img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovinski rat

Američke carine žestoko pogađaju Nemačku: Da li sledi odmazda iz Brisela?

27. mart 2025, 16:26 Andrea Jung-Grim (DW)
Donald Tramp u Kongresu Foto: AP Photo/Ben Curtis
Donald Tramp u Kongresu
Copied

Nemačka automobilska industrija je na ozbiljnom udaru zbog novih američkih carina. Evropska komisija traži diplomatsko rešenje, ali ne isključuje kontramere ako pregovori ne uspeju

„Sada je ključno da Evropska unija pruži odlučan odgovor na carine – mora biti jasno da nećemo popustiti pred SAD“, kaže nemački ministar privrede Robert Habek. Dodaje da uvođenje carina nije nikakvo iznenađenje i da se Evropska komisija u saradnji s državama-članicama za to već pripremila.

„Podržaćemo Evropsku komisiju u pregovorima kako bi se pronašlo rešenje sa SAD koje će sprečiti carinsku spiralu“, rekao je Habek.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je carine od 25 odsto na sve uvozne automobile, čime dodatno zaoštrava trgovinski sukob s Evropskom unijom.

Carina će se primenjivati i na ključne automobilske delove. Prema navodima iz Bele kuće, odluka stupa na snagu 3. aprila. Tramp želi da tim carinama ojača Sjedinjene Države kao proizvodnu lokaciju i da smanji deficit u trgovinskoj razmeni. Američki uvoz vozila i auto-delova znatno premašuje izvoz. Strane firme koje proizvode u SAD neće morati da plaćaju taj namet, piše Dojče vele (DW).

Carine na uvoz automobila mogle bi ozbiljno da pogode nemačku automobilsku industriju. SAD su, prema najnovijim podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku, najvažnije izvozno tržište Nemačke. Nijedna druga zemlja prošle godine nije uvezla toliko novih automobila iz Nemačke kao SAD, s udelom od 13,1 odsto u izvozu, ispred Velike Britanije (11,3 odsto) i Francuske (7,4 odsto). Inače, nemački proizvođači automobila već sada u velikoj meri proizvode vozila u SAD kako bi izbegli carine.

„Negativne posledice za potrošače, pa i u SAD“

Predsednica Nemačkog udruženja automobilske industrije (VDA) Hildegard Miler ocenila je da je ta najava uvođenja carina „katastrofalan signal za slobodnu trgovinu“. Ona je u saopštenju VDA ukazala da će „carine imati negativne posledice posebno za potrošače, uključujući i one u Severnoj Americi“. Nemačka automobilska industrija zato zahteva hitne pregovore SAD i EU o bilateralnom sporazumu, naglasila je Miler.

Predsednik nemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) Klemens Fuest za novinsku agenciju Rojters naglašava da je to „veliko opterećenje za nemačku privredu“ i upozorava da preti opasnost od „eskalacije trgovinskog rata“.

„Američke carine pogađaju nemačku ekonomiju jače nego druge“, smatra predsednik Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Marsel Fračer. On političarima preporučuje da primene dvostruku strategiju: „Evropska unija treba da razgovara sa SAD kako bi američku vladu navela na odustajanje od carina. Ali, to ne funkcioniše bez određenog pritiska. Zato EU mora uverljivo da zapreti kontramerama.“

Nove carine – šansa za Nemačku?

Glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke dr Sajrus de la Rubija ocenjuje da će taj potez američke vlade biti težak udarac za nemačku automobilsku industriju. On međutim u tome vidi i šansu: „Što se više SAD budu upuštale u trgovinski rat, to će nova nemačka vlada biti pod većim pritiskom da ubrza svoje investicione planove za infrastrukturu i odbranu kako bi nadoknadila pad potražnje.“

Njegov kolega iz VP Banke Tomas Gicel smatra da „Tramp svojim carinama na automobile raspiruje globalni trgovinski rat“ i upozorava da će posledica biti i rast cena polovnih automobila. Istovremeno, podseća da je evro od 2008. godine izgubio više od 30 odsto vrednosti u odnosu na dolar, a oslabio je i meksički pezos.

„Ta slabost valuta mogla bi evropskim proizvođačima, kao i međunarodnim proizvođačima automobila sa sedištem u Meksiku, da pruži određenu kalkulacionu prednost“, kaže Gicel.

EU se nada rešenju kroz pregovore

Reakcije stižu i iz drugih država s jakom automobilskom industrijom. Južna Koreja je najavila da će kontaktirati SAD i pokušati da umanji negativne posledice po tamošnje proizvođače. Tokio pak najavljuje „posledice“, a japanski premijer Šigeru Išiba podseća da njegova zemlja najviše investira u SAD, pa smatra da bi Vašington trebalo da razmisli o tome ima li smisla uvoditi istu carinsku stopu za sve države.

Velika Britanija za sada je uzdržana. Ministarka finansija Rejčel Rivis izjavila je da London neće preduzeti ništa što bi moglo da eskalira trgovinski rat sa SAD.

Francuski ministar finansija Erik Lombard uvođenje carina nazvao je „veoma lošom vešću“. On kao jedino rešenje vidi to da i Evropska unija poveća carine.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će EU zaštititi evropske kompanije.

„Potrudićemo se da pronađeno rešenja kroz pregovore“, rekla je. „Sada ćemo da procenimo tu najavu zajedno s drugim merama koje SAD razmatraju u narednim danima.“

U Evropskoj uniji se takođe očekuje da će, uz carine na automobile, SAD uvesti i brojne druge nove carine na uvoz. Tramp već nedeljama najavljuje da će 2. april – kad namerava da objavi veliki paket carinskih mera – biti „dan oslobođenja“ za SAD.

Prema informacijama nemačke novinske agencije dpa, Evropska komisija obavestila je države-članice u sredu (26. mart) da bi trebalo da se pripreme na te odluke. Mere bi, recimo, mogle da pogode proizvođače lekova i prehrambenu industriju iz EU.

Tagovi:

Evropska unija Sjedinjene Američke Države Donald Tramp Nemačka autoindustrija Trgovinski rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure