img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sofija

Bugarski nacionalisti protiv Džona Malkoviča: Sukob zbog „antibugarske“ predstave

01. novembar 2024, 07:42 T.S.
Džon Malkovič Foto: Youtube Printscreen/BBC
Džon Malkovič
Copied

Bugarske nacionalističke organizacije i Savez bugarskih pisaca sukobili su se sa svetski poznatim glumcem i režiserom Džonom Malkovičem, koji trenutno postavlja predstavu „Oružje i čovek“ Bernarda Šoua u Sofiji. Oni tvrde da je predstava stara 120 godina „antibugarska“ i žele da bude uklonjena iz repertoara

Više od jednog veka stara predstava irskog nobelovca i oskarovca Bernarda Šoa koju svetski poznati glumac i režiser Džon Malkovič u ovom trenutku postavlja u Sofiji označena je – antibugarskom.

Na prvi pogled zvuči kao šala, ali bugarski nacionalisti i Savez bugarskih pisaca označili su delo „Oružje i čovek“, staro 120 godina, kao „antibugarsko“, doživljavajući ga kao pretnju bugarskom nacionalnom ponosu, piše bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE)

Kritike su upućene i samom Malkoviču, koji je proteklih godina nekoliko puta režirao i glumio na bugarskoj pozorišnoj sceni, što je velika retkost za zemlju. Režiser je odbacio tvrdnje udruženja i odgovorio da napadi na njega i predstavu nisu „baš inteligentna ideja“.

Malkovič je podsetio i da je Savez bugarskih pisaca, po nalogu stranke, iz svog članstva isključio najpoznatijeg disidenta iz vremena socijalizma u Bugarskoj.

Još prije negodovanja umetničkog kolektiva, nekoliko nacionalističkih organizacija, koje su u prošlosti učestvovale u događajima protiv migranata, odlučile su da organizuju protest zahtevajući da se predstava ukloni iz repertoara pozorišta. One takođe tvrde da je delo „uvreda“ i „ismejavanje“ naroda i vojske, te svoje stavove potkrepljuju citatima.

U čemu je problem?

Šta je toliko uvredljivo u predstavi irskog nobelovca, pa je raspirila nacionalističke sentimente?

Vest da će predstava „Oružje i čovek“ biti postavljena pod rediteljskom palicom Džona Malkoviča objavljena je tokom leta u Narodnom pozorištu.

Krajem septembra, nekoliko nacionalističkih organizacija – „VZRO Vrtop“, „Nacionalno buđenje“, „Mladi za Bugarsku“ i „Kuberovi ratnici“ – počelo je da se aktivira povodom ovog događaja.

Organizacije insistiraju da se predstava skine s repertoara pozorišta. Poslali su i otvoreno pismo predsedniku Rumenu Radevu i ministru kulture Najdenu Todorovu.

Uz to, proširili su fotografije bugarskih glumaca koji učestvuju u predstavi, uz natpis „sramota“.

Ove organizacije citiraju različite delove predstave, a jedan od njih, koji izgovara jedan od glavnih muških likova, glasi:

„Ovi novi običaji nisu dobri. Svo to pranje nije dobro za zdravlje, nije prirodno. Bio je jedan Englez u Plovdivu, koji se svakog jutra prao hladnom vodom čim ustane. Odvratno! Sve to dolazi od Engleza: njihova klima ih toliko prlja da se moraju stalno prati. Gledaj mog oca! Nije se kupao čitav život, a doživeo je 98 – bio je najzdraviji čovek u Bugarskoj. Nije mi problem da se operem jednom sedmično zbog drugih, ali svaki dan je baš smešno“.

Ove organizacije tvrde da predstava „ismeva bugarske podvige kod Slivnice, prikazuje naše vojnike kao pijance, a narod kao varvarski, nepismen, primitivan i prljav“.

Predstava o srpsko-bugarskom ratu

Radnja predstave „Oružje i čovek“ smeštena je u bugarskom gradu za vreme Srpsko-bugarskog rata iz 1885. godine. Kritičari je opisuju kao antiratnu i antiromantičnu komediju.

Mnogi likovi u predstavi su Bugari, a neki od njih su prikazani u komičnom svetlu.
Glavna junakinja, Rajna, ima romantičnu predstavu o vojnicima i ratu uopšte, ali se ta iluzija kasnije ruši.

Sam Šou navodi da je osnovni zaplet priče bio završen mnogo pre nego što je odlučio gde će se radnja odvijati, što je interpretacija koju neki režiseri uzimaju u obzir prilikom postavljanja predstave na scenu.

Srpsko-bugarski rat počeo je zbog nezadovoljstva i teritorijalnih zahteva Beograda nakon ujedinjenja Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije. Srpska vojska napada Bugarsku, koja tada još nema dobro organizovanu i obučenu vojsku, a njeni oficiri su iz Rusije, koja ih povlači zbog protivljenja ujedinjenju.

Uprkos tome, u nizu bitaka bugarska vojska poražava srpsku vojsku, a dve strane potpisuju mirovni sporazum 3. marta 1886. godine.

Najveća posledica rata bilo je međunarodno priznanje ujedinjenja Bugarske.

Izvori: RSE

 

Tagovi:

Bugarska Džon Malkovič Nacionalizam Pozorište Predstava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vladimir Putin i Stiv Vitkof u Moskvi

Rat u Ukrajini

03.decembar 2025. K. S.

Mirovni pregovori u Moskvi: Trampova diplomatija zasnovana na biznisu

Posle pet sati pregovora Trampovih specijalnih izaslanika sa Vladimirom Putinom u Moskvi o mirovnom sporazumu za Ukrajinu nije došlo do značajnog pomaka. SAD su predstavljala dva njujorška biznismena

Mirovni plan Donalda Trampa za Ukrajinu predviđa da Kijev prepusti Rusiji terirorije koje drži pod svojom kontrolom, pa i više od toga.

Reportaža

02.decembar 2025. Anastasija Šepeleva/DW

Trampov mirovni plan: „Ne radi se o pustom polju, već o ljudskim životima“

Mirovni plan Donalda Trampa za Ukrajinu predviđa da Kijev prepusti Rusiji terirorije koje drži pod svojom kontrolom, pa i više od toga. „Kako možete da nas napustite“, zavapili su Ukrajinci iz Donbasa. Oko 200.000 ljudi i dalje živi u delovima Donjecke oblasti koje još uvek kontroliše Kijev

Evropska unija

02.decembar 2025. I.M.

Hapšenja u institucijama EU zbog prevare: Među privedenima i Federika Mogerini?

Belgijska policija sprovela je racije u ključnim evropskim institucijama zbog istrage o neregularnostima u programu Junior Diplomatic Academy. Mediji navode da je među privedenima i Federika Mogerini, iako zvanične potvrde još nema

Fabrika turske kompanije MKE na Kosovu imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona metaka, a planirano je da bude završena 2026. godine.

Bundesver

02.decembar 2025. Nenad Krajcer / DW

Nemačkoj vojsci ukradeno 20.000 komada municije

Krađa municije tokom noćnog zaustavljanja kamiona kod Burga pokrenula je mnoga pitanja o bezbednosti vojnih transporta u Nemačkoj. Iz prikolice je nestalo gotovo 20.000 metaka, a vlast sumnja u ozbiljno kršenje procedura

Protiv EU

02.decembar 2025. I.M.

Protesti protiv evra potresaju Bugarsku: Žestoki sukobi građana i policije na ulicama Sofije

Protesti protiv budžeta i ulaska Bugarske u evrozonu pretvorili su se u sukobe sa policijom u Sofiji i Varni. Građani strahuju od rasta cena i gubitka suvereniteta, dok Evropska centralna banka upozorava da bi inflacija mogla dodatno da poraste

Komentar
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure