proevropskog puta zemlje. Demonstranti ne odustaju uprkos sve većem nasilju prema njima. Na meti napada su i novinari, piše Dojče vele.
Demonstranti u Gruziji imaju dva glavna zahteva: nove izbore nakon spornih parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra i povratak na evropski put utvrđen u Ustavu njihove zemlje.
Vladajuća stranka „Gruzijski san“ optužila je opoziciju da uz pomoć „stranih sponzora“ organizuje „Majdanski ustanak“, aludirajući na ukrajinsku revoluciju iz 2014. protiv proruskog predsednika Viktora Janukoviča.
U nedelju uveče (8.12.) na ulice je ponovo izašlo na hiljade ljudi. Okupljali su se jedanaesti dan zaredom ispred parlamenta u glavnom gradu Tbilisiju. Mnogi od njih mahali su zastavama Evropske unije.
Kao i prethodnih večeri, demonstranti su udarali po metalnim barijerama kojima je parlament ograđen. Tokom dana, gradske vlasti su započele postavljanje veliki jelke ispred zgrade, a učesnici protesta pričvrstili su za konstrukciju fotografije demonstranata koje je policija nedavno pretukla. Lica na fotografijama bila su prekrivena modricama.
Retorika Kremlja
Policija sve nasilnije interveniše protiv demonstranata, koristeći vodene topove i suzavac. Navodno su pretučeni brojni demonstranti koji su u nedelju na policajce bacali pirotehnička sredstva i podizali barikade. Oni gruzijsku vladu optužuju da koristi grupe nasilnika kako bi sprečila ljude da učestvuju u protestima. Predstavnici vladajuće proruske stranke „Gruzijski san“ odbacuju te optužbe.
Premijer Irakli Kobahidze optužio je opozicione lidere za organizovanje nasilja, okrivljujući ih i za povrede. „Pobedili smo u važnoj bici protiv liberalnog fašizma u našoj zemlji“, rekao je novinarima, koristeći retoriku koju Kremlj koristi protiv svojih političkih protivnika.
Prema najnovijim procenama organizacije „Transparency International“, tokom protesta je uhapšeno oko 400 ljudi. Više od 300 njih je povređeno.
Napadi na novinare
Na meti su sve češće i novinari. Prema informacijama agencije AP, gruzijski novinari su izloženi brutalnim napadima. Reporterka Maka Čihladze izvestila je da ju je nasilna gomila u subotu uveče napala zajedno s kolegom s nezavisne televizije „Pirveli TV“. Kolega je zadobio povredu glave, a kamera mu je ukradena.
U nedelju je nekoliko stotina novinara marširalo kroz Tbilisi i postavilo plakate kolega za koje tvrde da su napadnuti dok su obavljali svoj posao. „Naše kolege su pretučeni i povređeni, neki su u ozbiljnom stanju u bolnici,“ rekla je voditeljka „Pirveli TV-a“ Ekaterine Mišveladze.
Sukob oko proevropskog smera zemlje
Proevropski protesti usmereni su prvenstveno protiv najave premijera Kobahidzea da će odložiti pregovore o pristupanju EU do 2028. U centru protesta su i sporni parlamentarni izbori održani krajem oktobra. Opozicija optužuje vladajuću stranku za izbornu prevaru. Vlada to poriče, ali neki lokalni i međunarodni posmatrači dokumentovali su brojne nepravilnosti.
Jedan od demonstranata rekao je za DW: „Videli smo kako posmatrači vladajuće stranke pritiskaju ljude na biračkim mestima da glasaju za ‘Gruzijski san’. Dokumentovao sam to, i nisam jedini. Vladajuća stranka zauzela je sve državne institucije – parlament, sudove i izbornu komisiju.“
Gruzija je od decembra 2023. zvanično kandidat za članstvo u EU. Međutim, vlada je od tada donela nekoliko zakona koji izazivaju veliku zabrinutost u Briselu – uključujući zakon protiv „stranog uticaja“, po uzoru na Rusiju. Zbog toga je Evropska unija krajem juna zamrzla proces pristupanja Gruzije.


Bivši učenik pucao je nasumično i ranio 16 ljudi, a zatim je izvršio samoubistvo


Evropske avio-kompanije upozorile su da bi avio kompanije širom Evrope za nekoliko nedelja mogle da se suoče sa ozbiljnim nedostatkom avionskog goriva, kerozina. Od Brisela traže hitne mere kako bi se ublažile posledice krize izazvane tenzijama oko Ormuskog moreuza


Dok je šestosedmični sukob između SAD-a i Irana pauziran zbog trenutnog primirja, paralelna bitka se nastavlja na internetu. Upravo se tamo, pomoću veštačke inteligencije i prepoznatljive Lego estetike, odvija proiranska propaganda


Kako nemački mediji vide pad Viktora Orbana i uticaj na mrežu njegovih balkanskih partnera


Zašto pobednik parlamentarnih izbora u Mađarskoj Petar Mađar planira ukidanje vesti na javnom medijskom servisu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve