img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Da li će i kako dolazak aviona F-16 pomoći Ukrajini u ratu sa Rusijom?

12. јун 2024, 15:13 I.M. / RSE
Wikipedia / FOX 52
Lovac F-16
Copied

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je realna borba kada neprijatelj pokušava da vas ubije", kaže jedan od pilota F-16

Dok posmatrači očekuju pojavu F-16 na nebu iznad Ukrajine, Kit Rosenkranc, pilot koji je leteo u 30 misija u ovom avionu tokom Zalivskog rata, upozorava ukrajinske avijatičare koji će njima upravljati. Zašto?

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je u situaciji realne borbe kada neprijatelj pokušava da vas ubije“, preneo je komentar jednog od pilota portal Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon zahteva iz Kijeva, Ukrajina bi od zapadnih saveznika trebala da dobije svoje prve mlaznjake F-16 u junu i julu, prema nedavnim izveštajima.

Istorijat

Mlaznjak F-16 je kreiran nakon Vijetnamskog rata. U vazdušnim borbama u tom ratu, glomazni američki mlaznjaci, koji imaju sporu mobilnost, u alarmantnom broju su obarali spretniji avioni sovjetske proizvodnje.

Zbog toga su dizajneri pristupili promenama.

Umesto da naprave veći motor kako bi povećali snagu, dizajneri onoga što će postati moderni F-16 smanjili su težinu konstrukcije aviona. Umesto da avion opremi većim rezervoarima goriva, kako bi povećao dolet, dizajnerski tim je smanjio otpor.

Zabrinut da će odeljenje za avijaciju napuniti njihov avion teškom, složenom opremom, jedan član dizajnerskog tima se kasnije prisećao: „Napravili smo avion tako uzak da nije bilo mesta za sve stvari“.

Rezultat je okarakterisan kao najuspešniji borbeni avion ikada napravljen. Od prvog  leta njegovog prototipa pre 50 godina, izgrađeno je više od 4.600 F-16 za vojske nekoliko desetina zemalja širom sveta.

Ukrajina će biti poslednja u nizu zemlja koja će ubaciti u svoju flotu avion, koji se zvanično zove Fighting Falcon, ali se generalno pominje svojim oštrijim nadimkom: „Viper“ (Otrovnica).

Rosenkranc, koji je napisao knjigu o svojim borbenim iskustvima pilota F-16, kaže da će ukrajinski avijatičari, barem u početku, biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje ruske kolege koji lete naprednim lovcima.

Dok je njegova zemlja bila prisiljena isporučiti F-16 Ukrajini, Rosenkranc kaže da je osećao „da bi ukrajinskim pilotima bilo izuzetno teško da lete u borbenim misijama u odbrani svoje nacije bez dugog rada i obuke na ovom avionu“.

Borbeni letovi američkog pilota usledili su tek nakon što bi prošao više od 1.200 sati leta u avionu za trening, zatim više od godinu dana neborbenih letova u F-16.

Potrebno iskustvo kako bi avion bio učinkovit

„Čak i pored ovog dugog vremenskog perioda, njegove prve borbene misije bile su zastrašujuće“, kaže on.

„Rusija ima sposobne sisteme vazdušne odbrane kao što su (S-400 protivavionski projektili). Njihovi iskusni borbeni piloti bi imali prednost u odnosu nad ukrajinskim pilotima F-16 koji su malo vremena proveli sa svojim mlaznjacima. Kao što sam rekao, velika je razlika između misija obuke i stvarnih borbenih misija“, dodaje on.

Rosenkranc kaže da bi trebalo oko godinu dana letenja iskustva u F-16 avionu pre nego što bi se ukrajinski piloti osećali ugodno u njemu.

„Čak i uz to, ne bih nužno verovao da bi oni dominirali nad ruskim trupama“, kaže on.

F-16 je u početku bio dizajniran za manevrisanje i obaranje drugih mlaznjaka. On ima integrisan rotirajući top koji može da ispali 100 metaka od 20 mm u sekundi. Ali sa moćnim radarima i raketnim sistemima koje danas koriste borbeni avioni četvrte generacije, malo je verovatno da će se F-16 s ukrajinskim pilotom suočiti u direktnoj borbi.

David Kern je bivši pilot F-16 sa hiljadama sati iskustva u letenju svih borbenih aviona četvrte generacije, kojima upravlja američko vazduhoplovstvo. Kern je za RSE rekao kako veruje da će „uloga F-16 u Ukrajini biti neka vrsta vrlo fleksibilnog topovskog sistema dugog dometa“.

Kern, koji danas obučava pilote za isti „fly-by-wire“ sistem kontrole leta, koji se koristi u F-16, kaže da će se američki mlaznjaci vjerovatno koristiti za napade na ciljeve u vazduhu kao što su veliki ruski dronovi i krstareće rakete, kao i kopnene mete kao što su „logističke rute i koncentracija ruskih snaga“.

Otvoreno pitanje o broju aviona i obučenih pilota

Pilot dodaje: „Ne bi me iznenadilo da Ukrajinci iskoriste F-16 da kako bi izveli vrlo duboke udare u Rusiju kako bi napali strateške ciljeve“.

Nakon što prva serija lovaca F-16 i njihovih kontingenata pilota i kopnene posade stignu u narednim danima ili sedmicama, Ukrajina navodno očekuje ukupno oko 20 pilota koji će biti obučeni i spremni za borbene misije do kraja 2024. To je daleko manje nego što se Kijev nadao zbog prijavljenih poteškoća u pronalaženju mesta za obuku.

Članice NATO saveza Danska, Norveška, Belgija i Holandija su obećale Ukrajini ukupno 85 aviona.

Tagovi:

Avion F-16 Rat Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Trampove carine

14.јул 2025. K. S.

EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine

Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU

Rat u Ukrajini

14.јул 2025. Sergej Satanovski (DW)

Žestoki napadi Rusije na Ukrajinu: Zašto baš sada?

Kijev i Odesa izloženi su najžešćim napadima Rusije od početka invazije na Ukrajinu pre tri godine. Moskva napada stotinama dronova i raketa. Šta Vladimir Putin time želi da postigne – i šta bi moglo da ga zaustavi?

Irska

14.јул 2025. B. B.

Počelo iskopavanje masovne grobnice sa ostacima tela skoro 800 dece

Veruje se da je na lokalitetu površine 5000 kvadratnih metara u irskom gradu Tuamu sahranjeno 796 beba koje su umrle u domu za majke i bebe „Svetа Marija“ između 1925. i 1961. godine

Tramp najavio carine od 30 odsto Evropskoj uniji

Ekonomija

13.јул 2025. Dijana Roščić (DW)

Tramp najavio nove carine na uvoz iz EU: Od 1. avgusta „samo“ 30 odsto

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije. Brisel poručuje da je otvoren za pregovore, ali najavljuje kontramere ako dogovor ne bude postignut

Hrvatska

12.јул 2025. B. B.

Picula o Tompsonovom koncertu: Deo Hrvatske očigledno je odustao od evropskih vrednosti

„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure