img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovinski rat

Američke carine žestoko pogađaju Nemačku: Da li sledi odmazda iz Brisela?

27. mart 2025, 16:26 Andrea Jung-Grim (DW)
Donald Tramp u Kongresu Foto: AP Photo/Ben Curtis
Donald Tramp u Kongresu
Copied

Nemačka automobilska industrija je na ozbiljnom udaru zbog novih američkih carina. Evropska komisija traži diplomatsko rešenje, ali ne isključuje kontramere ako pregovori ne uspeju

„Sada je ključno da Evropska unija pruži odlučan odgovor na carine – mora biti jasno da nećemo popustiti pred SAD“, kaže nemački ministar privrede Robert Habek. Dodaje da uvođenje carina nije nikakvo iznenađenje i da se Evropska komisija u saradnji s državama-članicama za to već pripremila.

„Podržaćemo Evropsku komisiju u pregovorima kako bi se pronašlo rešenje sa SAD koje će sprečiti carinsku spiralu“, rekao je Habek.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je carine od 25 odsto na sve uvozne automobile, čime dodatno zaoštrava trgovinski sukob s Evropskom unijom.

Carina će se primenjivati i na ključne automobilske delove. Prema navodima iz Bele kuće, odluka stupa na snagu 3. aprila. Tramp želi da tim carinama ojača Sjedinjene Države kao proizvodnu lokaciju i da smanji deficit u trgovinskoj razmeni. Američki uvoz vozila i auto-delova znatno premašuje izvoz. Strane firme koje proizvode u SAD neće morati da plaćaju taj namet, piše Dojče vele (DW).

Carine na uvoz automobila mogle bi ozbiljno da pogode nemačku automobilsku industriju. SAD su, prema najnovijim podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku, najvažnije izvozno tržište Nemačke. Nijedna druga zemlja prošle godine nije uvezla toliko novih automobila iz Nemačke kao SAD, s udelom od 13,1 odsto u izvozu, ispred Velike Britanije (11,3 odsto) i Francuske (7,4 odsto). Inače, nemački proizvođači automobila već sada u velikoj meri proizvode vozila u SAD kako bi izbegli carine.

„Negativne posledice za potrošače, pa i u SAD“

Predsednica Nemačkog udruženja automobilske industrije (VDA) Hildegard Miler ocenila je da je ta najava uvođenja carina „katastrofalan signal za slobodnu trgovinu“. Ona je u saopštenju VDA ukazala da će „carine imati negativne posledice posebno za potrošače, uključujući i one u Severnoj Americi“. Nemačka automobilska industrija zato zahteva hitne pregovore SAD i EU o bilateralnom sporazumu, naglasila je Miler.

Predsednik nemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) Klemens Fuest za novinsku agenciju Rojters naglašava da je to „veliko opterećenje za nemačku privredu“ i upozorava da preti opasnost od „eskalacije trgovinskog rata“.

„Američke carine pogađaju nemačku ekonomiju jače nego druge“, smatra predsednik Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Marsel Fračer. On političarima preporučuje da primene dvostruku strategiju: „Evropska unija treba da razgovara sa SAD kako bi američku vladu navela na odustajanje od carina. Ali, to ne funkcioniše bez određenog pritiska. Zato EU mora uverljivo da zapreti kontramerama.“

Nove carine – šansa za Nemačku?

Glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke dr Sajrus de la Rubija ocenjuje da će taj potez američke vlade biti težak udarac za nemačku automobilsku industriju. On međutim u tome vidi i šansu: „Što se više SAD budu upuštale u trgovinski rat, to će nova nemačka vlada biti pod većim pritiskom da ubrza svoje investicione planove za infrastrukturu i odbranu kako bi nadoknadila pad potražnje.“

Njegov kolega iz VP Banke Tomas Gicel smatra da „Tramp svojim carinama na automobile raspiruje globalni trgovinski rat“ i upozorava da će posledica biti i rast cena polovnih automobila. Istovremeno, podseća da je evro od 2008. godine izgubio više od 30 odsto vrednosti u odnosu na dolar, a oslabio je i meksički pezos.

„Ta slabost valuta mogla bi evropskim proizvođačima, kao i međunarodnim proizvođačima automobila sa sedištem u Meksiku, da pruži određenu kalkulacionu prednost“, kaže Gicel.

EU se nada rešenju kroz pregovore

Reakcije stižu i iz drugih država s jakom automobilskom industrijom. Južna Koreja je najavila da će kontaktirati SAD i pokušati da umanji negativne posledice po tamošnje proizvođače. Tokio pak najavljuje „posledice“, a japanski premijer Šigeru Išiba podseća da njegova zemlja najviše investira u SAD, pa smatra da bi Vašington trebalo da razmisli o tome ima li smisla uvoditi istu carinsku stopu za sve države.

Velika Britanija za sada je uzdržana. Ministarka finansija Rejčel Rivis izjavila je da London neće preduzeti ništa što bi moglo da eskalira trgovinski rat sa SAD.

Francuski ministar finansija Erik Lombard uvođenje carina nazvao je „veoma lošom vešću“. On kao jedino rešenje vidi to da i Evropska unija poveća carine.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će EU zaštititi evropske kompanije.

„Potrudićemo se da pronađeno rešenja kroz pregovore“, rekla je. „Sada ćemo da procenimo tu najavu zajedno s drugim merama koje SAD razmatraju u narednim danima.“

U Evropskoj uniji se takođe očekuje da će, uz carine na automobile, SAD uvesti i brojne druge nove carine na uvoz. Tramp već nedeljama najavljuje da će 2. april – kad namerava da objavi veliki paket carinskih mera – biti „dan oslobođenja“ za SAD.

Prema informacijama nemačke novinske agencije dpa, Evropska komisija obavestila je države-članice u sredu (26. mart) da bi trebalo da se pripreme na te odluke. Mere bi, recimo, mogle da pogode proizvođače lekova i prehrambenu industriju iz EU.

Tagovi:

Evropska unija Sjedinjene Američke Države Donald Tramp Nemačka autoindustrija Trgovinski rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure