img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Egipat – Obračun sa Koptima

Druga strana egipatske revolucije

12. oktobar 2011, 17:24 Miroslav Višnjić
SUKOB NA MOSTU: Egipatska vojska rasteruje hrišćanske demonstrante / fotografije: reuters
Copied

Dok su mirno protestovali u Kairu, hrišćanske Kopte napali su radikalni islamisti. Umešala se vojska koja je bornim kolima gazila i pucala bojevom municijom na hrišćanske demonstrante. Državna televizija javila je da Kopti ubijaju egipatske vojnike. Poginulo je 25 ljudi, među kojima tri vojnika, povređeno je oko tri stotine. Hiljade ljudi prisustvovalo je sahrani ubijenih Kopta u Kairu i protestovalo protiv vojnog režima

Za „Vreme“ iz Kaira

Feldmaršal Mohamed Tantavi, u vreme Mubaraka ministar odbrane, a u postrevolucionarnom Egiptu šef vojne hunte koja vlada ovom zemljom, više neće moći da se hvali kako „njegova vojska nikada ne bi pucala u narod“, jer se u nedelju upravo to desilo. Tantavijevi vojnici pucali su bojevom municijom i gazili oklopnim bornim kolima ovdašnje hrišćane koji su se okupili na Kornišu ispred zgrade državne televizije da bi protestovali zbog ugnjetavanja Kopta i paljenja njihove crkve u selu Merinab u Gornjem Egiptu. Snage bezbednosti tada nisu reagovale, a guverner Asuana Mustafa el Sajed je za napad na koptsku crkvu pokušao da nađe opravdanje.

„Marš mira“ u kome je učestvovalo oko 10.000 egipatskih hrišćana, ali i muslimana koji se zalažu za versku ravnopravnost i toleranciju, počeo je u siromašnom kvartu Šubra u kome pretežno žive Kopti. Još na samom početku bio je dočekan kamenjem i flašama kojima su demonstrante gađali unapred pripremljeni protivnici, jer je ruta protesta bila najavljena nekoliko dana ranije. Demonstranti su na napad odgovorili onim što im se našlo pri ruci: ciglama, kamenjem i flašama, čega uvek ima dosta na kairskim nečistim ulicama, a osobito tamo gde živi sirotinja. Priskočilo je i „nešto malo“ policije koja se, baš kao ni vojska, po pravilu ne meša kada napadaju islamisti ili „neko drugi“, kada ubijaju i premlaćuju ovdašnje Kopte, kojima „arapsko proleće“ nije donelo ama baš ništa dobro niti ulilo bilo kakvu nadu u bolje sutra.

I bez pomoći policije, koje inače i nema mnogo, jer ju je ukinula revolucionarna vlast, marš je nastavljen, ali uz stalno kamenovanje i „flaširanje“ učesnika. Organizatori demonstracija imali su nameru da organizuju mirne demonstracije, da sedeći na ulicama traže od vlasti (vojne hunte) zaštitu, pomoć i, ako je moguće, poneko obećanje za poboljšanje sopstvenog položaja u egipatskom društvu.

Kako je kolona napredovala, tako je sa balkona okolnih zgrada i iz pokrajnjih ulica ponovo počeo napad na hrišćane, prava kanonada kamenja i flaša punih benzina i sa upaljenim fitiljem. Koptski demonstranti su odgovorili na napad, jer im je očigledno dojadilo da pognute glave trpe dok ih biju ili ubijaju ovdašnji zagovornici „islamskog Egipta“. Lepi Korniš ubrzo je postao bojište na kome su se čuli i pucnji. A onda je u akciju stupila vojska koja i inače čuva veliku zgradu TV, ali umesto da smiruju i razdvaju zavađene strane, vojnici su počeli da pucaju u hrišćane i gaze ih oklopnim bornim kolima. Državna televizija dolila je ulje na vatru kada je javila da „hrišćani napadaju i ubijaju egipatske vojnike“. Na bojnom polju ostalo je 25 ubijenih ljudi i više od 300 ranjenih. Vlast kaže da su među ubijenima i „trojica vojnika, i to muslimana“.

GRAĐANSKI RAT KUCA NA VRATA: „Morala bi da usledi neka brza i ozbiljna akcija vlasti kako se ovakve stvari više nikada ne bi ponovile a Kopti dobili ono što traže ili što im pripada. U protivnom, sve ovo može da nas odvede u građanski rat“, izjavio je u intervjuu televiziji „Al Arabija“ general Fuad Alam, koji se nalazio na čelu službe bezbednosti više od dve decenije.

Odmah se oglasio i premijer Isam Šerif, koji je zakazao hitnu sednicu vlade u kojoj je većina ministara već poodavno prevalila godine za penziju i koji nikakvih zasluga nemaju za egipatsku „demokratsku revoluciju“ koja je srušila bivšeg predsednika Hosnija Mubaraka. Mada ovdašnji mediji svakodnevno bombarduju Egipćane izjavama nepismenih radnika ili seljaka o „egipatskoj revoluciji i demokratiji“, većina građana i ne zna zapravo šta ti pojmovi znače. Čitajući egipatsku štampu stiče se utisak da u zemlji cvetaju ruže, sve u duhu biblijske devize da su blagosloveni nišči duhom.

Kada su u Egiptu pobedile „revolucija i demokratija“ usledila su brojna obećanja novokomponovane vlasti i svih zainteresovanih, među kojima je bilo najviše zagovornika „islamizacije zemlje“. Grešni Kopti ponadali su se da je i njima svanulo „neko bolje sutra“ i krenuli su da traže poboljšanje svog položaja i zaštitu od sunarodnika koji se klanjaju u džamiji.

DISKRIMINISANI: Vekovima su ovdašnji Kopti, kojih zvanično ima među 10 i 12 odsto i koji su u Egiptu pet vekova duže od muslimana, diskriminisani. U ličnim dokumentima, na primer, uvek mora da piše da su hrišćani, u državnoj službi mogu da napreduju i da budu čak i ministri, ali nikako premijeri ili šefovi države, u vojsci mogu da napreduju do čina brigadira, ali ne i generala itd. U građanskim službama polje delovanja im je mnogo šire, ali recimo Kopt ginekolog ni slučajno ne sme da pregleda muslimanku, ali zato Kopt apotekar može da prodaje lekove i muslimanima. A ukoliko koptski pop negde u zabitoj provinciji odluči da pravi nužnik u crkvenoj avliji, mora da piše bezbrojne molbe i dopise nadležnim ministarstvima, kako bi isposlovao dozvolu za izgradnju jedne takve građevine. Ukoliko se pak seljani odluče da grade crkvu, molbama i čekanjima nema kraja i to tako ide decenijama. Izgovor vlasti je da je to zbog „spore birokratije koju smo nasledili od Turaka“. Čekanja jedino nema kada islamski radikali zapale ili sruše crkvu, onda vlast odmah šalje vojsku da pravi novu, a sve u želji da se demonstrira bratstvo i jedinstvo.

Sa izuzetkom nekolicine koptskih krezova, koji su se uklopili u novokomponovano demokratsko društvo, pa čak i osnovali svoje stranke – vodeći među njima je Nagib Saviris, jedan od sto najbogatijih ljudi na svetu i jedan od pretendenata za kupovinu „Telekoma Srbija“ – većina koptskih žitelja u „demokratskoj manjini islamskog i demokratskog Egipta“, nastavila je da životari. S nadom da je ipak moguće da se nešto promeni u „novom“ Egiptu, u nedelju uveče krenuli su iz svog ubogog kvarta Šubra u Kairu, da bi obasuti kamenjem i zapaljivim flašama nekako stigli do zgrade televizije na Kornišu. A ono što ih je zatim tamo snašlo i koliko su skupo platili svoju jalovu nadu, nezavisni dnevnik „Šoruk“ (Mladost) nazvao je „crnom noći egipatske revolucije“.

MUSLIMANSKA BRAĆA: Kako i zašto se Egipat našao u situaciji da vojska puca u narod, pitanje je na koje niko od zvaničnika u ovom trenutku ne može, ili ne sme, da odgovori. Oni koji malo bolje poznaju ovu zemlju, smatraju da su u pozadini svega ili, još bolje rečeno, na čelu svega što se zbiva u ovoj mnogoljudnoj naciji, islamisti koji su uzeli dizgine u ruke još pre nego što je vojna hunta posle pada Mubaraka preuzela vlast i zvanično počela da vlada.

U jednoj analizi egipatske situacije koju je sačinila CIA za potrebe američke vojne vrhuške još pre mnogo godina, stajalo je da Muslimanska braća kontrolišu više od polovine policije i nešto malo manje armije… Kako je s godinama uticaj islamista rastao i jačao, s pravom se pretpostavlja da se taj uticaj odražavao i jačao i u bezbednosnim strukturama. Drugim rečima, današnja egipatska vladajuća vojna hunta nalazi se pod kišobranom organizacije Muslimanske braće koja diskretno i u tišini saopštava „šta valja činiti“ i kako se u određenim situacijama treba ponašati. Da ovakvo rezonovanje nije samo prazna priča, uveriće sa svako ko malo pažljivije krene da čita ovdašnju štampu ili sluša političare i islamske prvake. Podsetimo i na to da su svi egipatski predsednici – Naser, Sadat i Mubarak – u mladosti pripadali Muslimanskoj braći.

Protest islamista u Tunisu

U nedelju je u Tunisu došlo do žestokih sukoba između snaga bezbednosti i islamista. Agencije javljaju da su demonstranti uzvikujući „Alah akbar!“ i „Umrećemo za Alaha!“ policiju napali kamenjem, motkama i noževima, policajci su odgovorili upotrebom suzavca. Verski motivisani neredi tumače se kao loš znak pred prve demokratske izbore posle prevrata u Tunisu zakazane za 23. oktobar, te da izvesne snage i partije žele da izazovu haos. Islamisti su protestovali protiv zabrane nošenja nigaba na univerzitetima i odluke jedne televizije da emituje animirani film Persepolis koji se kritički odnosi prema Iranu. Taj film vređa islam, tvrde radikalni muslimani i pozivaju na demonstracije protiv sekularnih vlasti.

SAHRANA: 20.000 ljudi protestuje protiv vojnog režima
SAHRANA: 20.000 ljudi protestuje protiv vojnog režima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat u Iranu

06.maj 2026. A.M.

Ormuski moreuz: Napadnut brod „San Antonio“ koji plovi pod zastavom Malte

Tokom prolaska kroz Ormuski moreuz napadnut je brod francuske kompanije CMA CGM. Nekoliko članova posade je povređeno

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure