img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Da li će i kako dolazak aviona F-16 pomoći Ukrajini u ratu sa Rusijom?

12. jun 2024, 15:13 I.M. / RSE
Wikipedia / FOX 52
Lovac F-16
Copied

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je realna borba kada neprijatelj pokušava da vas ubije", kaže jedan od pilota F-16

Dok posmatrači očekuju pojavu F-16 na nebu iznad Ukrajine, Kit Rosenkranc, pilot koji je leteo u 30 misija u ovom avionu tokom Zalivskog rata, upozorava ukrajinske avijatičare koji će njima upravljati. Zašto?

„Jedna je stvar je da se ode u misiju obuke i da se bace bombe na lažnu metu ili uđe sukob sa zamišljenim avionima, a potpuno druga stvar je u situaciji realne borbe kada neprijatelj pokušava da vas ubije“, preneo je komentar jednog od pilota portal Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon zahteva iz Kijeva, Ukrajina bi od zapadnih saveznika trebala da dobije svoje prve mlaznjake F-16 u junu i julu, prema nedavnim izveštajima.

Istorijat

Mlaznjak F-16 je kreiran nakon Vijetnamskog rata. U vazdušnim borbama u tom ratu, glomazni američki mlaznjaci, koji imaju sporu mobilnost, u alarmantnom broju su obarali spretniji avioni sovjetske proizvodnje.

Zbog toga su dizajneri pristupili promenama.

Umesto da naprave veći motor kako bi povećali snagu, dizajneri onoga što će postati moderni F-16 smanjili su težinu konstrukcije aviona. Umesto da avion opremi većim rezervoarima goriva, kako bi povećao dolet, dizajnerski tim je smanjio otpor.

Zabrinut da će odeljenje za avijaciju napuniti njihov avion teškom, složenom opremom, jedan član dizajnerskog tima se kasnije prisećao: „Napravili smo avion tako uzak da nije bilo mesta za sve stvari“.

Rezultat je okarakterisan kao najuspešniji borbeni avion ikada napravljen. Od prvog  leta njegovog prototipa pre 50 godina, izgrađeno je više od 4.600 F-16 za vojske nekoliko desetina zemalja širom sveta.

Ukrajina će biti poslednja u nizu zemlja koja će ubaciti u svoju flotu avion, koji se zvanično zove Fighting Falcon, ali se generalno pominje svojim oštrijim nadimkom: „Viper“ (Otrovnica).

Rosenkranc, koji je napisao knjigu o svojim borbenim iskustvima pilota F-16, kaže da će ukrajinski avijatičari, barem u početku, biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje ruske kolege koji lete naprednim lovcima.

Dok je njegova zemlja bila prisiljena isporučiti F-16 Ukrajini, Rosenkranc kaže da je osećao „da bi ukrajinskim pilotima bilo izuzetno teško da lete u borbenim misijama u odbrani svoje nacije bez dugog rada i obuke na ovom avionu“.

Borbeni letovi američkog pilota usledili su tek nakon što bi prošao više od 1.200 sati leta u avionu za trening, zatim više od godinu dana neborbenih letova u F-16.

Potrebno iskustvo kako bi avion bio učinkovit

„Čak i pored ovog dugog vremenskog perioda, njegove prve borbene misije bile su zastrašujuće“, kaže on.

„Rusija ima sposobne sisteme vazdušne odbrane kao što su (S-400 protivavionski projektili). Njihovi iskusni borbeni piloti bi imali prednost u odnosu nad ukrajinskim pilotima F-16 koji su malo vremena proveli sa svojim mlaznjacima. Kao što sam rekao, velika je razlika između misija obuke i stvarnih borbenih misija“, dodaje on.

Rosenkranc kaže da bi trebalo oko godinu dana letenja iskustva u F-16 avionu pre nego što bi se ukrajinski piloti osećali ugodno u njemu.

„Čak i uz to, ne bih nužno verovao da bi oni dominirali nad ruskim trupama“, kaže on.

F-16 je u početku bio dizajniran za manevrisanje i obaranje drugih mlaznjaka. On ima integrisan rotirajući top koji može da ispali 100 metaka od 20 mm u sekundi. Ali sa moćnim radarima i raketnim sistemima koje danas koriste borbeni avioni četvrte generacije, malo je verovatno da će se F-16 s ukrajinskim pilotom suočiti u direktnoj borbi.

David Kern je bivši pilot F-16 sa hiljadama sati iskustva u letenju svih borbenih aviona četvrte generacije, kojima upravlja američko vazduhoplovstvo. Kern je za RSE rekao kako veruje da će „uloga F-16 u Ukrajini biti neka vrsta vrlo fleksibilnog topovskog sistema dugog dometa“.

Kern, koji danas obučava pilote za isti „fly-by-wire“ sistem kontrole leta, koji se koristi u F-16, kaže da će se američki mlaznjaci vjerovatno koristiti za napade na ciljeve u vazduhu kao što su veliki ruski dronovi i krstareće rakete, kao i kopnene mete kao što su „logističke rute i koncentracija ruskih snaga“.

Otvoreno pitanje o broju aviona i obučenih pilota

Pilot dodaje: „Ne bi me iznenadilo da Ukrajinci iskoriste F-16 da kako bi izveli vrlo duboke udare u Rusiju kako bi napali strateške ciljeve“.

Nakon što prva serija lovaca F-16 i njihovih kontingenata pilota i kopnene posade stignu u narednim danima ili sedmicama, Ukrajina navodno očekuje ukupno oko 20 pilota koji će biti obučeni i spremni za borbene misije do kraja 2024. To je daleko manje nego što se Kijev nadao zbog prijavljenih poteškoća u pronalaženju mesta za obuku.

Članice NATO saveza Danska, Norveška, Belgija i Holandija su obećale Ukrajini ukupno 85 aviona.

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat Avion F-16
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure