Svakako da je pored nezadovoljstva stanovnika Kalifornije zbog privredne recesije nekonvencionalni Švarcenegerov nastup uticao na njegov uspeh. Politički izbori u Americi odavno su se pretvorili u šou-biznis. Nije toliko bitno šta neko kaže, već kako to kaže; nije bitno šta neko predstavlja, već kako to predstavlja. Predizborne kampanje režiraju se po principu holivudskih produkcija
Arni em ne zna da glumi, em engleski govori s teškim nemačkim akcentom, em ima poptpuno neizgovorljivo ime: Schwarzenegger. I sve to nije bitno. Zato što Arnold Švarceneger nije glumac, već institucija, objasnio je davno jedan filmski kritičar fenomen njegovog fantastičnog holivudskog uspeha.
Ako je bodi-bilder i bivši mister univerzum bez ikakvih predispozicija za glumačku karijeru postao jedna od najplaćenijih holivudska zvezda, zašto ne bi bio 38. guverner Kalifornije? Tim fenomenom više se ne bave filmski kritičari, već sociolozi i politički analitičari. U fabrici snova Švarceneger je otelotvorenje američkog sna: siromašni austrijski emigrant koji je došao u obećanu zemlju, postao bogat i slavan i oženio se novinarkom Marijom Šrajver, bratanicom ubijenog Džona F. Kenedija, koja mu je otvorila vrata američkog visokog društva. Ljudi vole da se identifikuju s herojima, bilo na filmskom platnu bilo u stvarnom životu.
USPEŠANPOSLOVANČOVEK: To je pokazao još Ronald Regan, kada je kao glumac niskobudžetnih filmova B produkcije postao prvo guverner Kalifornije, a zatim jedan od najpopularnijih predsednika SAD. Za razliku od njega, Arni bar može da se pohvali svetskom slavom i visokobudžetskim filmovima. Osim toga završio je u Americi ekonomske studije, sam upravlja svojim bogatstvom i dokazao se kao uspešan poslovni čovek.
U predizbornu kampanju Arnold je upao kao Terminator. „Razbiću ih!“, poručio je biračima i na političkoj sceni se pokazao kao bolji glumac nego na filmu. Kada bi govorio o izazovima koji mu predstoje, bio je snagator, šampion bodi-bildinga. Kao gost kod Opre Vinfri bio je pravi entertainer. Pred kalifornijskim farmerima predstavljao se kao seljačko dete iz neke tamo Austrije. Pred privrednom komorom Kalifornije izigravao je uspešnog investitora. U siromašnim četvrtima Los Anđelesa prikazivao se kao imigrant koji je teško radio čitavog života. Još u toku kampanje postalo je jasno da Terminatora niko ne može da zaustavi.
Dakle, birači Kalifornije, u kojoj živi 35 miliona stanovnika i čija privreda po veličini premašuje privredu Francuske, izabarali su heroja akcionih filmova da zemlju izvuče iz teške ekonomske krize. Dovoljno je bilo da Terminator obeća da će to da učini, a ne i kako namerava da podmiri budžetski deficit od gotovo 40 milijardi dolara. Kada je u tolikim filmovima izlazio kao pobednik iz bezizlaznih situacija u borbi za belosvetsku pravdu i blagostanje, razbijajući svakog zlikovca ili komunistu koji bi mu stao na put, zašto onda u ulozi guvernera Kalifornije ne bi izvukao državu iz privredne krize? Čini se da birači nisu birali Arnolda Švarcenegera glumca, već fabrikaciju alaHollywood koju on predstavlja. S tim što mu čak ni timovi holivudskih scenarista nikada nisu namenili ulogu političara.
GUBITNIK: Bivši guverner Grej Dejvis
NAJKRAĆIPUT: „Metlu. Dajte mi metlu. Sve ću da počistim!“ uzviknuo je Arnold za vreme predizborne kampanje. „Kao i porezu na automobile, reći ćemo Hastalavista – baby!“ Obećati smanjenje poreza najkraći je put do srca američkih birača. Pošto ih je osvojio, Arnoldu će biti potrebna svesrdna finansijska pomoć administracije Buša juniora. Međutim, državna kasa je prazna, pošto je Buš junior radio upravo ono što Arnold planira u Kaliforniji: smanjio je poreze i povećao izdatke (u slučaju Buša juniora uglavnom na naoružanje i ratove). Jedan od komentatora je napisao: republikanci time slede privrednu filozofiju koja je otprilike isto toliko uverljiva kao i scenario za Terminatora3.
Pri tom je Švarceneger, u odnosu na Bušovu administraciju, prilično liberalan. Zalagao sa za pravo na abortus, za prava homoseksualaca, a i supruga mu potiče iz same elite suparničkog, demokratskog tabora. Osim toga on se, na primer, protivi otvaranju novih naftnih bušotina na kalifornijskoj obali, koje predsednik Buš namerava da odobri. Sve u svemu, Arnold je za sada politička nepoznanica.
Svakako da je pored nezadovoljstva stanovnika Kalifornije zbog privredne recesije nekonvencionalni Švarcenegerov nastup uticao na njegov uspeh. Politički izbori u Americi odavno su se pretvorili u šou-biznis. Nije toliko bitno šta neko kaže, već kako to kaže; nije bitno šta neko predstavlja, već kako to predstavlja. Predizborne kampanje režiraju se po principu holivudskih produkcija.
Suvoparan, mrzovoljan, razrešen, dosadašnji demokratski guverner Grej Dejvis nije mogao da se meri s glamuroznom holivudskom zvezdom. Pogotovo što se drznuo da podigne porez. Kalifornijski izbori pretvorili su se u bučan i slikovit spektakl, pred silovitim nastupom glavnog protagoniste pao je stari poredak i novi junak je stupio na scenu. Može se reći da izborna pobeda Arnija, bodi-bildera i glumca bez ikakvog političkog iskustva, predstavlja nepoverenje birača u renomirani politički establišment. „Glasao sam za njega jer sam sit političira!“ izjavio je jedan stariji kalfornijski glasač pred tv-kamerama.
STVARNOSTIVIC: Američka književnica Suzan Zontag izjavila je da je najpre mislila da je kandidatura Švarcenegera vic, „ali kod nas se vicevi pretvaravaju u krvavu stvarnost“.
Način na koji je Dejvis svrgnut s vlasti jedva jedanaest meseci posle izbora predstavlja presedan i otvorio je mnoga pitanja o postojećem kalifornijskom ustavu. Bogati kongresmen Darel Isa jednostavno je izbrojao pare kako bi se sakupilo 1,3 miliona potpisa, što je dovoljno za obnavljanje izbornog procesa. Na izbornim listićima glasači onda prvo biraju da li aktuelni guverner treba da bude smenjen (recall), a zatim biraju jednog od kandidata. Kandidat s najvećim brojem glasova automatski postaje novi guverner. Za Dejvisov opoziv je glasalo 55,4 upisanih birača.
„Ja sam ambiciozan čovek“, kaže Arnold, otac četvoro dece. Rođen je 1947. u Štajerskoj, u Austriji. Kažu da se toliko zagriženo bavio bodi-bildingom da mu je otac, komandant žandarmerije, ograničio trening na tri puta nedeljno. Već 1968. postao je Mr. Universe, a dve godine kasnije spakovao se i otišao u Ameriku. I zahvaljujući svojim mišićima i, pre svega, sposobnošću da samog sebe skupo proda, napravio je to što je napravio. Nije mu naškodilo čak ni to što je u mladosti navodno izlanuo da se divi Hitlerovom uspehu i što je petnaestak Amerikanki izjavilo da ih je seksualno zlostavljao. Arnold je sve to lepo demantovao i ljudi su mu poverovali.
Još da se promeni američki ustav, po kome samo neko ko je rođen na tlu SAD može da postane predsednik, pa da Arnold krene u osvajanje Bele kuće. Ta neće valjda ta sitnica da zaustavi jednog Terminatora.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze
Granatirana energetska infrastruktura, minus 25 u Kijevu i četvrta godina iscrpljujućeg rata. Ipak, većina Ukrajinaca poručuje da je spremna da izdrži koliko god bude potrebno. Istraživanja i svedočenja sa terena otkrivaju odakle dolazi ta otpornost – iz besa, gubitaka, ali i vizije buduće evropske Ukrajine
Lokalni kriminalci pale automobile, kamione i autobuse, napadaju nacionalnu gardu u znak osvete zbog ubistva šefa kartela Halisko. Nemesio Ruben Oseguera Servantes, poznat po nadimku El Menčo, ubijen je u obračunu sa meksičkom federalnom policijom. U SAD slave njegovu smrt
Posle odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država o neustavnosti Trampove odluke o globalnim carinama, američki predsednik najavljuje njihovo dodatno podizanje
Rat u Ukrajini i dalje besni. To na svojoj koži po ciči zimi, bez struje, grejanja i vode osećaju stanovnici Kijeva. Šta kažu radnici koji danonoćno popravljaju infrastrukturu grada uništenu u ruskim napadima
U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani
Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije
Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!