

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Za Roberta Fica i protiv njega – Slovačka je već dugo podeljena po toj liniji. Ratne sekire kao da neće moći da zakopa ni atentat na premijera koji vlasti nazivaju političkim zločinom
Video u kojem napadač tiho govori kako nije zadovoljan politikom premijera Roberta Fica pojavio se samo nekoliko sati nakon atentata, prenosi Dojče vele (DW).
Video je navodno procureo sa prvog policijskog saslušanja. U njemu, napadač pita zašto Ficova Vlada napada slovački javni servis.
O napadaču mediji navode da je 71-godišnji amaterski pisac iz grada Levice, ranije zaposlen u jednoj firmi za obezbeđenje. Po rečima njegovog sina, odranije legalno ima pištolj.
Napadač je pucao u gradu Handlovi, oko 180 kilometara od Bratislave, kad je Fico izašao iz zgrade u kojoj je održan sastanak Vlade.
Politički zločin
U četvrtak rano ujutru slovački mediji prenose da je premijer ponovo svestan nakon teške operacije.
U Vladi govore da je zločin politički motivisan. „Nema sumnje da atentat ima političku pozadinu“, rekao je ministar odbrane Robert Kalinak, bliski Ficov saradnik.
Kako je rekao ministar unutrašnjih poslova Matuš Sutaj Estok, počinilac je ispalio pet hitaca u Fica, jedan ga je pogodio u stomak.
Policija će, najavio je, podići mere bezbednosti političara, ali i novinara. „Obraćam se javnosti, svim novinarima, svim političarima: Hajde da prekinemo da širimo mržnju koja je usmerena ka ovom ili onom političkom taboru.“
Otkazani svi protesti i priredbe
Robert Fico je ponovo u premijerskom sedlu od oktobra prošle godine. To je četvrti mandat ovog proruskog političara.
Njegove konzervativne Socijaldemokrate su u koaliciji sa manjim umerenim levim partnerom i jednom desničarskom strankom.
Liberalna proevropska opozicija smatra da su pravna država i sloboda štampe u opasnosti i redovno organizuje proteste.
Na dan atentata bile su zakazane demonstracije protiv najavljenog ukidanja javnog servisa. Sada je većina stranaka otkazala sve skupove pred evropske izbore 9. juna.
Slabi izgledi za pomirenje
Odlazeća predsednica Žužana Čaputova, koja je često bila na meti Ficovih verbalnih napada, osudila je atentat, baš kao i svi opozicioni političari. Bilo je poziva na pomirenje.
Jedan deo Ficovog tabora je pak zaoštrio retoriku, recimo potpredsednik stranke Luboš Blaha. „Najoštrije osuđujem ono što se danas desilo“, rekao je on i dodao:
„Istovremeno izražavam duboko gađenje prema onome što su liberalni mediji poslednjih godina napravili, kao i politička opozicija. Širili su mržnju prema Ficu. Podigli su mu vešala.“
Podeljeno društvo
Ovo je prvi atentat na jednog političara u istoriji Slovačke. Politikolog Miroslav Radek označio ga je kao kolektivni šok.
„Taj šok ipak ima predigru. Podsećam na 2018. godinu i ubistvo novinara Jana Kucijaka i njegove verenice“, rekao je Radek.
„Podsećam na mržnju nekih političara prema novinarima. Podsećam na dvostruko ubistvo u gej baru u Bratislavi 2022. godine. To su sve posledice napetosti. Naše društvo je podeljeno kao nikad ranije.“


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve