Svakodnevica

30.мај 2001. Mihajlo Pantić

Pismo iz Kanade

Ovde je svakodnevica sasvim pobedila politiku i istoriju, bez kojih kod nas čovek više ne može ni pristojno da ruča sa prijateljima, odmah se posvađa

Počinje Sterijino pozorje

30.мај 2001. Ivan Medenica

Ukus sapunske opere

Konzervativnost Sterijinog pozorja ogleda se pre svega u određenim umetničko-intelektualnim sklonostima koje traju godinama, a doživljavaju kulminaciju u ovogodišnjoj selekciji. Koliko god je ukus selektora – njegove umetničke, intelektualne i ideološke preference – faktor koji ne može i ne treba da se zanemari, ipak postoje i neki najopštiji objektivni kriterijumi

Zona sumraka

30.мај 2001. Ljuba Živkov

Čekajući Ruse

Milena Arežina tvrdi da je Koštuničina pobeda nameštena, kaže da za to ima dokaze i da jedva čeka suđenje: čovek se štrecne kad to pročita

Ratne traume

30.мај 2001. Svetlana Preradović

Strah od ljudi

"Postoji i ona grupa ljudi koja je u stanju da ‘preko čaše pića’, kaže da sve pripadnike druge nacionalnosti treba poubijati", rekao je dr Aleks Vučo na javnoj tribini "Trauma grupe Evropske psihoanalitičarske federacije". "Nema toliko psihoanalitičara koji bi mogli da reše probleme ovih ljudi koji nisu surovi u onome što su učinili, već u ogromnoj podršci koju su dali nasilnim, nacionalističkim, diktatorskim režimima"

Providna privatizacija

30.мај 2001. Dimitrije Boarov

Trgovina dijamantima

Pitanjem "Kakva je sličnost i koje su razlike između Johanesburga i Zrenjanina?" ne počinje neki novi vic o Lali, već uporedna priča o jednoj transparentnoj i jednoj neprovidnoj "privatizaciji" – priča u kojoj na jednoj strani ima mnogo jasnih odgovora, a na drugoj ima samo mnogo pitanja bez odgovora. Ono što ove dve priče povezuje to su dijamanti i neke sličnosti oko uloge režisera u ekonomskim predstavama o kojima je reč

Ekonomija i politika

30.мај 2001. Miša Brkić

Sudbina reformi

Trapav i nedovoljno odlučan početak ekonomskih reformi kombinovan sa širenjem straha među delom populacije antievropskog mentaliteta i konsolidovanjem antireformskog lobija stvorilo je u Srbiji eksplozivnu smešu koja bi mogla da oduva reformiste iz vlasti. Jedina šansa da se ne vratimo u predistoriju je u brzim i radikalnim ekonomskim reformama koje će omogućiti razmah privatnog preduzetništva na slobodnom tržištu

Sukcesija

30.мај 2001. Duška Anastasijević

Monopol i riziko

Raspodela je napravljena po svojevrsnom spisku želja. Sloveniji je pripala ambasada u Vašingtonu, Bosni i Hercegovini zgrada ambasade u Londonu, a SR Jugosloviji zgrada Misije pri UN-u u Njujorku na Petoj aveniji. Zgradu ambasade u Parizu dobila je Hrvatska, konzulat Makedonija, dok je rezidencija – vredna više od 50 miliona dolara – ostala u jugoslovenskom vlasništvu

Vreme istražuje - akcija "Dubina 2"

30.мај 2001. Jovan Dulović

Kako su uklanjani tragovi zločina, gde su završili leševi iz hladnjače, da li je postojala „Dubina 1“

Nakon otvaranja hladnjače konstatovano je da je za eventualnu istragu nadležan okružni javni tužilac iz Negotina, te je hladnjača zatvorena i depešom obavešten SUP u Boru, odnosno načelnik Časlav Golubović, veliki prijatelj tadašnjeg predsednika Miloševića i čuvar predsednikovog omiljenog odmarališta i lovišta na Dubašnici. Golubović, međutim, naređuje da se izvlačenje hladnjače obustavi radi konsultacija sa tadašnjim načelnikom resora javne bezbednosti Srbije generalom Vlastimirom Đorđevićem koji je naložio da se sačeka ishod dogovora. Čini se da je zbog hladnjače u policiji i vrhu države, sve do Miloševića, nastala opšta frka: Golubović javlja Đorđeviću da "nije moguće obaviti obdukciju leševa niti ih sahraniti na području Kladova", a Đorđević potom naređuje: "Obezbedite lice mesta, zatvorite sve informacije za javnost i izvadite hladnjaču." Sutradan 7. aprila sledi nova naredba iz Beograda: "Vadite leševe, pripremite ih za transport, a obdukcija i sahrana obaviće se na drugom mestu." Bio je to vrhunac policijskog i državnog beščašća, jer su naredbodavci i izvršioci znali da neće biti ni utvrđivanja identiteta, ni obdukcije, niti iole pristojne sahrane

Ekonomske (ne)jednačine

30.мај 2001. Dimitrije Boarov

Bitka za štedionicu

Nije reč o svađi oko običnog naimenovanja, jer Poštanska štedionica ima veoma bitnu ulogu kako u monetarnoj tako i u privrednoj politici en general

Jugoslavija i međunarodni tribunal

30.мај 2001. Milan Milošević

Na haškoj žici

Otvorena su dva međusobno povezana paketa, zakon o saradnji s Haškim tribunalom i ustavna reforma federacije

33. svetski kongres izdavača časopisa

23.мај 2001. S. Lazarević

Njuh za stopala

Učesnici 200 časopisa iz 38 zemalja okupili su se na kongresu koji je u aprilu održan u Rio de Žaneiru i Buenos Ajresu

Kriza u FSJ

23.мај 2001. Vladimir Stanković

Kvorum specijalis

Farsa sa izbornom Skupštinom FSJ-a i poslednja zbivanja u fudbalskoj organizaciji pokazuju pravo lice sukoba: nije reč o principima, programima, idejama i ciljevima već o ličnim interesima za čije ostvarenje važi princip "cilj opravdava sredstvo"

Bicikl

23.мај 2001. Zoran Stanojević

U Evropu na pedale

Ljudi imaju običaj da kažu "to ti je kao vožnja bicikla, jednom kad naučiš, nikad ne zaboravljaš". Izgleda da za mnoge nema uzaludnije stečenog a tako postojanog znanja, s obzirom na to koliko retko vozimo bicikle

Dileme evropske porodice

23.мај 2001. Dragan Blagojević

Nemačko odelo za veliku Evropu

Većina nemačkih partnera u Evropskoj uniji veoma uzdržana, ali i veoma pomno proučava predlog kancelara Gerharda Šredera za istinsku federalizaciju Evropske unije

Svakodnevica

23.мај 2001. Biljana Srbljanović

Pošto mozak

Sa punim buđelarom muškarcu ne treba čin. Pa ako mu je do uznemiravanja, nek lepo rentira i mudro potroši zarađenu nagradu