img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bezbednosna politika

Ukrajina i NATO: Put do članstva preko brojnih sporazuma

12. jul 2024, 07:26 B. B./Deutsche Welle
Foto: Pixabay/ WiR_Pixs
Copied

Ukrajina od država članica NATO-a dobija vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć. Prema potpisanim sporazumima se te zemlje obavezuju i da će Ukrajini omogućiti pristup određenim tehnologijama, da će investirati u njenu odbrambenu industriju i jačati njene odbrambene sposobnosti. Put do članstva, međutim, je dug i neizvestan

Samit NATO u glavnom gradu Litvanije Vilnjusu u julu 2023. završio je razočaranjem za ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Ukrajina nije dobila zvanični poziv za članstvo u NATO ni konkretan plan za članstvo. Umesto toga, predsednici država i vlada grupe G7, predsednik Saveta EU i predsednica Evropske komisije potpisali su zajedničku izjavu o pomoći Ukrajini, piše Dojče vele.

Prema tom dokumentu s Ukrajinom se radi na „konkretnim bilateralnim dugoročnim obavezama i sporazumima u oblasti bezbednosti“. Kabinet ukrajinskog predsednika to je nazvao „bezbednosni sporazumi“.

Otada se mnogo toga dogodilo. Na samitu NATO koji se održava u Vašingtonu povodom 75. godišnjice osnivanja Severnoatlantskog saveza, Ukrajina može da se pohvali 21 potpisanim bezbednosnim sporazumom. Ali, kakve koristi je ona do sada imala od toga?

Sporazum s Velikom Britanijom kao uzor

Velika Britanija je bila prva zemlja s kojom je Ukrajina sklopila takav sporazum. On predviđa pomoć kod „zaštite“ i „ponovnog uspostavljanja međunarodno priznatih granica“. Taj sporazum, potpisan sredinom januara 2024. godine, služio je kao uzor za druge sporazume, kaže Oleskandr Krajev iz nezavisnog naučnog centra „Foreign Policy Council ’Ukrainian Prism’“.

Velika Britanija je prednjačila u dodeli sredstava u oblasti bezbednosti, dodaje Krajev. Osim toga, ona je odredila da svaki sporazum treba da sadrži podršku Ukrajini u pristupanju NATO.

Sve članice grupe G7 (najjačih industrijskih zemalja) i većina članica Evropske unije već su potpisale bezbednosni sporazum sa Ukrajinom. Nezavisno od toga, krajem juna su dogovorene „zajedničke garancije bezbednosti između Ukrajine i Evropske unije“. Najnoviji bezbednosni sporazum sklopljen je s Poljskom 8. jula prilikom posete ukrajinskog predsednika Zelenskog Varšavi. Upravo toga dana Rusija je izvela nove, razorne napade raketama na ukrajinske gradove.

„Ko danas brani Ukrajinu, taj brani i sebe“, kaže predsednik poljske vlade Donald Tusk. On je zagarantovao da Ukrajina može da računa na podršku Poljske u svojim nastojanjima da postane članica NATO. Ukrajinski predsednik rekao je da žele da izrade mehanizam kako bi iz Poljske bilo moguće srušiti ruske rakete i dronove iznad Ukrajine, koji se približe Poljskoj.

Svaki sporazum ima svoje specifičnosti

Svi bezbednosni sporazumi sadrže obaveze vojne, finansijske i humanitarne pomoći Ukrajini. „Prema sporazumima se te zemlje obavezuju da će Ukrajini omogućiti pristup određenim tehnologijama, da će investirati u odbrambenu industriju i jačati sposobnosti odbrane“, objašnjava Oleksandr Krajev.

Ipak, svaki od tih sporazuma ima i svoje specifičnosti. Tako su Nemci posebno naglasili pomoć ukrajinskoj vojsci u tenkovima, Litvanci, Letonci i Estonci obuku pešadije i kibernetičku bezbednost, Italijani specijalnim akcijama i obuci artiljerije, a Francuzi avionima i podmornicama. „Svaka zemlja je svoj sporazum izradila prema svojim sposobnostima i prioritetima“, kaže Krajev.

„Više psihološka, nego materijalna funkcija“

Ali, bezbednosni sporazumi imaju „više psihološku, nego materijalnu funkciju“, kaže Džejmi Šej iz briselskog instituta „Prijatelji Evrope“. Taj bivši zvaničnik NATO ukazuje da je pomoć o kojoj se govori u svakom sporazumu „već pružena na bilateralnom nivou“, recimo u sklopu češke inicijative za snabdevanje Ukrajine topovskim granatama od 155 milimetara preko „Evropskog fonda prijateljstva“, kroz kanale NATO ili u sklopu paketa američke vojne i finansijske pomoći u visini od 60 milijardi dolara.

„Sporazumi ne generišu novu pomoć Ukrajini, oni samo stavljaju na papir ono što je već učinjeno“, kaže Šej.

Prelazno rešenje do članstva Ukrajine u NATO

„Sporazumi se potpisuju kako bi se Ukrajini dale određene garancije, ali pogrešno bi bilo nazivati ih bezbednosnim sporazumima, jer nijedan od njih ne nudi Ukrajini nešto nalik članu 5 Ugovora o Severnoatlantskom savezu“, kaže Šej za DW. Prema njegovom mišljenju, sporazumi sklopljeni u vreme ruske agresije na Ukrajinu predstavljaju prelazno rešenje do članstva Ukrajine u NATO, za koje još nema konkretnog datuma.

„Predsedniku Zelenskom je sada važno da pokaže da Ukrajina ima podršku širom sveta“, naglašava Šej. Zbog teškog stanja na frontu traži se dugoročna pomoć. „NATO ne želi da istakne datum za moguće članstvo, ali sporazumi pokazuju da se Zapad neće umoriti od pomaganja Ukrajinu i da joj daje određene garancije da se radi o dugoročnoj podršci“, kaže Šej.

Petro Burkovski, šef ukrajinske „Fondacije Ilko Kučeriv – demokratske inicijative“, smatra da su potpisani sporazumi dobra osnova za početak mirovnih pregovora, koje će, kaže, sukobljene strane pre ili kasnije morati da otpočnu. „Na sporazumima se zasniva konsenzus partnera da, u slučaju promene vlasti, ipak neće pristati na uslove koje postavlja Rusija“, kaže Burkovski za DW.

Tagovi:

NATO Ukrajina Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure