
Nemačka
Čari nemačkih izbora: Rezultat se zna u 17:45
U nedelju Nemci idu na birališta. Taj dan obično prođe mirno, bez trzavica i bugarskih vozova, a cela nacija već predveče zna na čemu je
Američki predsednik Džozef Bajden dozvolio je Ukrajini da gađa Rusiju američkim oružjem dugog dometa. Donald Tramp je najavljivao smanjenje pomoći Ukrajini, a sada mu sledi još teži težak zadatak, da spreči globalnu konfrontaciju
Američki predsednik Džozef Bajden odobrio je Ukrajini da raketama ATAKAMS napadne Rusiju, prenosi „Njujork tajms“. Kijev planira da izvede prve udare na velikoj udaljenosti u narednim danima, saznaje „Rojters“.
Francuski list Figaro, koji je u nedleju pisao da su Pariz i London takođe dozvolili Kijevu da gađa rusku teritoriju raketama dugog dometa, uklonio je informaciju o tome iz članka na svom sajtu, pišu RIA Novosti.
Gardijan je u septembru 2024. godine pisao da će Britanija dati odobrenje za izvođenje napada njenim raketama. Istovremeno, ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin je u oktobru izjavio da „postoji potvrda da se pozicija ne menja i da se London trenutno ne zalaže za mogućnost izvođenja udara na rusku teritoriju“.
Udari američkim raketama duboko na teritoriji Rusije neizbežno će dovesti do ozbiljne eskalacije, rekao je agenciji Tass šef komiteta Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki, komentarišući medijske izveštaje da je američki predsednik Džo Bajden odobrio Ukrajini da koristi taktičke balističke rakete ATACMS.
Bajdenov potez će neminovno dovesti do ozbiljne eskalacije, koja preti da ima mnogo ozbiljnije posledice, a njegova administracija ne može da ne shvati da Donaldu Trampu ostavlja zadatak ne samo da reši ukrajinski sukob, već sada još hitniji problem – da spreči globalnu konfrontaciju, rekao je Slucki.
Predsednik Rusije Vladimir Putin u septembru je rekao da će upotreba zapadnog oružja dugog dometa protiv Rusije značiti direktno učešće zemalja NATO u sukobu u Ukrajini i upozorio da „ako rat na teritoriji Ukrajine budu pomerali na istok, tu neće biti kraj, jer će rat stići i na Zapad“.
Ako ta odluka bude doneta, to će značiti direktno učešće SAD i evropskih članica NATO u ratu u Ukrajini, što će, naravno, bitno promeniti suštinu sukoba. To će značiti da su SAD i evropske zemlje u ratu sa Rusijom, a ako je to tako, onda ćemo i mi doneti odgovarajuće odluke na osnovu pretnji koje će nam biti stvorene, istakao je tada Putin.
Zelenski: Rakete će govoriti za sebe
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u nedelju da je upoznat sa navodima medija da je američki predsednik Džo Bajden dozvolio upotrebu američkih raketa dugog dometa za gađanje ciljeva na teritoriji Rusije, ali to nije ni potvrdio, ni demantovao.
Zelenski je u video izjavi naveo da je saveznicima predstavio vplan pobede“, koji je uključivao „mogućnost naše vojske da koristi oružje dugog dometa“.
„Mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu da preduzmemo odgovarajuće akcije, ali udari se ne izvode rečima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe“, kazao je Zelenski.
Napad na Sumi: Među žrtvama i dvoje dece
Najmanje 11 osoba poginulo je, a 68 je povređeno u ruskom raketnom napadu na grad Sumi u Ukrajini, saopštile su danas lokalne vlasti.
Među poginulima je dvoje dece, a osmoro ih je među povređenima, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije, prenosi Ukrinform.
Ruska vojska pogodila je u nedelju balističkom raketom stambeni blok u Sumiju na severoistoku Ukrajine.
Napad na Sumi je usledio nakon ruskog udara na električnu mrežu Ukrajine.
Prema navodima Kijeva, u tom napadu sa 120 projektila i 90 dronova poginulo je najmanje sedam osoba.
Za Kijev više od 100 milijardi od Zapada
Zapadni saveznici Ukrajini su od početka rata sa Rusijom do kraja juna ove godine isporučili oružje i vojnu opremu u vrednosti većoj od 100 milijardi dolara, objavio je Institut za svetsku ekonomiju iz Kila.
Više od polovine tog iznosa, 55,5 milijardi, Kijevu su poslale Sjedinjene Američke Države, a slede Nemačka sa 11 i Velika Britanija sa 9,6 milijardi, prenosi BBC.
Iz Danske je poslata vojna pomoć u iznosu od 4,7, iz Švedske 4,2, iz Francuske 3,3, iz Poljske 3,2, iz Finske 2,4 i iz Kanade 2,2 milijarde dolara.
U Ukrajinu su slati avioni, tenkovi, dronovi, raketni sistemi, sistemi za protivvazdušnu odbranu, kao i municija svo to naoružanje.
Ukrajini su isporučene i rakete dugog dometa ATACMS iz SAD i „Storm šedouz“ iz Velike Britanije, ali nisu imali dozvolu da ih koriste za napade na teritoriji Rusije.
U nedelju Nemci idu na birališta. Taj dan obično prođe mirno, bez trzavica i bugarskih vozova, a cela nacija već predveče zna na čemu je
U sredu je Tramp ocenio da je „moguć“ trgovinski sporazum s Kinom, a kineska CCTV je prenela da su „dve strane razmenile mišljenja o mogućem konsenzusu“. Da li je na pomolu sporazum dveju sila
„U političkom smislu to širenje mržnje je univerzalna taktika, jer kada god želite da mobilizujete ljude najlakši način je da pokažete da su svi drugi neka vrsta opasnosti“, kaže za „Vreme“ docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Marko Nedeljković
Tužilaštvo BiH u procesu protiv Dodika zatražilo je kaznu zatvora bližu maksimalnoj i zabranu obavljanja javne funkcije. Izricanje presude je naredne sedmice. Osuđujuća će, rekao je Dodik, „biti smrtni udarac za BiH“
Dok traju pregovori između Amerike i Rusije o obustavi rata u Ukrajini, najviše komentara stiže - iz Evrope, koja uopšte nije ni uključena u pregovore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve