img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Četovanje na društvenim mrežama u EU možda više neće biti privatno

21. јун 2024, 15:14 DW
Foto: AP
Copied

Evropska unija želi da zaštiti decu od seksualnog nasilja pa zato, kažu, zakonom pokuđavaju da primoraju IT-kompanije da pažljivije prate korisnike. Nemačka se protivi ovom predlogu zakona

Predlog Zakona o zaštiti dece od seksualnog nasilja u Evropskoj uniji je više od dve godine na stolu. Danas (20. jun) bi o izmenjenom nacrtu zakona trebalo da se glasa u Savetu EU, piše Dojče Vele. 

Komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson o predlogu zakona kaže: „Tu je da zaštiti decu od seksualnog nasilja. Tu je da zaštiti žrtve ovih strašnih zločina na internetu.“

Čak 60 odsto, odnosno tri od pet registrovanih prikaza seksualizovanog nasilja širom sveta, nalaze se na nekom serveru u nekoj od zemalja EU, pokazuju podaci fondacije Internet voč. Prema toj organizaciji, u Nemačkoj se količina takvih sadržaja u roku od godinu dana udesetostručila.

Suština predloženog zakona EU je da Gugl, Meta i slične kompanije, mogu da budu obavezane da tehnički pregledaju sav sadržaj na svojim platformama – u potrazi za sadržajima seksualnog zlostavljanja. Zbog toga je taj zakon, posebno u Nemačkoj, postao poznat i kao „kontrola četova“.

Od skeniranja isključene audio-poruke

U novoj verziji predloga zakona postoje neke novine: ako platforme budu obavezne da automatski skeniraju sav sadržaj, uključujući i četove koji su zaključani za sve osim za učesnike četa, odnosno pošiljaoca i primaoca poruke, audio-poruke bi trebalo da budu isključene.

Osim toga, korisnici bi prvo morali da pristanu na automatizovani skrining. Ako to ne urade, više neće moći da šalju slike i video-zapise na odgovarajuću platformu.

Nek platforme prete odlaskom iz EU. Pre svega su operateri servisa za razmenu poruka Signal i Threema najavili su da će ukinuti svoje usluge u EU ako budu obavezni da skeniraju šifrovane poruke.

Ipak, novi predlog mogao bi da dobije neophodnu većinu kod 27 država članica – i bez Nemačke koja će glasati protiv.

Nemačka odbacuje zakon

Nemačka će glasati protiv zakona. „Odbacujemo takozvanu kontrolu četova“, rekla je u sredu nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD). Nemačka će stoga u četvrtak glasati protiv, ako aktuelni predlog ostane takav kakav jeste.

Šifrovane privatne komunikacije miliona ljudi ne bi smele da se kontrolišu bez povoda. Istovremeno se mora uzeti u obzir da iza svake strašne fotografije i videa stoje žrtve užasnog seksualnog nasilja. Zato je važno da se protiv toga preduzmu mere na evropskom nivou i da onlajn-platforme budu obavezne da sarađuju, kako da bi se prikazi zloupotrebe otkrili, izbrisali, a počinioci krivično bili gonjeni.

I ministar pravde Marko Bušman (FDP) bio je jasan: „Nemačka je zemlja koja je već dva puta iskusila diktature koje nisu imale nikakvog obzira prema privatnosti. Zato smo tu posebno osetljivi i veoma ćemo povesti računa da privatnost, posebno privatna komunikacija, i dalje bude zaštićena.“

Zašto su političari protiv zakona

Kritičari predloženog zakona, kažu da on suštinski ide u pogrešnom pravcu.

Nedavno je 36 političara – uglavnom iz redova vladajućih Liberala i Zelenih – u otvorenom pismu apelovalo na zemlje-članice EU da glasaju protiv zakona. Među potpisnicima otvorenog pisma su političarka FDP Mari-Agnes Štrak-Cimerman i njen partijski kolega Konstantin Kule, kao i Konstantin fon Noc i Emilija Fester iz Zelenih.

Pored političara iz nacionalnih parlamenata kao što su Nemačka i Austrija, dokument su potpisali i poslanici Evropskog parlamenta. Oni kažu da je zakon nespojiv s evropskim osnovnim pravima, a kritikuje se i to da mnoge od planiranih mera nisu ciljane i dovode do pogrešnih sumnji. Umesto toga, bilo bi potrebno više resursa i bolja koordinacija institucija za sprovođenje zakona u EU.

A Sebastijan Fidler (SPD), koji je policijski službenik i bavi se unutrašnjom politikom, kaže da je to sve lepo, ali da ne ide do korena problema. On predlaže još stroži zakon od onog koji predlaže Komisija.

„Nisam čuo nijedan drugi razuman predlog kako želimo da stavimo pod kontrolu ovaj pandemijski nivo seksualnog nasilja nad decom“, kaže Fidler. On smatra da uopšte ne bi smeli da postoje mobilni telefoni na kojima može da se operiše takvim materijalom, dakle „da se otvori, obradi ili pošalje“. To je tehnički moguće.

Tagovi:

Društvene mreže EU it industrija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure