Somalilend
Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?
Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD, država EU, Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?
Foto: AP Photo/Virginia Mayo
Evropska komisija je predložila paket sankcija protiv Izraela. Međutim, bez podrške članica EU to neće moći da joj prođe, osim obustave isplate novca iz fondova EU za zajedničke projekte sa Izraelom
„Želim to da kažem vrlo jasno. Cilj nije da se kazni Izrael. Cilj je da se poboljša situacija u Gazi„, izjavila je u sredu u Briselu visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas kada je zajedno sa još dvojicom komesara, predstavila novi paket sankcija protiv Izraela.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je najavila sankcije protiv Izraela prošle sedmice, čime je označila zaokret u dosadašnjoj politici Komisije.
Najnovija ofanziva izraelske vojske na grad Gazu, prema rečima Kaje Kalas, predstavlja „novu eskalaciju rata, koja dodatno pogoršava humanitarnu krizu“.
Kalas priznaje da se javno mnjenje u državama članicama promenilo zbog patnje u Gazi, ali da se političke linije u glavnim gradovima nisu pomerile. Predložene sankcije će biti predmet rasprave u Evropskom parlamentu. S obzirom na trenutne pozicije, vrlo je teško postići potrebnu većinu. Do sada su sankcije protiv Izraela nailazile na otpor Nemačke, ali i Mađarske, Italije, Češke, Bugarske i Austrije.
Novi „robustan paket sankcija“, kako je to rekla Kalas, obuhvata tri ključna aspekta.
1. Hamas, izraelski ministri i doseljenici
Predložene su sankcije protiv „terorista Hamasa“, „ekstremističkih ministara“ u izraelskoj vladi i „nasilnih doseljenika“ na Zapadnoj obali, kao i protiv institucija koje podržavaju nekažnjivost na Zapadnoj obali.
Hamas, koji EU, SAD i druge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom, odgovoran je za napad na Izrael 7. oktobra 2023. Prema izraelskim podacima, tada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a više od 250 je uzeto za taoce. Kao odgovor, izraelski vojni napadi su, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi pod kontrolom Hamasa, doveli do smrti više od 64.000 ljudi.
EU je i ranije uvodila sankcije jevrejskim doseljenicima, a sada želi da ih pojača.
Predlog za sankcionisanje dvojice izraelskih ministara – ministra finansija Becalela Smotriča i ministra policije Itamara Ben-Gvira – već duže je na stolu.
Da bi sankcije stupile na snagu, potrebna je saglasnost svih 27 članica EU.
2. Delimična suspenzija slobodne trgovine
Evropska komisija je predložila i suspenziju pojedinih odredbi iz trgovinskog dela Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela. „U praksi to znači da roba iz Izraela gubi privilegovan pristup tržištu EU“, objasnio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Prema podacima EU, ovo bi se odnosilo na 37% izraelskog izvoza u EU. Ukupno, EU iz Izraela uvozi robu vrednu skoro 16 milijardi evra – a pogođena bi bila roba vredna oko 5,8 milijardi evra. Ako bi trgovinski tokovi ostali isti, uvoznici u EU bi morali da plate dodatnih 227 miliona evra za izraelske proizvode.
EU je najvažniji trgovinski partner Izraelu, dok je Izrael za EU tek na 31. mestu.
Šefčovič naglašava da se ne radi samo o „golim brojkama“, već i o „političkoj odluci“. Da bi ona imala efekta, potrebna je „kvalifikovana većina“ – dakle, 15 članica koje predstavljaju najmanje 65% građana EU.
3. Obustava isplate sredstava iz EU fondova
Kao treći korak, Evropska komisija će obustaviti isplate sredstava iz fonda za međunarodnu saradnju namenjenih Izraelu. Radi se o oko 6 miliona evra za 2025. namenjenih partnerskim programima i regionalnim projektima u okviru sprovođenja Abrahamovih sporazuma.
Takođe, obustaviće se isplata i oko 9,5 miliona evra za već tekuće projekte.
Međutim, oko 20 miliona evra za Memorijalni centarHolokausta Jad Vašem, kao i sredstva namenjena civilnom društvu i izraelsko-palestinskim mirovnim inicijativama, neće biti pogođena ovim merama.
Ove odluke koje se tiču fondova – mogu odmah stupiti na snagu, jer EU ima pravo da ih samostalno donese u slučaju posebnih okolnosti, istakla je evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica.
Oštre kritike iz Izraela
Izraelska vlada je oštro kritikovala ove predloge Evropske komisije. Još prošle nedelje, izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar je na platformi X najave ocenio kao „žalosne“ i optužio Ursulu fon der Lajen da ponavlja Hamasovu propagandu.
U sredu je otišao korak dalje i predloge nazvao „moralno i politički iskrivljenim“. Nadaju se, rekao je, da se one – kao i do sada – neće sprovesti.
„Koraci protiv Izraela bili bi odgovarajuće uzvraćeni“, poručio je Sar, ali je dodao da se nada da do toga neće doći.
Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD, država EU, Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi
Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Ruske okupacione vlasti proglasile su rekonstrukciju Dramskog pozorišta u Mariupolju, u kome je poginulo nekoliko stotina ljudi, znakom obnove, dok su bivši glumci pozorišta to nazvali „plesom na kostima“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve