Gde su, šta rade – bivši pregovarači, mogući svedoci Hagu
Ljudi sa kanabeta
Približavanje početka suđenja bivšem predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Hagu i sastavljanje liste svedoka koji bi mogli da se pojave u ovom procesu aktuelizuje donekle podsećanje na sve one koji su godinama u ime međunarodne zajednice defilovali ratom zahvaćenim prostorima nekadašnje Jugoslavije. Na njihovom pojavljivanju u sudnici svakako neće previše insistirati glavna haška tužiteljica Karla del Ponte. To bi, međutim, mogao da učini sam Slobodan Milošević, pokušavajući da dokaže kako u onom što je činio tokom ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nije baš uvek bio potpuno sam i kako je za mnoge poteze koje je povlačio imao, u manjoj ili većoj meri, podršku bar dela međunarodne zajednice
Ko su novi funkcioneri u MUP-u Srbije
Šture biografije
Imenovanje javnosti malo poznatog Nenada Milića dosadašnjeg šefa kabineta premijera Zorana Đinđića, a kako se u policiji nezvanično priča, sa velikim izgledima da se u najskorijoj budućnosti ustoliči za ministra čime bi Demokratska stranka očevidno ojačala uticaj na bez sumnje najvažnije ministarstvo u Srbiji
Izbor redakcije "Vremena"
Deset događaja koji su osvetlili 2001. godinu
2001. godine DOS-ova vlast je bila hit u svetu i učinila je značajne pomake – trasirala pravac reformi, donela set novih zakona i sklopila niz povoljnih međunarodnih ugovora, uz posrtanja počela da izgrađuje pravnu državu. Ta vlast prošla je kroz teške odluke i kroz događaje (mi biramo deset karakterističnih, sa veoma dugim repovima) koji su rendgenski osvetljavali i javne vrline i tajne poroke vlasti i, na svoj način, "duh vremena". Pedsednik Koštunica govori o postupanju po božjim i ljudskim zakonima i (22. decembra) o tome da "nijedna vlast nije večita ni od Boga"; a premijer Đinđić i Boga uvršćuje u reformiste pa u Privrednoj komori (22) govori o "fenomenalnom rastu poljoprivrede". Bog se, zaista, malo nasmešio na ojađenu Srbiju, 2000. je bila velika suša, a 2001. je pala "đurđevska kiša koja vredi pola Beča", što je omogućilo rast poljoprivrede za čak 25 odsto što je, opet, doprinelo da, uprkos padu industrijske proizvodnje, privredna aktivnost ipak "pređe nulu". Javnost može da gleda šta rade, a da ne sluša šta pričaju, ili, još bolje, može da pođe od pretpostavke da je sve što političari na vlasti jedni o drugima pričaju – u osnovi tačno.
Holivudski božićni skandal
Šarmantna šanerka
Sigurnosne kamere u ekskluzivnoj prodavnici na Beverli hilsu možda će zagorčati život poznatoj glumici Vinoni Rajder, ukoliko prikažu da je božićnu kupovinu nameravala da obavi "mukte". U svakom sučaju, priča je obradovala holivudske reportere, zaboravljene od 11. septembra
Intervju - Bernar Anri Levi
Ovo sam čekao godinama
"Nisam imao tremu, niti sam bio uplašen. Želeo sam da vidim kako će se razgovor razvijati. Moja dužnost je bila da se suočim s publikom, da odgovorim na njihova pitanja i na njihovu ljutnju. Drago mi je da sam bio tu. Bio je to trenutak istine"
Intervju - Dragomir Nedić, v.d. republičkog javnog tužioca
Zanima me delo, a ne ime i prezime
Od svih tužilaštava u Srbiji zatražili smo izveštaje o tome koliko su od 1. januara do 1. septembra ove godine procesuirali slučajeva zloupotrebe službenog položaja i kad smo izračunali, došli smo do cifre od 2,5 miliona maraka, što znači da je kriminalnim radnjama unapred pojeden dvadesetogodišnji budžet za pravosuđe
Civilna kontrola moći
Otvaranje nedodirljivog
Za suštinske reforme u osam oblasti bezbednosti biće potrebno mnogo više od dobre volje međunarodnih eksperata i institucija i deklarativne saglasnosti domaćih političara
Korupcija u Srbiji
Javnost kao zaštita
Istraživanje Transparency Internationala Srbija pokazuje da su sudstvo, tužilaštvo i policija zbog korumpiranosti najveći problemi i da s tog stanovišta predstavljaju prioritet u reformama. S druge strane, najjači stubovi su mediji i javnost zainteresovana za borbu protiv korupcije
Borba protiv mafije
Sumrak familije Đenoveze
Najuspešniji tajni zadatak u dosadašnjoj američkoj kriminalističkoj istoriji: njujorški policajci spektakularno uhapsili 73 člana ozloglašene mafijaške porodice
Bliski istok
Opasni ćorsokak
Niko od ključnih igrača – izraelska vlada, palestinsko rukovodstvo i Bušova administracija – nema jasnu strategiju raspleta sukoba
Izjava nedelje
„Odgovoran sam za mir u Bosni, a ne za rat“
Slobodan Milošević, izjašnjavajući se o optužnici pred Haškim tribunalom
Irska i euro
Muke sa menjanjem
Šta se događa kada vam banka greškom uplati dvadeset pet puta veći iznos od predviđenog i još se ogradi da nije odgovorna za greške
Zona sumraka
Dobro došli u Paragvaj!
Neko je u opticaj pustio izvesnu količinu generala Mladića i traži od policije da hapsi kopije
Intervju - dr Dragor Hiber, predsednik Upravnog odbora Telekoma Srbija
Mobilna mućkalica
Profesor dr Dragor Hiber, visoki funkcioner Građanskog saveza Srbije i predsednik Upravnog odbora Telekoma Srbije, nije, kao većina drugih političara, u oblast elektronskih komunikacija stigao po modelu dosovske lutrijske raspodele "odgovornosti" po vitalnim republičkim privrednim sektorima – nego kao oprobani pravni ekspert za ovu, jednu od najsloženijih modernih pravnih disciplina. No, ne samo zbog toga, nego i zato što je Telekom i mobilni i fiksni telefonski operater PTT-a Srbije, koja je opet i suvlasnik Mobtela, oko koga se sada praktično zavrtelo mnogo temeljnih pitanja čitavog sistema elektronskih komunikacija u Srbiji – obraćamo se dr Hiberu kao jednom od najkompetentnijih sagovornika za gotovo sve pravne i ekonomske aspekte aktuelne priče o konfuziji na našem tržištu mobilne telefonije
Ostavke Dušana Mihajlovića
Ponuđen kao počašćen
Ne pamti se da je neki ministar više puta od Dušana Mihajlovića nudio ostavku, obećavao da će je dati ako policija ne reši neka ubistva ili otmice u navedenom roku ili da će Vlada Srbije morati da potraži novog ministra u slučaju da se ne prihvati neka njegova odluka
Navigator
Sezona virusa
Netačno o „beretkama“
"Oružana pobuna"; "Vreme" br. 567
Izjava nedelje
„Više vam neću pisati.“
Vladan Batić, ministar pravde u Vladi Srbije na kraju pisma glavnom tužiocu Haškog tribunala
Policija i motorizacija
„Pežoazija“
Zemlje koje imaju automobilsku industriju po pravilu ne dopuštaju svojim državnim organima da koriste vozila strane proizvodnje – barem ne u normalne, svakodnevne svrhe
Vojska Jugoslavije
Prvo plate pa reforme
Nacrt zakona o Vojsci Jugoslavije, između ostalog, predviđa minimalne zarade profesionalnog vojnika koje ne mogu biti manje od tri prosečne bruto zarade. To bi značilo da bi najniža bruto zarada profesionalnog pripadnika VJ iznosila 31.941 dinar, a najviša, s obzirom na to da je odnos najniže i najviše plate u VJ jedan prema četiri, 127.764 dinara
Državna bezbednost
Privremeni rasplet
Što pre se DOS oslobodi sopstvene fascinacije Državnom bezbednošću i što pre stranke članice i njihovi lideri i liderčići odustanu od "tog mračnog predmeta želja" – to bolje za njih, za narod, za državu i za Službu
Kratka istorija sloma - Vojska Jugoslavije 1992-2000 (6)
Na kraju puta
Sistematski i godinama zloupotrebljavana i ponižavana, uplitana u nepočinstva i političke obračune, sa vrhom koji je ćutao kad je trebalo govoriti i obećavao ono za što je znao da ne može izvršiti, Vojska Jugoslavije bila je jedan od nosilaca politike Miloševićevog režima. Svoju ulogu u društvu i državi zato tek treba da pronađe
Patriotske igre Crvenih beretki
Oružana pobuna
Ništa tu nije slučajno: ni paravojna formacija iznenada zahvaćena "legalizmom"; ni nagla bolećivost ministara i načelnika; ni neskrivene simpatije nekih stranaka za oružanu pobunu; ni podudarnost političkih zahteva pobunjenika i tih istih stranaka; ni nervoza Zorana Đinđića koji je sa đavolom tikve sadio. Jedva je godinu dana prošlo od 5. oktobra, a smisao prevrata uveliko je revidiran: politička avet Slobodana Miloševića ukazuje se na horizontu, a DOS je paralisan od straha i nije u stanju da kontroliše Državnu bezbednost; Državna bezbednost ne samo što i dalje ima svoju oružanu ruku nego nije u stanju ni da je kontroliše. Došlo je dotle da ministar unutrašnjih poslova nudi ostavku pod pritiskom svojih potčinjenih. Postavlja se osnovno ustavno-pravno pitanje – ko ima monopol na primenu sile u Srbiji: država ili privatna lica?