Oluja „Boris“ zahvatila je Srednju Evropu. Rekordne poplave pogađaju Češku, Austriju, Rumuniju i Poljsku, dok se Mađarska i Slovačka pripremaju za moguće posledice. Najmanje osmoro ljudi je poginulo, a četvoro se vodi kao nestalo
Poplave sa kojima se u ovom trenutku suočavaju zemlje Srednje Evrope mogle bi biti najgore od 2002. godine, kada su delovi velikih gradova poput Praga, Drezdena i Beča bili potopljeni, saopštio je Klimatski centar Crvenog krsta i Crvenog polumeseca.
Zemlje pogođene olujom „Boris“ su Austrija, Češka, Nemačka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Rumunija, dok su okolne države u pripravnosti.
Poplave su odnele šest života u Rumuniji i po jedan u Austriji i Poljskoj. U Češkoj se četiri osobe vode kao nestale, saopštila je policija.
Češki premijer: Najgore još nije prošlo
Najgora situacija je u dva severoistočna češka regiona koji su zabeležili najveće padavine u poslednjim danima. U gradu Opava koji broji oko 56.000 stanovnika, 10.000 ljudi je dobilo direktivu da se preseli na viša područja. Spasioci su čamcima prevozili ljude na sigurno.
Gradonačelnik Opave Tomaš Navratilza rekao je da je situacija gora nego tokom poslednjih razarajućih poplava 1997. godine, poznatih kao „poplava veka“.
Češki premijer Petr Fijala istakao je da je fokus na spasavanju života, pritom upozorivši da najgore „još uvek nije prošlo“.
Sa druge strane, predsednik Češke Petr Pavel bio je optimističniji, rekavši da je Češka „očigledno naučila lekciju iz prethodne krize“.
Češki Crveni krst je rekao da pruža pomoć u Moravskoj, Sileziji i Istočnoj Bohemiji od petka.
Foto: AP Photo/Petr David JosekUništena kuća u Češkoj
Donja Austrija – zona prirodne katastrofe
Jedan vatrogasac je poginuo u Austriji nakon što se „okliznuo niz stepenice“ dok je pumpao vodu iz poplavljenog podruma u gradu Tuln, rekao je šef vatrogasne službe Donje Austrije u nedelju.
Austrijske vlasti su proglasile celu pokrajinu Donje Austrije za zonu prirodne katastrofe, dok su spasilačke jedinice do sada evakuisalo 1100 kuća. Hitne službe su počele da grade privremeni smeštaj za stanovnike koje su poplave isterale iz njihovih domova.
Opština Lilienfeld sa oko 25.000 stanovnika je odsečena od sveta. Stanovnicima je rečeno da prokuvaju vodu iz česme kao meru predostrožnosti.
Situacija je posebno opasna duž reke Kamp, koja se uliva u Dunav. Rezervoar na reci funkcioniše kao tampon, ali prekoračenje njegovih granica moglo bi izazvati dodatne poplave, kažu stručnjaci.
Kancelar Karl Nehamer je istakao da situacija „nastavlja da se pogoršava“. Prema njegovim rečima, 2400 vojnika je spremno da podrži napore za pomoć u Austriji. Od toga će 1000 vojnika biti raspoređeno u zonu katastrofe u Donjoj Austriji, gde su brane počele da popuštaju.
„Prolazimo kroz teške i dramatične sate u Donjoj Austriji. Za mnoge ljude u toj pokrajini ovo će verovatno biti najteži trenuci u njihovim životima“, rekla je guvernerka Donje Austrije Johana Mikl-Lejtner.
U Beču je reka Vin preplavila obale, poplavivši obližnje domove i primoravši njihove stanare na evakuaciju. Zbog obilnih padavina saobraćaj je u glavnom gradu Austrije delimično obustavljen, škole su u vanrednom režimu, mnoge ulice su zatvorene, a do nekih zgrada se može doći samo čamcem, javljaju austrijski mediji.
Saobraćajnice na zapadnom izlazu iz Beča su zatvorene.
Foto: AP Photo/Heinz-Peter BaderPogođena i Austrija: Centar Beča pod vodom
Šestoro poginulo u Rumuniji
Rumunske vlasti su u nedelju saopštile da je još dvoje ljudi poginulo u teško pogođenom istočnom okrugu Galac. U tom regionu oštećeno je oko 5400 kuća.
Prethodno su u toj zemlji četiri osobe poginule usled neviđenih kiša.
Stanovnici sela Pekea u Galcu opisali su šok zbog razaranja prouzrokovanim poplavama.
„Nemam više ništa“, rekla je socijalna radnica Sofija Basalic za AFP, opisujući kako su joj potoci vode „ušli u kuću i srušili zidove“, uništili njene kuhinjske aparate i ubili njene domaće životinje.
Foto: Romanian Emergency Services - ISU Galati via APSpasilačke službe na terenu u Rumuniji
Dramatične poplave u Poljskoj
Pretpostavlja se da je jedan čovek poginuo u poplavama na jugozapadu Poljske, saopštio je premijer Donald Tusk u nedelju. On je istakao da je naredio pripreme za proglašenje stanja prirodne katastrofe.
Tusk je rekao da je situacija „dramatična“ oko grada Klodzko, sa oko 25.000 stanovnika, smeštenog u blizini granice sa Češkom. Helikopteri su korišćeni za izvlačenje ljudi sa krovova u nekoliko slučajeva.
U gradu Jelejna Gora koji broji 75.000 stanovnika, ulice u centru grada su poplavljene nakon što je jedan od nasipa na reci Bobr pukao. Gradske vlasti su upozorile stanovnike da bi mogli biti primorani da se evakuišu jer se nova poplava približava gradu.
Snabdevanje energijom i komunikacije su prekinuti u nekim poplavljenim područjima, a regioni bi mogli da koriste uslugu Starlink baziranu na satelitu, rekao je Tusk.
Foto: AP Photo/Krzysztof ZatyckiPoljska: Klodzko pod vodom
Mađarska i Slovačka u pripravnosti
Gradonačelnik Budimpešte objavio je treći stepen opasnosti od poplava koji stupa na snagu 16. septembra.
Poslednje prognoze govore da će vodostaj Dunava iznositi osam metara u drugoj polovini naredne sedmice, a neki niži delovi obale na peštanskoj strani i cela obala uz Dunav na strani Budima biće zatvoreni. Očekuje se da će ti delovi biti poplavljeni.
Dunav bi mogao dostići nivo kakav ima jednom u 30 godina.
Situacija na Dunavu će uticati i na Slovačku, pa će se i u Bratislavi graditi brane od poplava. U gradu je proglašeno vanredno stanje.
Obilnije padavine prognozirane su i narednog dana za Austriju, Češku, južnu Nemačku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku.
Promena vremena je stigla nakon vrelog početka septembra u regionu. Naučnici su dokumentovali najtoplije leto na Zemlji, čime je oboren rekord postavljen pre samo godinu dana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kanadski predsednik vlade napravio je presedan kada je u Davosu objavio kraj svetskog poretka pod vođstvom SAD. Nijedan političar do tada nije tako otvoreno, inteligentno i u maniru samopouzdanog vođe ukazao da “ako niste za stolom, vi ste na meniju”. Ovo nije bilo prvi put da Karni uradi nešto što niko dotad nije, ali kritičari ukazuju na to da dela govore više od reči
Odjednom smo Marka Karnija, onako mirnog, dok izgovara čiste i dovršene rečenice kao da ih čita (a nije ih čitao) i pogledom prelazi po prisutnima (kao da je sve prisutne gledao u oči), mogli da zamislimo pred atinskim Areopagom, na atinskom trgu, ili u rimskom Senatu
Tramp pokušava da se ustoliči kao globalni medijator, sudija i egzekutor, lider koji istovremeno igra ulogu mirotvorca na globalnom planu i patriote na unutrašnjem. Ipak, njegova predstava se sudara sa realnošću koju sam proizvodi. Krize ne rešava nego započinje, a rešenja svodi na pretnje i ucene
Strani državljani koje Rusija regrutuje za rat u Ukrajini često su prevareni obećanjima o civilnim i logističkim poslovima, a zatim prisiljeni da potpišu ugovore koje ne razumeju i pošalju se direktno na front, navodi se u analizi bivšeg ukrajinskog ambasadora Oleksandra Levčenka
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski spreman je da se lično sastane sa Vladimirom Putinom kako bi rešili dva ključna problema - teritoriju i kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!