FM radio 2001. (1)
Godina uljuđivanja
Državni radio je sada negde između bivšeg partijsko-etničkog i budućeg Javnog: medijske babaroge su se povukle u svoje pećine (stroge), ali još uvek se diše na škrge...
Državni radio je sada negde između bivšeg partijsko-etničkog i budućeg Javnog: medijske babaroge su se povukle u svoje pećine (stroge), ali još uvek se diše na škrge...
Na kraju će se ispostaviti da su od uvođenja eura najviše ućarile zemlje u kojima je dojčmarka bila "alternativno" sredstvo plaćanja, paralelna valuta – u paralelnom životu
Ministar Vlahović nije javnosti uspeo da objasni zašto je u tenderske uslove bilo upisano da se za kupovinu Beočinske cementare mogu prijaviti samo velike firme. Ponuđeno obrazloženje je u suprotnosti sa elementarnom ekonomskom logikom
Ono što se u Miloševićevo vreme zvalo "banka" od 3. januara više ne postoji na opšte zadovoljstvo građanstva i budućih štediša. Par stotina bivših bankarskih činovnika koji su radili u Jugobanci, Beobanci, Investbanci i Beogradskoj banci smatra da su krivci za njihovo ostajanje bez posla Labus, Dinkić i Đelić i pri tom neće da priznaju kako su deset godina držali zatvorene oči pred onim što je radila prva Miloševićeva bankarka – Borka Vučić. I kako uvek biva u ekonomiji, računi za naplatu su stigli
Kako god da se završe pregovori o budućnosti savezne države, sa dogovorom, referendumom, zajedničkom ili posebnom stolicom u UN ili bez toga, Srbija i Crna Gora moraju do kraja tek započete godine da odluče ko će na Dedinje, a ko na Cetinje, odnosno da izaberu nove predsednike
Šest medalja i tri titule evropskog prvaka u kolektivnim sportovima čine odlazeću prvu godinu XXI veka veoma uspešnom, ali je diskutabilno da li uspešno loptanje kompenzuje slabe rezultate u takozvanim bazičnim sportovima i sveopšti nivo fizičke kulture
Tumaranja kako se čini, pripada čitavom jednom žanru savremenih grehova u koje spadaju i bazanje, dokoličarenje i lutanje bez cilja, kojima očito nije svrha da se nekud stigne ili da se nešto obavi. Oni koji praktikuju ovakav život bez jasnog cilja često se nazivaju gubitnicima. Zanimljivo je, međutim, da ako to čine neskriveno i puna srca, pomoću neke male jahte, postaju predmet zavisti ili interesovanja a ne prezira
Promene urbanog pejzaža Beograda samo su projekcija sveopšteg moralnog posrnuća epohe Slobodana Miloševića. Ubogi kiosci, obesne palate, oronule fasade, medičijevske kapije, divlja gradnja, otimanje javnih površina, totalni haos u nadziđivanju, masakr vrednih dela naše arhitekture
"Samo se nadam da nikada nećemo izgubiti iz vida jednu stvar... sve je počelo od miša", Volt Dizni, 1954. godine
To je sve budalaština. Strina Živana čestita sinovcu Milojku ne znam šta. Čista glupost. U reklamama jesu pare, ali neču da me svaka budala maltretira
Frekvencija: 92,1 MHz. Moto: "Jedini srpski radio". Čuje se, kažu, u Lazarevcu, Mladenovcu, Aranđelovcu, Sopotu, Milanovcu pa sve do Rudnika. U krugu od oko 100 km
"Moram odmah da kažem da sam do 13. godine bio gotovo "indoktriniran" komunističkim idejama i njihovom interpretacijom preko mog dede, koji se ni posle Golog otoka nije odrekao ideologije svoje mladosti. Na primer, ja sam negde ‘73. čak pobedio na nekom konkursu pismenih sastava na temu: Zašto volim Tita"
Ministarstvo pravde trampilo je staru zgradu zatvora u centru Pančeva za novu, ali je razlika u ceni najmanje tri miliona maraka u korist prve
Slovenac Vouk ne mora da plati novčanu kaznu za prebrzu vožnju, jer je imao pravo da Sveti Kancijan ne prizna za naseljeno mesto, pošto je ime grada na tabli na ulazu bilo ispisano samo na nemačkom, a ne i na slovenačkom jeziku
Briljantan kao vođa otpora, Arafat se pokazao kao loš vladar, vodeći svoj narod u nesreću. Nije uspeo sprečiti palestinsko nasilje protiv Izraela zatvarajući oči pred terorizmom. On je loš pregovarač, upada u zamke. Što je najvažnije, izgubio je kontrolu
Dvanaest priča iz Razgovora s anđelom je dvanaest savršenih novogodišnjih poklona
"Ovde su ideja i priča nacionalizma preletale iz jednog režima u drugi i sad se prave lude, to jest demokratske"
Približavanje početka suđenja bivšem predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Hagu i sastavljanje liste svedoka koji bi mogli da se pojave u ovom procesu aktuelizuje donekle podsećanje na sve one koji su godinama u ime međunarodne zajednice defilovali ratom zahvaćenim prostorima nekadašnje Jugoslavije. Na njihovom pojavljivanju u sudnici svakako neće previše insistirati glavna haška tužiteljica Karla del Ponte. To bi, međutim, mogao da učini sam Slobodan Milošević, pokušavajući da dokaže kako u onom što je činio tokom ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nije baš uvek bio potpuno sam i kako je za mnoge poteze koje je povlačio imao, u manjoj ili većoj meri, podršku bar dela međunarodne zajednice
Imenovanje javnosti malo poznatog Nenada Milića dosadašnjeg šefa kabineta premijera Zorana Đinđića, a kako se u policiji nezvanično priča, sa velikim izgledima da se u najskorijoj budućnosti ustoliči za ministra čime bi Demokratska stranka očevidno ojačala uticaj na bez sumnje najvažnije ministarstvo u Srbiji
2001. godine DOS-ova vlast je bila hit u svetu i učinila je značajne pomake – trasirala pravac reformi, donela set novih zakona i sklopila niz povoljnih međunarodnih ugovora, uz posrtanja počela da izgrađuje pravnu državu. Ta vlast prošla je kroz teške odluke i kroz događaje (mi biramo deset karakterističnih, sa veoma dugim repovima) koji su rendgenski osvetljavali i javne vrline i tajne poroke vlasti i, na svoj način, "duh vremena". Pedsednik Koštunica govori o postupanju po božjim i ljudskim zakonima i (22. decembra) o tome da "nijedna vlast nije večita ni od Boga"; a premijer Đinđić i Boga uvršćuje u reformiste pa u Privrednoj komori (22) govori o "fenomenalnom rastu poljoprivrede". Bog se, zaista, malo nasmešio na ojađenu Srbiju, 2000. je bila velika suša, a 2001. je pala "đurđevska kiša koja vredi pola Beča", što je omogućilo rast poljoprivrede za čak 25 odsto što je, opet, doprinelo da, uprkos padu industrijske proizvodnje, privredna aktivnost ipak "pređe nulu". Javnost može da gleda šta rade, a da ne sluša šta pričaju, ili, još bolje, može da pođe od pretpostavke da je sve što političari na vlasti jedni o drugima pričaju – u osnovi tačno.
Sukob Saveznog suda i Narodne banke Jugoslavije otkriva suštinske probleme srpskog društva u tranziciji – korupciju, političko arbitriranje, spregu vlasti i novca, pokušaj restauracije starog modela (i bankarskog) poslovanja, okupljanje antireformskog lobija... Ko je kome nudio pare i šta je radio Velja Ilić