Olimpijada u Parizu

03.август 2024. J.H.

Francuska u stanju pripravnosti: Strah od novih napada

Ko je izvršio sabotažu na železničkoj i optičkoj mreži? Da li trag zaista vodi do radikalne levice i ko je do sada uhapšen? Koliko je Francuska za vreme Olimpijade ranjiva i da li „strani faktor“ hara zemljom

Ubica iz Tirgartena

02.август 2024. DW

Da li je Putin „pobedio“ u razmeni zarobljenika

Čovek koji je prvi izašao iz aviona u Moskvi i koga je ruski predsednik Vladimir Putin zagrlio je Vadim Krasikov, koji je u Nemačkoj postao poznat kao „Ubica iz Tirgartena” i bio osuđen na doživotni zatvor. Ko je on i zašto ga je Rusija htela nazad

Politički zatvorenici u Rusiji

02.август 2024. B. B.

Ispovest novinarke Alse Kurmaševe: Sloboda nakon 288 dana u ruskom zatvoru

Vrhovni sud Tatarstana je 19. jula proglasio novinarku Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševu krivom za širenje „lažnih vesti o vojsci" i osudio je na šest i po godina zatvora. Oslobođena je 1. avgusta u okviru velike razmene zatvorenika između Rusije i Zapada. U ruskom zatvoru provela je 288 dana. Ovo je njena ispovest

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.јул 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Na današnji dan

28.јул 2024. Filip Švarm

Zbog čega je počeo Prvi svetski rat i šta nam to danas govori

Na današnji dan pre 110 godina počeo je Prvi svetski rat. Iz vekovne perspektive, aktualno je pitanje da li je Srbija trebala da podnese tolike žrtve – i austrougarske zločine u Mačvi i pomor od tifusa i povlačenje preko Albanije i Crne Gore do Krfa i Solunskog fronta, sve u svemu, više od milion mrtvih? Problem sa ovim pitanjem je što pretpostavlja mogućnost izbora, a njega nije bilo ni 1914, a ni kasnije

Igre XXXIII Olimpijade (3)

24.јул 2024. Bojana Šumonja

U Parizu učestvuje i politika

Na olimpijskim igrama u antici slavu su sticali pobednik, njegova porodica i rodni grad. U modernim se, od početka, nadmeću države. I njihova politika

KONAČNO: Uspešno lansiranje “Arijane 6“ sa kosmodroma Kuru

Šta znači lansiranje novog evropskog raketnog nosača “Arijana 6”

17.јул 2024. Dr Saša Marković

Svemirska trka za profitom

Veliki deo razloga za razvoj “Arijane 6” leži u činjenici da Evropska unija želi da bude nezavisna kada je pristup kosmosu u pitanju. Problem je u tome što su se stvari u poslednjih deset godina drastično promenile: nekad su se rakete pravile kao dokaz nacionalnog prestiža i suvereniteta, danas ih prave da bi pomoću njih pravili pare. Ostaje da se vidi ko će na tržištu biti uspešniji jer se trenutno i “SpaceX” i ESA hvale činjenicom da su im knjige rezervacija prepune.

Bezbednosna politika

12.јул 2024. B. B./Deutsche Welle

Ukrajina i NATO: Put do članstva preko brojnih sporazuma

Ukrajina od država članica NATO-a dobija vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć. Prema potpisanim sporazumima se te zemlje obavezuju i da će Ukrajini omogućiti pristup određenim tehnologijama, da će investirati u njenu odbrambenu industriju i jačati njene odbrambene sposobnosti. Put do članstva, međutim, je dug i neizvestan

Evropa

07.јул 2024. DW

Nemačka sprema nove bunkere za zaštitu od rata

Nemački gradovi zalažu se za izgradnju bunkera za zaštitu stanovništva u slučaju rata. Ali, pitanje je kolika bi bila korist od njih, imajući u vidu destruktivnu moć modernog oružja i eventualnog nuklearnog rata

Svi državni neprijatelji Srbije

03.јул 2024. Mila Jovanović

Kad BIA hvata beleške

Kako jedan umetnik, koji se u Beogradu uputio zbog učešća na književnom festivalu Krokodil, može ugroziti nacionalnu bezbednost? Je li nam država toliko slaba? Šalje li vladajuća garnitura poruku svim građanima drugih država koju su podržali protest “Srbija protiv nasilja” da ovde nisu dobrodošli? Šta kaže dosadašnja praksa – hoće li i druge kritičare vlasti, bilo ovdašnje bilo vlasti Vladimira Putina, zadržati na granici? Kakva je situacija u drugim zemljama bivše Jugoslavije? Ratujemo li i dalje

Intervju: Siniša Malešević, sociolog

03.јул 2024. Tijana Stanić

Kakav nam nacionalizam treba

“Zanimljivo je da je Dodik strukturalni proizvod Dejtonskog sporazuma. On je počeo kao komunista i bio je komunista dok je od toga imao koristi. Kad je Marković bio na vlasti, postao je reformista. Znamo da je za vreme rata bio švercer, a njegova stranka je bila u parlamentu, pa je imao poslanički imunitet. Onda je sa samo dva poslanika, uz američku pomoć, došao na vlast – tad je bio američki čovek. Zatim je bio blizak Tadiću, a protiv Vučića i Šešelja. Kada je Vučić stupio na vlast, postao je njegov čovek, a sad je i Putinov. Sve je prošao – od krajnje levice do krajnje desnice. On je dobar indikator da je sve to proizvod sistema koji kreira mogućnost za takve ljude. To nije morao biti Dodik, mogao je biti bilo ko”