img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Egipat – Obračun sa Koptima

Druga strana egipatske revolucije

12. oktobar 2011, 17:24 Miroslav Višnjić
SUKOB NA MOSTU: Egipatska vojska rasteruje hrišćanske demonstrante / fotografije: reuters
Copied

Dok su mirno protestovali u Kairu, hrišćanske Kopte napali su radikalni islamisti. Umešala se vojska koja je bornim kolima gazila i pucala bojevom municijom na hrišćanske demonstrante. Državna televizija javila je da Kopti ubijaju egipatske vojnike. Poginulo je 25 ljudi, među kojima tri vojnika, povređeno je oko tri stotine. Hiljade ljudi prisustvovalo je sahrani ubijenih Kopta u Kairu i protestovalo protiv vojnog režima

Za „Vreme“ iz Kaira

Feldmaršal Mohamed Tantavi, u vreme Mubaraka ministar odbrane, a u postrevolucionarnom Egiptu šef vojne hunte koja vlada ovom zemljom, više neće moći da se hvali kako „njegova vojska nikada ne bi pucala u narod“, jer se u nedelju upravo to desilo. Tantavijevi vojnici pucali su bojevom municijom i gazili oklopnim bornim kolima ovdašnje hrišćane koji su se okupili na Kornišu ispred zgrade državne televizije da bi protestovali zbog ugnjetavanja Kopta i paljenja njihove crkve u selu Merinab u Gornjem Egiptu. Snage bezbednosti tada nisu reagovale, a guverner Asuana Mustafa el Sajed je za napad na koptsku crkvu pokušao da nađe opravdanje.

„Marš mira“ u kome je učestvovalo oko 10.000 egipatskih hrišćana, ali i muslimana koji se zalažu za versku ravnopravnost i toleranciju, počeo je u siromašnom kvartu Šubra u kome pretežno žive Kopti. Još na samom početku bio je dočekan kamenjem i flašama kojima su demonstrante gađali unapred pripremljeni protivnici, jer je ruta protesta bila najavljena nekoliko dana ranije. Demonstranti su na napad odgovorili onim što im se našlo pri ruci: ciglama, kamenjem i flašama, čega uvek ima dosta na kairskim nečistim ulicama, a osobito tamo gde živi sirotinja. Priskočilo je i „nešto malo“ policije koja se, baš kao ni vojska, po pravilu ne meša kada napadaju islamisti ili „neko drugi“, kada ubijaju i premlaćuju ovdašnje Kopte, kojima „arapsko proleće“ nije donelo ama baš ništa dobro niti ulilo bilo kakvu nadu u bolje sutra.

I bez pomoći policije, koje inače i nema mnogo, jer ju je ukinula revolucionarna vlast, marš je nastavljen, ali uz stalno kamenovanje i „flaširanje“ učesnika. Organizatori demonstracija imali su nameru da organizuju mirne demonstracije, da sedeći na ulicama traže od vlasti (vojne hunte) zaštitu, pomoć i, ako je moguće, poneko obećanje za poboljšanje sopstvenog položaja u egipatskom društvu.

Kako je kolona napredovala, tako je sa balkona okolnih zgrada i iz pokrajnjih ulica ponovo počeo napad na hrišćane, prava kanonada kamenja i flaša punih benzina i sa upaljenim fitiljem. Koptski demonstranti su odgovorili na napad, jer im je očigledno dojadilo da pognute glave trpe dok ih biju ili ubijaju ovdašnji zagovornici „islamskog Egipta“. Lepi Korniš ubrzo je postao bojište na kome su se čuli i pucnji. A onda je u akciju stupila vojska koja i inače čuva veliku zgradu TV, ali umesto da smiruju i razdvaju zavađene strane, vojnici su počeli da pucaju u hrišćane i gaze ih oklopnim bornim kolima. Državna televizija dolila je ulje na vatru kada je javila da „hrišćani napadaju i ubijaju egipatske vojnike“. Na bojnom polju ostalo je 25 ubijenih ljudi i više od 300 ranjenih. Vlast kaže da su među ubijenima i „trojica vojnika, i to muslimana“.

GRAĐANSKI RAT KUCA NA VRATA: „Morala bi da usledi neka brza i ozbiljna akcija vlasti kako se ovakve stvari više nikada ne bi ponovile a Kopti dobili ono što traže ili što im pripada. U protivnom, sve ovo može da nas odvede u građanski rat“, izjavio je u intervjuu televiziji „Al Arabija“ general Fuad Alam, koji se nalazio na čelu službe bezbednosti više od dve decenije.

Odmah se oglasio i premijer Isam Šerif, koji je zakazao hitnu sednicu vlade u kojoj je većina ministara već poodavno prevalila godine za penziju i koji nikakvih zasluga nemaju za egipatsku „demokratsku revoluciju“ koja je srušila bivšeg predsednika Hosnija Mubaraka. Mada ovdašnji mediji svakodnevno bombarduju Egipćane izjavama nepismenih radnika ili seljaka o „egipatskoj revoluciji i demokratiji“, većina građana i ne zna zapravo šta ti pojmovi znače. Čitajući egipatsku štampu stiče se utisak da u zemlji cvetaju ruže, sve u duhu biblijske devize da su blagosloveni nišči duhom.

Kada su u Egiptu pobedile „revolucija i demokratija“ usledila su brojna obećanja novokomponovane vlasti i svih zainteresovanih, među kojima je bilo najviše zagovornika „islamizacije zemlje“. Grešni Kopti ponadali su se da je i njima svanulo „neko bolje sutra“ i krenuli su da traže poboljšanje svog položaja i zaštitu od sunarodnika koji se klanjaju u džamiji.

DISKRIMINISANI: Vekovima su ovdašnji Kopti, kojih zvanično ima među 10 i 12 odsto i koji su u Egiptu pet vekova duže od muslimana, diskriminisani. U ličnim dokumentima, na primer, uvek mora da piše da su hrišćani, u državnoj službi mogu da napreduju i da budu čak i ministri, ali nikako premijeri ili šefovi države, u vojsci mogu da napreduju do čina brigadira, ali ne i generala itd. U građanskim službama polje delovanja im je mnogo šire, ali recimo Kopt ginekolog ni slučajno ne sme da pregleda muslimanku, ali zato Kopt apotekar može da prodaje lekove i muslimanima. A ukoliko koptski pop negde u zabitoj provinciji odluči da pravi nužnik u crkvenoj avliji, mora da piše bezbrojne molbe i dopise nadležnim ministarstvima, kako bi isposlovao dozvolu za izgradnju jedne takve građevine. Ukoliko se pak seljani odluče da grade crkvu, molbama i čekanjima nema kraja i to tako ide decenijama. Izgovor vlasti je da je to zbog „spore birokratije koju smo nasledili od Turaka“. Čekanja jedino nema kada islamski radikali zapale ili sruše crkvu, onda vlast odmah šalje vojsku da pravi novu, a sve u želji da se demonstrira bratstvo i jedinstvo.

Sa izuzetkom nekolicine koptskih krezova, koji su se uklopili u novokomponovano demokratsko društvo, pa čak i osnovali svoje stranke – vodeći među njima je Nagib Saviris, jedan od sto najbogatijih ljudi na svetu i jedan od pretendenata za kupovinu „Telekoma Srbija“ – većina koptskih žitelja u „demokratskoj manjini islamskog i demokratskog Egipta“, nastavila je da životari. S nadom da je ipak moguće da se nešto promeni u „novom“ Egiptu, u nedelju uveče krenuli su iz svog ubogog kvarta Šubra u Kairu, da bi obasuti kamenjem i zapaljivim flašama nekako stigli do zgrade televizije na Kornišu. A ono što ih je zatim tamo snašlo i koliko su skupo platili svoju jalovu nadu, nezavisni dnevnik „Šoruk“ (Mladost) nazvao je „crnom noći egipatske revolucije“.

MUSLIMANSKA BRAĆA: Kako i zašto se Egipat našao u situaciji da vojska puca u narod, pitanje je na koje niko od zvaničnika u ovom trenutku ne može, ili ne sme, da odgovori. Oni koji malo bolje poznaju ovu zemlju, smatraju da su u pozadini svega ili, još bolje rečeno, na čelu svega što se zbiva u ovoj mnogoljudnoj naciji, islamisti koji su uzeli dizgine u ruke još pre nego što je vojna hunta posle pada Mubaraka preuzela vlast i zvanično počela da vlada.

U jednoj analizi egipatske situacije koju je sačinila CIA za potrebe američke vojne vrhuške još pre mnogo godina, stajalo je da Muslimanska braća kontrolišu više od polovine policije i nešto malo manje armije… Kako je s godinama uticaj islamista rastao i jačao, s pravom se pretpostavlja da se taj uticaj odražavao i jačao i u bezbednosnim strukturama. Drugim rečima, današnja egipatska vladajuća vojna hunta nalazi se pod kišobranom organizacije Muslimanske braće koja diskretno i u tišini saopštava „šta valja činiti“ i kako se u određenim situacijama treba ponašati. Da ovakvo rezonovanje nije samo prazna priča, uveriće sa svako ko malo pažljivije krene da čita ovdašnju štampu ili sluša političare i islamske prvake. Podsetimo i na to da su svi egipatski predsednici – Naser, Sadat i Mubarak – u mladosti pripadali Muslimanskoj braći.

Protest islamista u Tunisu

U nedelju je u Tunisu došlo do žestokih sukoba između snaga bezbednosti i islamista. Agencije javljaju da su demonstranti uzvikujući „Alah akbar!“ i „Umrećemo za Alaha!“ policiju napali kamenjem, motkama i noževima, policajci su odgovorili upotrebom suzavca. Verski motivisani neredi tumače se kao loš znak pred prve demokratske izbore posle prevrata u Tunisu zakazane za 23. oktobar, te da izvesne snage i partije žele da izazovu haos. Islamisti su protestovali protiv zabrane nošenja nigaba na univerzitetima i odluke jedne televizije da emituje animirani film Persepolis koji se kritički odnosi prema Iranu. Taj film vređa islam, tvrde radikalni muslimani i pozivaju na demonstracije protiv sekularnih vlasti.

SAHRANA: 20.000 ljudi protestuje protiv vojnog režima
SAHRANA: 20.000 ljudi protestuje protiv vojnog režima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Slavlje u Izbornom štabu studenata

Svet

27.oktobar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Šta nemački politički akteri kažu o promeni vlasti u Srbiji

Pobeda Studentske liste u Berlinu se tumači kao odlična prilika za resetovanje odnosa sa Srbijom, a od nove vlasti se očekuje da veoma brzo pokaže šta želi

Svet

27.oktobar 2026. M. L. J.

Peti Smit pozvala Amerikance da glasaju protiv Trampove očajne vlasti

Peti Smit poziva građane Amerike da iskoriste moć svog glasa protiv Trampovog „žalosnog vođstva”

Svet

27.oktobar 2026. Redakcija Vremena

Izrael bira premijera: Najznačajniji izbori u istoriji zemlje, Netanjahuu se klati stolica

U Izraelu su u utorak ujutru otvorena biračka mesta za jedne od najznačajnijih izbora u istoriji zemlje. Pred biračima se sada nalazi dobro poznato pitanje: da li bi Benjamin Netanjahu, premijer sa najdužim stažom u istoriji zemlje, trebalo da ostane na vlasti?

Luiz Inasio Lula da Silva

Svet

26.oktobar 2026. B. B.

Lula osvojio novi predsednički mandat u Brazilu, Bolsonaro odbija da prizna poraz

Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju

Ilijana Jotova, aktuelna predsednica Bugarske

Bugarska

25.oktobar 2026. M.S.

Predsednički izbori u Bugarskoj: Drugi krug gotovo izvestan

Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Komentar

Komentar

Kraj

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona

Igor Božić

Komentar

Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo

Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Slavlje nakon pobede Studentske liste na izborima

Komentar

Prvi potezi buduće vlade

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure