img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migracije

Da li je zapadnobalkanska ruta postala manje popularna za ilegalne migracije?

11. јул 2025, 13:06 B. B.
Foto: AP Photo/Francisco Seco,
Migranti u blizini italijanskog ostrva Lampeduza
Copied

Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks

U prvoj polovini ove godine broj ilegalnih ulazaka ili pokušaja ulaska u zemlje Evropske unije manji je za petinu u odnosu na isti period prošle godine, a najveći pad broja ilegalnih migracija u EU zabeležen je na zapadnobalkanskoj ruti, objavila je Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Fronteks).

Prema preliminarnim podacima Fronteksa, ukupni broj ilegalnih ulazaka preko svih migrantskih ruta opao je za 20 odsto na 75.900 i to najviše zahvaljujući smanjenu broja na inače najfrekventnijim rutama – istočnomediteranskoj i zapadnoafričkoj.

Najveće smanjenje na Zapadnom Balkanu

Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, zatim sa 50 odsto preko istočnih granica EU i sa 41 odsto preko zapadnoafričke rute, od obala zapadne Afrike do španskih Kanarskih ostrva.

Na ruti koja vodi preko Zapadnog Balkana Fronteks je u prvih šest meseci registrovao 4.930 pokušaja ilegalnog prelaska.

Na kopnenoj i pomorskoj istočnomediteranskoj ruti, kojom migranti, uglavnom iz Sirije stižu u Grčku na Kipar i u Bugarsku, zabeleženo je smanjenje od 24 odsto sa 19.607 prelazaka granica EU.

Na Mediteranu i Lamanšu povećan broj ilegalnih ulazaka

Uprkos ukupnom smanjenju broja ilegalnih ulazaka u EU, na centralnomediteranskoj ruti je broj porastao na 29.300 iregularnih prelazaka, što je 12 odsto više nego u istom polugođu prošle godine. Najviše migranata, 20.800, preko te rute je sa obala Libije morem doplovilo do Italije.

Porast ilegalnih migracija od 19 odsto zabeležen je i na zapadnomediteranskoj ruti, na kojoj je glavna zemlja polaska migranata Alžir sa približno 80 odsto. Preko zapadnomediteranske rute ilegalni migranti nastoje da se dokopaju Španskog kopna, ili španskih severnoafričkih enklava Seute i Melilje.

Prema izveštaju Fronteksa, snažan migrantski pritisak zabeležen je na ruti preko Lamanša, koja vodi od EU do Velike Britanije. Na tom potezu je broj ilegalnih pokušaja prelaska granica u prvih šest meseci bio 23 odsto veći, odnosno u tome je sprečeno 33.215 osoba.

Povoljni vremenski uslovi za taksi-čamce

Porast se, prema oceni Fronteks, beleži zbog neuobičajeno povoljnih vremenskih uslovima ove godine, korišćenja usluga takozvanih taksi-čamaca kako bi se izbeglo otkrivanje kao i prevozom većeg broja migranata u čamcima.

Dodaje se da su na toj ruti, uprkos organima koji nastoje da ih spreče, krijumčari pokazali veliku žilavost, da se brzo prilagođavaju i da ne vode brigu o bezbednosti migranata koje krijumčare.

Odakle dolaze migranti?

Preko centralnog Mediterana u EU pokušava da uđe najviše migranata iz Bangladeša, Eritreje i Egipta, istočni Mediteran najviše koriste migranti iz Avganistana, Egipta i Sudana, a zapadni Mediteran za ulaza u EU najčešće koriste migranti iz Alžira, Somalije i Maroka.

Na istočnim granicama EU najviše migranata potiče iz Ukrajine, Somalije i Etiopije, preko Zapadnog Balkana u EU najčešće pogušavaju da uđu migranti iz Turske, Sirije i Avganistana, a preko Zapadne Afike najviše migranata ima iz Malija, Senegala i Gvineje.

Tagovi:

Migranti Ilegalne migracije Evropska unija Fronteks
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kolaž - planina u Bugarskoj i Tvin Piks

Hronika

10.фебруар 2026. K. S.

Šest misterioznih smrti u Bugarskoj: „Tvin Piks” u blizini granice sa Srbijom

Šestorica mrtvih, bez jasnog motiva i sa istom organizacijom u pozadini - šta se krije iza bugarskog „Tvin Piksa”

Ilon Mask najavio finansijski slom Amerike

SAD

10.фебруар 2026. I.M.

Ilon Mask: Amerika će bankrotirati bez veštačke inteligencije i robota

Ilon Mask upozorio je da je finansijski slom SAD „gotovo izvestan“ ukoliko veštačka inteligencija i robotika hitno ne transformišu privredu i ne ublaže eksplozivan rast javnog duga

Muzika ili politika

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Bad Bunny, muzičar koji je iznervirao Trampa i svet podigao na noge

Kako je portorikanski pevač Bad Bunny napravio pravi umetnički, ali i u politčki spektakl na poluvremenu Superboula, najgledanijeg sportskog događaja u Americi

Radnik na gasovodu u gradu Zajda u istočnoj Nemačkoj

Gas

09.фебруар 2026. Ferenc Gal (DW)

Kako će proći mađarska tužba zbog zabrane uvoza ruskog gasa u EU

Mađarska vlada, na čelu sa premijerom Viktorom Orbanom, podnela je tužbu Sudu pravde Evropske unije zbog uredbe kojom se predviđa prestanak uvoza prirodnog gasa iz Rusije

TikTok

Narkotici

09.фебруар 2026. Eno Hinc (DW)

Mladi uključuju kamere kada se drogiraju – zbog klikova na TikToku

Mladi su oduvek eksperimentisali s drogama. Ali publicitet menja sve. Ranije bi se tajno drogirali. Danas uključuju kamere – zbog klikova na TikToku

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure