

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Dok je samo 30 odsto građana SAD uzbuđeno zbog predsedničkih izbora 5. novembra, ostatak uglavnom oseća anksioznost ili frustraciju
Uoči izbora predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 5. novembra čak sedam od njih deset građana SAD oseća anksioznost ili frustriranost kampanjom, a slične brojke ukazuju i na nezainteresovanost, pokazuje najnovija anketa agencije Asošijeted pres i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja.
Istovremeno, svega jedna trećina anketiranih odgovorila je da je uzbuđena zbog predstojećih izbora.
Poslednjih nedelju dana predsedničke kampanje obeležila je izrazita neizvesnost u pogledu podrške predsedničkim kandidatima, piše Glas Amerike.
Oštre reči Trampa i Haris
Aktuelne ankete ukazuju da je izborna trka na nacionalnom nivou konkurentna, što važi i za takozvane neopredeljene države koje su ključne za ishod glasanja.
U njima kandidati Kamala Haris i Donald Tramp nisu ostvarili merljivu prednost, a uz to, završne reči republikanskog kandidata i demokratske kandidatkinje bile su u oštroj suprotnosti.
Haris je iznela tvrdnje da je Tramp opsednut osvetom i ličnim potrebama i interesima, dok je Tramp kandidatkinju demokrata označio nesrećom koja je uništila sve što se našlo pred njom.
Pojedine grupe građana zabrinutije su nego pre četiri godine, iako je glasanje 2020. održano u jeku pandemije kovida-19.
Anketa iz 2020. godine pokazala da je oko dve trećine građana bilo zabrinuto zbog izbora, što je približno aktuelnom rezultatu, ali je anksioznost veća kada se uzme u obzir političko opredeljenje.
Najviše frustriranih
Osam od deset anketiranih demokrata osećanja koja imaju opisuju kao uznemirenost, što je više u odnosu na oko tri četvrtine njih koliko ih je bilo 2020. godine
Takođe, oko dve trećine republikanaca je zabrinuto, što predstavlja umereni porast u odnosu na njih šest od deset, koliko ih se tako osećalo pre četiri godine.
Učesnici ankete, koji su se odredili kao nezavisni, nisu značajnije promenili stavove: manje su zabrinuti od demokrata ili republikanaca. Zabrinuta je njih otpilike polovina – što odgovara podacima iz 2020. godine.
Međutim, većina građana ukazala je da nije uzbuđena zbog ovogodišnje trke, a jedan podatak ostao je prilična konstanta: broj građana koji je frustriran. Gotovo sedam od deset anketiranih prijavilo je frustriranost kao preovlađujuće osećanje u vezi sa kampanjom, što je slično kao i 2020. godine.
Rano glasanje
Stanovnici američke države Virdžinija mogu da glasaju na različite načine: uživo, na izborni dan, ali i ranije, na unapred utvrđenim lokacijama, kao i putem pošte. Rano glasanje za ovogodišnje opšte izbore je počelo 20. septembra i traje do 2. novembra.
Glasanje je obično organizovano u gradovima ili okruzima, od kojih mnogi biraju i svoje lokalne vlasti. Arlington je najmanji okrug u Sjedinjenim Državama u kojem se bira lokalna samouprava, a od glavnog grada Vašingtona ga odvaja samo rijeka Potomak.
Ipak, gusto je naseljen pa ima registrovanih 164.107 birača koji za rano glasanje na raspolaganju imaju četiri lokacije.
Zaključno sa 31. oktobrom, mogućnost ranog glasanja uživo u Arlingtonu je iskoristilo vše od 46.000 ljudi – više od četvrtine registrovanih birača.
Republikanci su u prošlosti na predsedničkim izborima u Virdžiniji dugo vremena dobijali više glasova, ali je njihov kandidat poslednji put pobedio 2004. godine. Tada je Džordž Buš mlađi bio uspešniji od Džona Kerija. Pre toga, demokratski kandidat Lindon Džonson je pobedio tek 1964. godine.
Na prošlim izborima, Džozef Bajden je u Virdžiniji osvojio 2.413.568 glasova, oko 450.000 više od Donalda Trampa, dobrim delom zahvaljujući velikoj prednosti na sjeveru države, gdje se nalazi i Arlington.
U Arlingtonu, Bajden je osvojio 105.344 glasa, gotovo pet puta više od Trampa. Ankete pokazuju da će izborna trka biti neizvesna, ali u Virdžiniji daju prednost Kamali Haris.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve