
Hrvatska
Nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader pušten na slobodu
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
U prvoj polovini ove godine broj ilegalnih ulazaka ili pokušaja ulaska u zemlje Evropske unije manji je za petinu u odnosu na isti period prošle godine, a najveći pad broja ilegalnih migracija u EU zabeležen je na zapadnobalkanskoj ruti, objavila je Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Fronteks).
Prema preliminarnim podacima Fronteksa, ukupni broj ilegalnih ulazaka preko svih migrantskih ruta opao je za 20 odsto na 75.900 i to najviše zahvaljujući smanjenu broja na inače najfrekventnijim rutama – istočnomediteranskoj i zapadnoafričkoj.
Najveće smanjenje na Zapadnom Balkanu
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, zatim sa 50 odsto preko istočnih granica EU i sa 41 odsto preko zapadnoafričke rute, od obala zapadne Afrike do španskih Kanarskih ostrva.
Na ruti koja vodi preko Zapadnog Balkana Fronteks je u prvih šest meseci registrovao 4.930 pokušaja ilegalnog prelaska.
Na kopnenoj i pomorskoj istočnomediteranskoj ruti, kojom migranti, uglavnom iz Sirije stižu u Grčku na Kipar i u Bugarsku, zabeleženo je smanjenje od 24 odsto sa 19.607 prelazaka granica EU.
Na Mediteranu i Lamanšu povećan broj ilegalnih ulazaka
Uprkos ukupnom smanjenju broja ilegalnih ulazaka u EU, na centralnomediteranskoj ruti je broj porastao na 29.300 iregularnih prelazaka, što je 12 odsto više nego u istom polugođu prošle godine. Najviše migranata, 20.800, preko te rute je sa obala Libije morem doplovilo do Italije.
Porast ilegalnih migracija od 19 odsto zabeležen je i na zapadnomediteranskoj ruti, na kojoj je glavna zemlja polaska migranata Alžir sa približno 80 odsto. Preko zapadnomediteranske rute ilegalni migranti nastoje da se dokopaju Španskog kopna, ili španskih severnoafričkih enklava Seute i Melilje.
Prema izveštaju Fronteksa, snažan migrantski pritisak zabeležen je na ruti preko Lamanša, koja vodi od EU do Velike Britanije. Na tom potezu je broj ilegalnih pokušaja prelaska granica u prvih šest meseci bio 23 odsto veći, odnosno u tome je sprečeno 33.215 osoba.
Povoljni vremenski uslovi za taksi-čamce
Porast se, prema oceni Fronteks, beleži zbog neuobičajeno povoljnih vremenskih uslovima ove godine, korišćenja usluga takozvanih taksi-čamaca kako bi se izbeglo otkrivanje kao i prevozom većeg broja migranata u čamcima.
Dodaje se da su na toj ruti, uprkos organima koji nastoje da ih spreče, krijumčari pokazali veliku žilavost, da se brzo prilagođavaju i da ne vode brigu o bezbednosti migranata koje krijumčare.
Odakle dolaze migranti?
Preko centralnog Mediterana u EU pokušava da uđe najviše migranata iz Bangladeša, Eritreje i Egipta, istočni Mediteran najviše koriste migranti iz Avganistana, Egipta i Sudana, a zapadni Mediteran za ulaza u EU najčešće koriste migranti iz Alžira, Somalije i Maroka.
Na istočnim granicama EU najviše migranata potiče iz Ukrajine, Somalije i Etiopije, preko Zapadnog Balkana u EU najčešće pogušavaju da uđu migranti iz Turske, Sirije i Avganistana, a preko Zapadne Afike najviše migranata ima iz Malija, Senegala i Gvineje.
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
U trenutku kada u Americi nema ozbiljnog odgovora opozicije, Bela kuća se našla na udaru onih koji su aktuelnog predsednika doveli na vlast i traže objavljivanje čitavog dosijea Džefrija Epstina, osramoćenog milijardera
Iako civilno društvo u Srbiji već ima značajnu ulogu u razotkrivanju manipulativnih praksi, potreban je sistemski pristup koji uključuje snažniju institucionalnu podršku, unapređenje zakonskih okvira i širu edukaciju javnosti o mehanizmima prepoznavanja i prijavljivanja obmanjujućih podataka
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, unuka koji je izneverio očekivanja pa postao brodvejska i holivudska ikona, istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih dramatično se prepliću sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve