Nuspojave
(Us)putni troškovi
Teško da će Srbija baš da pohrli da se vrati u onaj Tunel Strave u kojem će na nju groktati i rigati vatru egzemplari poput onih radikalskih: umesto toga, ide kelner i nosi račun
Teško da će Srbija baš da pohrli da se vrati u onaj Tunel Strave u kojem će na nju groktati i rigati vatru egzemplari poput onih radikalskih: umesto toga, ide kelner i nosi račun
U organizaciji fondacije "Fridrih Ebert" i nedeljnika "Vreme" u subotu 13. oktobra u Studentskom kulturnom centru organizovana je četvrta u seriji ovogodišnjih tribina pod zajedničkim nazivom "Vreme izazova", posvećena odnosima u jugoslovenskoj federaciji. (Prve tri tribine bavile su se mogućnošću civilne kontrole nad policijom, privatizacijom i reformom osnovnog školstva). Učesnici tribine bili su Slobodan Samardžić, savetnik za unutrašnju politiku predsednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice, Zoran Žižić, potpredsednik Socijalističke narodne partije Crne Gore, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i koordinator Fondacije "Fridrih Ebert", Slavko Perović, portparol Liberalnog saveza Crne Gore i Igor Lukšić, portparol Demokratske partije socijalista. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik "Vremena". "Vreme" prenosi delove izlaganja i diskusije učesnika tribine.
Spoljna politika Srbije suočiće se sa novim izazovima posle regionalne konferencije Pakta stabilnosti 25. i 26. oktobra u Bukureštu
Si asuetis mederi possis, nova nonsunt tentanda - "Ako možeš da koristiš uobičajena (pravna) sredstva, ne treba da tragaš za novim". A šta činiti kada takav, ustaljeni pravni lek – po pravilu obraćanje nadležnom sudu – zakon katkad izuzetno oduzme
Dugo očekivani državni udar u Moskvi 19. avgusta 1991. predstavljao je za vojni vrh toliko željenu priliku da se u uslovima obnavljanja blokovske podele silom oružja nametne restauriranje SFRJ. Posle sloma puča, JNA je ostala bez bilo kakvog političkog orijentira
Miloševićevo deklarativno jugoslavenstvo i obranaški stav kada je reč o liku i delu Josipa Broza Tita pridobili su vojni vrh. Ovo tim pre što su za generale službena Ljubljana i Zagreb postali ne samo rušitelji dotadašnje ideološke monolitnosti nego i razbijači Jugoslavije
Stojković i Savićević su čisti i popularni, njima nije potrebno da zarađuju na dnevnicama, taksama, besplatnim ručkovima i "kontrauslugama", pa zato njih kao "ikonu promena" isturaju oni koji će "zbog kontinuiteta" i dalje raditi ono što su godinama radili
Tokom poslednjih godina nestalo je na desetine umetničkih dela. Krade se s arheoloških nalazišta, Narodni muzej ne može da povrati svoja dela iz rezidencijalnih objekata, ništa se ne zna o čitavim zbirkama i delovima legata... Za to vreme, država i nevladine organizacije pokušavaju da bar sačine registar izgubljenih dela
"Većina ljudi iz ondašnjeg rukovodstva smatrala je da ne bi trebalo ići u drugi krug jer je razlika u broju glasova bila toliko očita i praktično nenadoknadiva. Ta ubeđivanja nisu urodila plodom. U takvim situacijama procene ne zavise samo od nekog kolektivnog mišljenja nego, i pre svega, od samog kandidata u čijim rukama je odluka da li će se ići ili ne u drugi krug"
Registracija birača je završena, tajanstvena koalicija Povratak prijavljena je za parlamentarne izbore na Kosovu i Metohiji 17. novembra, "Politbiro" DOS-a drži sastanke bez odluke, Hans Hakerup, NATO, OEBS, EU, UNMIK, UN, međunarodna zajednica i mnogi drugi pozivaju Srbe da se "uključe" u politički život... U Srbiji uglavnom govore samo protivnici izlaska, ostali se ne izjašnjavaju i, po najstarijem receptu na svetu, odlažu odluku
Radna verzija
Slobodan Milošević, bivši predsednik SRJ u intervjuu televizijskoj mreži "Fox News"
Aktuelni sukob u DOS-u označava da je završen romantični period DOS-a, ali da ta koalicija još nekako funkcioniše. Predsedništvo DOS-a je više neka mirovna konferencija nego organ koji odlučuje
Između dva federalna legaliteta – jednog koji je već poodavno usahnuo i jednog koji će možda punovažno biti začet – nalazi se ne mala, opasna praznina koju bi trebalo što pre optimalno demokratski ispuniti. Ključno je da društveni fakti konačno porode sledstvene pravne akte. Da se stvarnost najzad počne da pretvara u pravnost – i obrnuto
Najnoviji skandal oko preraspodele prostorija u Francuskoj 7 preti da zaseni sve dosadašnje skandale koji su poslednjih godina potresali ovu nekada davno slavnu beogradsku adresu.
Formiranjem nove savezne vlade dobija se možda šest meseci za pregovore s Pariskim i Londonskim klubom i za promenu saveznog ustava
Stvari se polako sležu posle vidovdanskih događaja: predsednik Koštunica žali se na "državni udar", bivši predsednik Milošević sprema političku odbranu, a Karla del Ponte proširenje optužnice
Naravoučenije krize iskazano je u Đinđićevoj slici o Koštunici koji, kako slikovito kaže srpski premijer, ulazi u preticanje, a niti dodaje gas, niti koči. Ovaj bi sada mogao da odgovori: "Ako ne prikočiš, zakucaćeš se..."
Ono što se dešava u Upravi zaštite životne okoline, kao novom vidu organizovanja organa uprave u ovoj oblasti, ne daje baš razloga za optimizam i nade za očekivane promene. Kako i bi ako se kaže više puta, i to na sastancima, "ja pojma nemam o zaštiti prirode", ili "nemamo mandata za to" i slične stvari
Radio Slobodna Evropa javio je 21. juna da su načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković, bivši načelnik Resora državne bezbednosti Srbije Rade Marković i nekadašnji savezni sekretar za informisanje Goran Matić odlučili počekom sptembra 2000. godine da se zajednički deluje na ometanju rada nezavisnih televizijskih i radio stanica. Radio je, pozivajući se na dokumente "iz krugova bliskih VJ", objavio izvode iz stenograma za koji tvrdi da potiče sa te sednice. "Vreme" je došlo do kompletnog stenograma (ili beleški) sa ovog sastanka i stavlja ga na uvid javnosti
Nije reč o svađi oko običnog naimenovanja, jer Poštanska štedionica ima veoma bitnu ulogu kako u monetarnoj tako i u privrednoj politici en general
Farsa sa izbornom Skupštinom FSJ-a i poslednja zbivanja u fudbalskoj organizaciji pokazuju pravo lice sukoba: nije reč o principima, programima, idejama i ciljevima već o ličnim interesima za čije ostvarenje važi princip "cilj opravdava sredstvo"