

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Roman Zimian je zajedno sa Stefanom Morgensternom osnivač i vlasnik fonda „Future net“ u čijoj je delatnosti trgovina digitalnim i kriptovalutama. Na svom sajtu Zimian sebe predstavlja kao „poljskog vozača, zaštitnika dece i pokrovitelja muzike i umetnosti“. U Podgorici je uhapšen na osnovu međunarodne poternice
U Podgorici je uhapšen državljanin Poljske Roman Zimian (51), osumnjičen za višemilionske prevare, zbog čega su za njim Poljska i Južna Koreja raspisale međunarodnu poternicu.
Zimian je uhapšen nakon višemesečnog ciljanog traganja sprovedenog po međunarodnoj Interpolovoj poternici.
On je osumnjičen za krivična dela u oblasti ekonomskog kriminala, odnosno za težak oblik prevare u većem obimu, pranje novca, krađu i povrede zakona za koje je propisana kazna doživotnog zatvora u Južnoj Koreji.
Zimian je zajedno sa Stefanom Morgensternom osnivač i vlasnik fonda „Future net“ u čijoj je delatnosti trgovina digitalnim i kriptovalutama.
Platforma sa sedištem u Poljskoj je predstavljena 2014. godine, a Zimian i Morgenstern su kasnije pokrenuli novu platformu – FutureAdPRO i stvaranje nove e-valute FuturoCoin.
Njih dvojica su osumnjičeni da su za oko 21 milion dolara oštetili veći broj ljudi u Poljskoj i Južne Koreji.
Morgenstern je hapšen u Grčkoj, a zatim i u Albaniji, dok je Zimian 2022. godine bio uhapšen u Italiji, odakle je pobegao iz kućnog pritvora.
Zimian je 17. avgusta lociran u Podgorici, u Master kvartu, gde se skrivao pod lažnim identitetom.
Nakon što je potvrđen njegov identitet, izvršen je pretres lokacije na kojoj je boravio, a tehnički uređaji i predmeti za koje se sumnja da je koristio za krivična dela privremeno su mu oduzeti do okončanja ekstradicionog postupka.
Vozač autotrka i pokrovitelj umetnosti
Na svom sajtu Zimian sebe predstavlja kao „poljskog vozača, zaštitnika dece i pokrovitelja muzike i umetnosti“.
Navedeno je da je u svom rodnom mestu Jelenia Gora pohađao muzičku školu, a zatim i školu za umetnost i zanat, i da je sa 19 godina napustio Poljsku „da bi ostvario svoje snove u muzici, motosportu i ljubavi prema deci“.
Prema navodima na sajtu, Zimian je sarađivao sa korporacijama kao što su BASF, Simens, Rajfazen banka, Skanska i radio za kompanije u Francuskoj, Austriji, Kipru, Poljskoj, Švedskoj i Holandiji.
Zimian na svoj sajtu tvrdi da je „kao izvršni direktor i predsednik tih evropskih kompanija, stekao je znanje i iskustvo u upravljanju“.
Naglašeno je da ima „izvanredne veštine i harizmu za ljude iz svih sfera života“ i da je njegova velika strast autosport u kome se trkao i pobeđivao vozeći F1 i GT automobile na raznim takmičenjima širom Evrope.
Na tom sajtu čak su objavljenje i njegove fotografije u opremi za trke, na trkačkoj stazi, pored automobila.
Navedeno je i da je Zimian kupio Stradivarijusovu violinu iz 1685. godine i predao je na korišćenje violinisti Janušu Vavrovskom, čime je tom poljskom umetniku „omogućio i pojavljivanje na velikoj svetskoj sceni klasične muzike“.
Izvor: FoNet


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve