img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Četovanje na društvenim mrežama u EU možda više neće biti privatno

21. јун 2024, 15:14 DW
Foto: AP
Copied

Evropska unija želi da zaštiti decu od seksualnog nasilja pa zato, kažu, zakonom pokuđavaju da primoraju IT-kompanije da pažljivije prate korisnike. Nemačka se protivi ovom predlogu zakona

Predlog Zakona o zaštiti dece od seksualnog nasilja u Evropskoj uniji je više od dve godine na stolu. Danas (20. jun) bi o izmenjenom nacrtu zakona trebalo da se glasa u Savetu EU, piše Dojče Vele. 

Komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson o predlogu zakona kaže: „Tu je da zaštiti decu od seksualnog nasilja. Tu je da zaštiti žrtve ovih strašnih zločina na internetu.“

Čak 60 odsto, odnosno tri od pet registrovanih prikaza seksualizovanog nasilja širom sveta, nalaze se na nekom serveru u nekoj od zemalja EU, pokazuju podaci fondacije Internet voč. Prema toj organizaciji, u Nemačkoj se količina takvih sadržaja u roku od godinu dana udesetostručila.

Suština predloženog zakona EU je da Gugl, Meta i slične kompanije, mogu da budu obavezane da tehnički pregledaju sav sadržaj na svojim platformama – u potrazi za sadržajima seksualnog zlostavljanja. Zbog toga je taj zakon, posebno u Nemačkoj, postao poznat i kao „kontrola četova“.

Od skeniranja isključene audio-poruke

U novoj verziji predloga zakona postoje neke novine: ako platforme budu obavezne da automatski skeniraju sav sadržaj, uključujući i četove koji su zaključani za sve osim za učesnike četa, odnosno pošiljaoca i primaoca poruke, audio-poruke bi trebalo da budu isključene.

Osim toga, korisnici bi prvo morali da pristanu na automatizovani skrining. Ako to ne urade, više neće moći da šalju slike i video-zapise na odgovarajuću platformu.

Nek platforme prete odlaskom iz EU. Pre svega su operateri servisa za razmenu poruka Signal i Threema najavili su da će ukinuti svoje usluge u EU ako budu obavezni da skeniraju šifrovane poruke.

Ipak, novi predlog mogao bi da dobije neophodnu većinu kod 27 država članica – i bez Nemačke koja će glasati protiv.

Nemačka odbacuje zakon

Nemačka će glasati protiv zakona. „Odbacujemo takozvanu kontrolu četova“, rekla je u sredu nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD). Nemačka će stoga u četvrtak glasati protiv, ako aktuelni predlog ostane takav kakav jeste.

Šifrovane privatne komunikacije miliona ljudi ne bi smele da se kontrolišu bez povoda. Istovremeno se mora uzeti u obzir da iza svake strašne fotografije i videa stoje žrtve užasnog seksualnog nasilja. Zato je važno da se protiv toga preduzmu mere na evropskom nivou i da onlajn-platforme budu obavezne da sarađuju, kako da bi se prikazi zloupotrebe otkrili, izbrisali, a počinioci krivično bili gonjeni.

I ministar pravde Marko Bušman (FDP) bio je jasan: „Nemačka je zemlja koja je već dva puta iskusila diktature koje nisu imale nikakvog obzira prema privatnosti. Zato smo tu posebno osetljivi i veoma ćemo povesti računa da privatnost, posebno privatna komunikacija, i dalje bude zaštićena.“

Zašto su političari protiv zakona

Kritičari predloženog zakona, kažu da on suštinski ide u pogrešnom pravcu.

Nedavno je 36 političara – uglavnom iz redova vladajućih Liberala i Zelenih – u otvorenom pismu apelovalo na zemlje-članice EU da glasaju protiv zakona. Među potpisnicima otvorenog pisma su političarka FDP Mari-Agnes Štrak-Cimerman i njen partijski kolega Konstantin Kule, kao i Konstantin fon Noc i Emilija Fester iz Zelenih.

Pored političara iz nacionalnih parlamenata kao što su Nemačka i Austrija, dokument su potpisali i poslanici Evropskog parlamenta. Oni kažu da je zakon nespojiv s evropskim osnovnim pravima, a kritikuje se i to da mnoge od planiranih mera nisu ciljane i dovode do pogrešnih sumnji. Umesto toga, bilo bi potrebno više resursa i bolja koordinacija institucija za sprovođenje zakona u EU.

A Sebastijan Fidler (SPD), koji je policijski službenik i bavi se unutrašnjom politikom, kaže da je to sve lepo, ali da ne ide do korena problema. On predlaže još stroži zakon od onog koji predlaže Komisija.

„Nisam čuo nijedan drugi razuman predlog kako želimo da stavimo pod kontrolu ovaj pandemijski nivo seksualnog nasilja nad decom“, kaže Fidler. On smatra da uopšte ne bi smeli da postoje mobilni telefoni na kojima može da se operiše takvim materijalom, dakle „da se otvori, obradi ili pošalje“. To je tehnički moguće.

Tagovi:

EU it industrija Društvene mreže
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policija Nemačke

Saboteri

11.фебруар 2026. Manuel Bevarder / DW

Stotine sabotaža za godinu dana: Ko rovari po Nemačkoj?

Od pokušaja provala u transformatorske stanice do incidenata na železnici i navodnih izviđanja dronovima, nemačke vlasti beleže nagli porast sumnjivih aktivnosti. Prema podacima policije, tokom 2025. zabeležen je 321 slučaj sumnje na sabotažu širom zemlje

Masovno ubistvo

Masovno ubistvo

11.фебруар 2026. I.M.

U pucnjavi u srednjoj školi u Kanadi desetoro mrtvih, uključujući napadača

U pucnjavi u srednjoj školi u gradu Tambler Ridž u Britanskoj Kolumbiji ubijeno je deset osoba, uključujući i napadača, koji je, prema navodima policije, sebi naneo smrtonosne povrede. Motiv napada za sada nije poznat.

Kolaž - planina u Bugarskoj i Tvin Piks

Hronika

10.фебруар 2026. K. S.

Šest misterioznih smrti u Bugarskoj: „Tvin Piks” u blizini granice sa Srbijom

Šestorica mrtvih, bez jasnog motiva i sa istom organizacijom u pozadini - šta se krije iza bugarskog „Tvin Piksa”

Ilon Mask najavio finansijski slom Amerike

SAD

10.фебруар 2026. I.M.

Ilon Mask: Amerika će bankrotirati bez veštačke inteligencije i robota

Ilon Mask upozorio je da je finansijski slom SAD „gotovo izvestan“ ukoliko veštačka inteligencija i robotika hitno ne transformišu privredu i ne ublaže eksplozivan rast javnog duga

Muzika ili politika

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Bad Bunny, muzičar koji je iznervirao Trampa i svet podigao na noge

Kako je portorikanski pevač Bad Bunny napravio pravi umetnički, ali i u politčki spektakl na poluvremenu Superboula, najgledanijeg sportskog događaja u Americi

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure