img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sofija

Bugarski nacionalisti protiv Džona Malkoviča: Sukob zbog „antibugarske“ predstave

01. novembar 2024, 07:42 T.S.
Džon Malkovič Foto: Youtube Printscreen/BBC
Džon Malkovič
Copied

Bugarske nacionalističke organizacije i Savez bugarskih pisaca sukobili su se sa svetski poznatim glumcem i režiserom Džonom Malkovičem, koji trenutno postavlja predstavu „Oružje i čovek“ Bernarda Šoua u Sofiji. Oni tvrde da je predstava stara 120 godina „antibugarska“ i žele da bude uklonjena iz repertoara

Više od jednog veka stara predstava irskog nobelovca i oskarovca Bernarda Šoa koju svetski poznati glumac i režiser Džon Malkovič u ovom trenutku postavlja u Sofiji označena je – antibugarskom.

Na prvi pogled zvuči kao šala, ali bugarski nacionalisti i Savez bugarskih pisaca označili su delo „Oružje i čovek“, staro 120 godina, kao „antibugarsko“, doživljavajući ga kao pretnju bugarskom nacionalnom ponosu, piše bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE)

Kritike su upućene i samom Malkoviču, koji je proteklih godina nekoliko puta režirao i glumio na bugarskoj pozorišnoj sceni, što je velika retkost za zemlju. Režiser je odbacio tvrdnje udruženja i odgovorio da napadi na njega i predstavu nisu „baš inteligentna ideja“.

Malkovič je podsetio i da je Savez bugarskih pisaca, po nalogu stranke, iz svog članstva isključio najpoznatijeg disidenta iz vremena socijalizma u Bugarskoj.

Još prije negodovanja umetničkog kolektiva, nekoliko nacionalističkih organizacija, koje su u prošlosti učestvovale u događajima protiv migranata, odlučile su da organizuju protest zahtevajući da se predstava ukloni iz repertoara pozorišta. One takođe tvrde da je delo „uvreda“ i „ismejavanje“ naroda i vojske, te svoje stavove potkrepljuju citatima.

U čemu je problem?

Šta je toliko uvredljivo u predstavi irskog nobelovca, pa je raspirila nacionalističke sentimente?

Vest da će predstava „Oružje i čovek“ biti postavljena pod rediteljskom palicom Džona Malkoviča objavljena je tokom leta u Narodnom pozorištu.

Krajem septembra, nekoliko nacionalističkih organizacija – „VZRO Vrtop“, „Nacionalno buđenje“, „Mladi za Bugarsku“ i „Kuberovi ratnici“ – počelo je da se aktivira povodom ovog događaja.

Organizacije insistiraju da se predstava skine s repertoara pozorišta. Poslali su i otvoreno pismo predsedniku Rumenu Radevu i ministru kulture Najdenu Todorovu.

Uz to, proširili su fotografije bugarskih glumaca koji učestvuju u predstavi, uz natpis „sramota“.

Ove organizacije citiraju različite delove predstave, a jedan od njih, koji izgovara jedan od glavnih muških likova, glasi:

„Ovi novi običaji nisu dobri. Svo to pranje nije dobro za zdravlje, nije prirodno. Bio je jedan Englez u Plovdivu, koji se svakog jutra prao hladnom vodom čim ustane. Odvratno! Sve to dolazi od Engleza: njihova klima ih toliko prlja da se moraju stalno prati. Gledaj mog oca! Nije se kupao čitav život, a doživeo je 98 – bio je najzdraviji čovek u Bugarskoj. Nije mi problem da se operem jednom sedmično zbog drugih, ali svaki dan je baš smešno“.

Ove organizacije tvrde da predstava „ismeva bugarske podvige kod Slivnice, prikazuje naše vojnike kao pijance, a narod kao varvarski, nepismen, primitivan i prljav“.

Predstava o srpsko-bugarskom ratu

Radnja predstave „Oružje i čovek“ smeštena je u bugarskom gradu za vreme Srpsko-bugarskog rata iz 1885. godine. Kritičari je opisuju kao antiratnu i antiromantičnu komediju.

Mnogi likovi u predstavi su Bugari, a neki od njih su prikazani u komičnom svetlu.
Glavna junakinja, Rajna, ima romantičnu predstavu o vojnicima i ratu uopšte, ali se ta iluzija kasnije ruši.

Sam Šou navodi da je osnovni zaplet priče bio završen mnogo pre nego što je odlučio gde će se radnja odvijati, što je interpretacija koju neki režiseri uzimaju u obzir prilikom postavljanja predstave na scenu.

Srpsko-bugarski rat počeo je zbog nezadovoljstva i teritorijalnih zahteva Beograda nakon ujedinjenja Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije. Srpska vojska napada Bugarsku, koja tada još nema dobro organizovanu i obučenu vojsku, a njeni oficiri su iz Rusije, koja ih povlači zbog protivljenja ujedinjenju.

Uprkos tome, u nizu bitaka bugarska vojska poražava srpsku vojsku, a dve strane potpisuju mirovni sporazum 3. marta 1886. godine.

Najveća posledica rata bilo je međunarodno priznanje ujedinjenja Bugarske.

Izvori: RSE

 

Tagovi:

Bugarska Nacionalizam Predstava Džon Malkovič Pozorište
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure