img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Francuski Miraž 2000 za Ukrajinu: Da li novi bombarder menja stanje na frontu?

21. oktobar 2024, 12:14 Maks Sidorševski (DW)
Foto: By SRA GREG L. DAVIS/Wikipedia
Copied

Francuska će Ukrajini početkom naredne godine poslati nekoliko modernizovanih aviona-bombardera tipa Miraž 2000. Koliko to utiče na odnos snaga na frontu

Iako je francuski predsednik Emanuel Makron u junu ove godine obećao da će prve borbene avione Miraž 2000 isporučiti Ukrajini do kraja godine, od toga neće biti ništa.

Francuski ministar odbrane Sebastijan Lekornju je početkom oktobra saopštio da je isporuka odložena. Ukrajina, koja se brani od ruske agresije, trebalo bi da dobije letelice od Francuske u prvom kvartalu 2025. godine.

Prema stručnom časopisu Defense News, francuska kompanija Dassault Aviation izgradila je oko 600 bombardera Miraž 2000, od kojih je polovina izvezena u osam zemalja, uključujući Grčku, Ujedinjene Arapske Emirate i Tajvan.

Avion je dug oko 14 metara, a raspon krila je oko devet metara. Prazan teži 7.500 kilograma i dostiže maksimalnu brzinu od oko 2.700 kilometara na sat.

Miraž 2000-5 je modernizovana verzija sa poboljšanim radarom i može biti opremljen raketama vazduh-vazduh Mica. Može da služi i kao nosač krstarećih raketa SCALP-EG, koje Francuska isporučuje Ukrajini.

Oleh Katkov, glavni urednik ukrajinskog časopisa Defense Express, smatra da bi francuska letelica mogla značajno da ojača ukrajinsko vazduhoplovstvo.

„Najvažniji i prvi zadatak Miraža biće protivvazdušna odbrana, posebno od krstarećih raketa i dronova“, rekao je stručnjak u intervjuu za DW.

Modernizacija borbenih aviona Miraž

U objavi na društvenoj mreži Iks, francuski ministar odbrane Lekornju je takođe najavio da će avioni tipa Miraž, koji će biti isporučeni Ukrajini, biti unapred modernizovani.

„Biće opremljeni novom opremom: za vazdušnu i kopnenu borbu, kao i odbranu od elektronskog ratovanja“, rekao je ministar.

Prema rečima Katkova, francuska letelica će moći da koristi oružje dugog dometa, kao što su francuske rakete AASM Hammer sa dometom većim od 70 kilometara.

Važna je i povećana oprema za elektronsko ratovanje koju spominje Lekornju. Prema Katkovu, ovo bi učinilo Miraž otpornijim na ruske ometajuće signale, što se odnosi na rad navigacionih, radarskih i komunikacionih sistema u avionu.

Pošto bivši sovjetski bombarderi Su-24, koje koriste ukrajinske oružane snage, već neko vreme efikasno koriste krstareće rakete SCALP ili Storm Shadow, razvijene u Francuskoj i Velikoj Britaniji, koje su se prema stručnjacima već pokazale efikasnim protiv ruskih ciljeva na zemlji, Miraž bi imao sekundarni značaj.

Razlika između Miraža i F-16

Borbeni avioni Miraž i F-16 su razvijeni otprilike u isto vreme, ali imaju značajne razlike, kako u dizajnu, tako i u karakteristikama. Prema mišljenju stručnjaka, Miraž je slabiji u borbi protiv neprijateljskih aviona u poređenju sa američkim F-16.

„Miraž 2000-5 nema rakete vazduh-vazduh dugog dometa. Miraž je pogodan za vazdušnu odbranu u zaleđu i za bacanje kliznih bombi“, kaže Katkov.

F-16 bi takođe mogao da obavlja ove zadatke, ali njegovo naoružanje može da spreči neprijateljske avione da prodru u oblasti gde bi mogli da ispuštaju bombe.

Dok F-16 ima rakete vazduh-vazduh sa dometom do 160 kilometara, rakete Miraž 2000-5 dosežu samo 60 do 80 kilometara, objašnjava stručnjak. „Miražu 2000-5 nedostaje odgovarajuće oružje za ovakve zadatke“, dodao je Katkov.

Na ove nedostatke ukazuje i Kostjantin Krivolap, bivši inženjer ukrajinskog proizvođača aviona Antonov. Prema njegovom mišljenju, francuski bombarderi su čak slabiji u vazdušnoj borbi od sovjetskog MiG-29.

„Imaju slabije radare i naoružanje, pa ne mogu da se bore u vazduhu. Rakete koje bi Miraž ispalio na ruski borbeni avion lako bi mogle biti presretnute“, rekao je stručnjak u članku za portal RBK-Ukrajina.

Koliko bombardera Ukrajina može da očekuje?

U julu ove godine, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je ukrajinskoj vojsci potrebno najmanje 128 aviona F-16 da bi održala korak sa ruskim snagama u vazdušnom prostoru. Kijev je do sada dobio samo nekoliko aviona tipa F-16 iz Danske i Holandije, tako da je daleko od tog cilja.

Oleh Katkov pretpostavlja da bi maksimalno 70 aviona moglo biti isporučeno Ukrajini do 2027. godine. „U ovoj situaciji postavlja se pitanje odakle da nabavimo potreban broj borbenih aviona“, rekao je ekspert.

I tu bi francuski Miraž mogao biti od pomoći. Ali, nije jasno koliko njih Pariz namerava da isporuči. Prema pisanju francuskog portala Opex360, francusko ratno vazduhoplovstvo ima samo 20 aviona Miraž 2000-5, koji će biti povučeni iz upotrebe do 2030. godine. Stoga Ukrajina verovatno ne može računati na veći broj aviona iz Francuske.

Ali ukrajinsko vazduhoplovstvo ne želi da se ograniči samo na avione F-16 i Miraž.

Krajem septembra, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov saopštio je da se, pored aviona koje su već obećali zapadni partneri, trenutno razgovara i o isporuci drugih tipova borbenih aviona, poput Gripena i Jurofajtera.

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Ukrajina Francuska Vojno naoružanje Miraž 2000
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Melanija Tramp stoji na konferenciji za štampu

Epstinov dosije

10.april 2026. Anja Mihić

Melanija Tramp o odnosu sa Epstinom: „Nikada nisam imala nikakva saznanja o zlostavljanju žrtava”

Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Malanija Tramp negirala je da je ikada imala veze sa osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Pozvala je Kongres da održi javna saslušanja na kojima bi njegove žrtve mogle da svedoče

Napad na Liban

Bliski istok

09.april 2026. K. S.

Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku

Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure