Srbija i Amerika

01.октобар 2003. Dejan Anastasijević

Privatna diplomatija

Vlada Srbije je zaključila da su odnosi Beograda i Vašingtona odviše ozbiljna stvar da bi se mogla prepustiti ambasadama

Haška nedelja

18.септембар 2003. N. Lj. Stefanović

Ruanda preča od Miloševića

Iz Haga bi tokom ove nedelje trebalo da stigne i vest o tome koliku će pauzu Sud dozvoliti Slobodanu Miloševiću kako bi se spremio za nastavak suđenja, u kome će se pojaviti oko 300 njegovih svedoka

Privatizacija

30.јул 2003. Miša Brkić

Srpske muke „Svetog Majkla“

Vladimir Valter Mihailović, Amerikanac takoreći iz Baroševca, pokušava da privede kapitalizmu vlasnički obezboženu braću iz matice, ali ni svetačko ime njegove kompanije, izgleda, nije dovoljno da nešto pazari na tenderima u Srbiji. Tek će valjda sudovi, domaći i međunarodni, reći da li je "Valter branio Srbiju" il’ je samo prodavao "svetu vodicu"

Afera "Dijamant" (11)

30.јул 2003. Tamara Skrozza

Klizavica gazda Save

Priča o zrenjaninskoj uljari Dijamant svakodnevno se obogaćuje novim tračevima, novim papirima i novim akterima. Direktor Savo Knežević, dva puta pritvaran i oslobađan, ipak nema razloga za sekiraciju – sve što se do sada događalo, upućuje na zaključak da su mu šanse da se izvuče prilično velike

Grčka

25.јул 2003. Sonja Seizova

Antički argument

Atinska opština se početkom meseca našla upravo pred takvim optužbama pošto je najavila plan da se postojeći zakonski okvir za prostituciju bar privremeno "proširi" i prilagodi potrebama Olimpijade 2004

Međunarodna krizna grupa

09.јул 2003. Nenad Lj. Stefanović

Lajona niko ne sme da ljuti

Nevolje sa statusom Džejmsa Lajona u Beogradu prilično brzo su rešene na relaciji između MUP-a i MIP-a (po novom, MSP-a). Uskraćivanje boravka neki su već protumačili kao pokušaj da se unapred "spusti cena" izveštaju Krizne grupe koji sledi ovih dana

Tribina

06.јун 2003. Redakcija Vremena

Dometi akcije „Sablja“

U subotu 24. maja 2003. godine, na Fakultetu političkih nauka održana je tribina o dometima policijske akcije "Sablja", u organizaciji "Vremena", Fondacije "Fridrih Ebert" i Fakulteta. Na tribini su učestvovali Srbislav Ranđelović (načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije), Dragan Šutanovac (predsednik Odbora za bezbednost Skupštine Srbije), Dragan Maršićanin (potpredsednik Demokratske stranke Srbije i narodni poslanik) i advokat Slobodan Beljanski. U publici su bile supruga i ćerka bivšeg savetnika za bezbednost Vojislava Koštunice, Radeta Bulatovića, sa transparentima kojima traže njegovo oslobađanje iz pritvora, kao i njegov advokat Gradimir Nalić. Tribinu je vodio novinar "Vremena" Miloš Vasić

Diplomatija

06.јун 2003. Dejan Anastasijević

Nepristojna ponuda

Ma kako se postavila, SCG neće moći da odbije bilateralni sporazum o izuzeću Amerikanaca iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda

Irak posle rata

23.април 2003. Duška Anastasijević

Bitka za mir

Bivši generalni direktor iračke direkcije za naftu požalio se novinaru "Fajnenšel tajmsa" na to kako SAD upravljaju Irakom nakon rata: "Mi, a i naši susedi, imamo bogato iskustvo s državnim udarima, svaki pukovnik zna kako se to radi. On najpre ode do najbliže televizije da objavi pet tačaka: Prvo kaže ‘Živeo ovaj, dole onaj!’ Drugo, kaže, od sada je nova vlada ta i ta. Treće, pročita spisak ljudi koji su penzionisani. Četvrto, svi ostali da se jave sutra na posao. I peto, policijski čas traje od tad do tad. To se obično desi u roku od nekoliko sati. A mi čekamo već nedeljama..."

Nuspojave

19.март 2003. Teofil Pančić

Kvislinško pitanje

Kako su građani Srbije, masovno ožalivši Đinđića, teško izneverili i razočarali jednog Progresivnog Mislioca

31. Fest - mali vodič kroz Festopolis

26.фебруар 2003. Maja Uzelac

Predlog za gledanje

Filmski kritičar "Vremena" predlaže koje filmove treba pogledati na predstojećem FEST-u 2003.

Jedna paralela

28.децембар 2002. Stojan Cerović

Beograd – Bagdad

To s Irakom, ako zaista počne negde u januaru ili februaru, malo će nas podsetiti na našu nedavnu preistoriju. Rakete će biti iste ili malo bolje, to jest gore, ali na Bagdad neće padati u ime humanosti kao na Beograd, nego iz razloga bezbednosti i nacionalnih interesa, što je razlika između demokratske i republikanske administracije. One naše krstareće rakete bile su instrument globalizacije, a iračke će predstavljati povratak staroj, dobroj, imperijalnoj realpolitici

Međunarodna krizna grupa

12.децембар 2002. Miloš Vasić

Izveštaj o površnosti

Čuveni izveštaj Međunarodne krizne grupe uspeo je da svojom površnošću i predrasudama upropasti čak i ono pametno što je u njemu napisano. Povremeno se stiče utisak da se po svaku cenu htelo dokazati nedokazivo ili – u nedostaku boljeg – puka mogućnost proglasiti za gotovo delo. Nije jasno zašto jedna inače ugledna međunarodna nevladina organizacija pribegava ovakvim, za nju netipičnim sredstvima

Afere

31.октобар 2002. Dejan Anastasijević

Iračka veza

Najviše vlasti Jugoslavije, Srbije i Republike Srpske dve godine su se pravile lude i tolerisale razne muvatore, švercere i lopove u ime navodnog nacionalnog interesa. Onda je izbio skandal koji nije bio potreban nikom – ni Jugoslaviji, ni RS ni Sjedinjenim Državama – ali će ceh platiti mnogi

Afere

24.октобар 2002. R.V

Iračka veza

Dok ovaj broj "Vremena" ulazi u štampu, otvara se još jedna afera čije se posledice ne mogu sagledati. U sledećem broju objavljujemo već započeto opsežno istraživanja ovog slučaja

Amerika–Irak, drugi put

14.август 2002. Slobodanka Ast

Jastrebovi, golubovi i – nafta

O velikim neslaganjima Amerike i potencijalnih saveznika u napadu na Irak možda najbolje govori naslov iz onog britanskog lista koji poručuje: "Amerikanci su sa Marsa, a Evropljani sa Venere"! Saudijci kategorično ostaju pri tvrdnji da neće pomagati kampanju koju je jordanski kralj Abdulah nazvao "donekle apsurdnom", a koja će, što je mnogo važnije, Zapad konfrontirati s muslimanima širom sveta. Istina, iza zatvorenih vrata sve arapske vlade poručuju američkoj administraciji da se neće protiviti napadu čiji je cilj uklanjanje iračkog predsednika Sadama Huseina

SAD i Sadam Husein

16.мај 2002. Duška Anastasijević

Kupovina vremena

Ono što SAD pokušavaju da obezbede pre nego što se upuste u vojnu akciju jeste ista onakva šarolika nacionalna koalicija kakva je uspostavljena dok je trajala akcija protiv talibanskog režima u Avganistanu. No, da bi oružje ponovo zazveckalo, neophodno je da ono najpre utihne u pojasu Gaze

Bliskoistočna kriza

20.март 2002. Miodrag Radović

Poslednji talas nasilja

Obnovljeni sukobi Izraelaca i Palestinaca zamračili su ionako tamne izglede za prekid vatre na kome, treći put, radi američki izaslanik Entoni Zini

Amerika posle 11. septembra 2001

20.март 2002. Slobodanka Ast

Rodoljupci „made in USA“

"Ova administracija sada jaše na talasu vojnog patriotizma koji koristi da nokautira svoje rivale u inostranstvu, a kod kuće da ponovo pobedi na izborima", kaže istoričar Anatol Levin

Borba protiv terorizma – drugi deo

14.фебруар 2002. Duška Anastasijević

Ratni poklič protiv „osovine zla“

Istorijska paralela koja se američkom predsedniku toliko svidela zapravo je neosnovana, jer, za razliku od "sila osovine", između Irana, Iraka i Severne Koreje ne postoji nikakvo savezništvo. Štaviše, Iran i Irak su od 1980. do 1988. godine vodili iscrpljujući rat u kome je poginulo više od milion ljudi

Nevolje zarobljenih talibana

30.јануар 2002. Miodrag Radović

Ratnici izvan zakona

Svi američki visoki zvaničnici slažu se u tome da zatočenici u kavezima na Kubi nisu ratni zarobljenici, zato što im je cilj da ubijaju američke civile. Potpredsednik Dik Čejni izjavio je televiziji Fox da se "pravno pitanje statusa zatočenika razmatra među pravnicima i da će doći do predsednika Buša. On će doneti odluku"

Gde su, šta rade – bivši pregovarači, mogući svedoci Hagu

26.децембар 2001. Nenad Lj. Stefanović

Ljudi sa kanabeta

Približavanje početka suđenja bivšem predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Hagu i sastavljanje liste svedoka koji bi mogli da se pojave u ovom procesu aktuelizuje donekle podsećanje na sve one koji su godinama u ime međunarodne zajednice defilovali ratom zahvaćenim prostorima nekadašnje Jugoslavije. Na njihovom pojavljivanju u sudnici svakako neće previše insistirati glavna haška tužiteljica Karla del Ponte. To bi, međutim, mogao da učini sam Slobodan Milošević, pokušavajući da dokaže kako u onom što je činio tokom ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nije baš uvek bio potpuno sam i kako je za mnoge poteze koje je povlačio imao, u manjoj ili većoj meri, podršku bar dela međunarodne zajednice

Njujork, dva meseca kasnije

12.децембар 2001. Bojan Vukašinović

Gužva i dim

Za one koji Njujork posećuju povremeno osnovna dilema je koliko su septembarski dani koji su "promenili sve" zaista ostavili traga i na svakodnevicu urbane prestonice Amerike