Filozofija
Kako je stvoren Bog?
Predrag Milidrag, Samosvest i moć. Dekartov Bog kao causa sui, Okean i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd 2006.
Predrag Milidrag, Samosvest i moć. Dekartov Bog kao causa sui, Okean i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd 2006.
Nove knjige dvojice starih majstora američke literature hvataju se u koštac sa pojmom i smislom "američkosti" u današnjem svetu, u sendviču između islamističke i bušovske destruktivnosti
Pobednik ovogodišnjeg Berlinala je kinesko ostvarenje Tujino venčanje Vanga Kuanana, što je predstavljalo svojevrsno iznenađenje za kritičare, kao i većina ostalih zvaničnih nagrada
Na predstojećem Festu biće prikazano ostvarenje Film noir Rista Topaloskog i Srđe Penezića, prvi animirani dugometražni film nastao u Beogradu
Kako sam od pukog amandmana dogurao do reforme pa u neku ruku i metamorfoze parlamentarnog sistema
Vladimir Koman, funkcioner G17 plus ("Press")
Sama je praksa beskonačnog medijskog udvaranja Potrošaču nešto što vas zakonito vodi u tamno srce Spektakluka
U svinjskom zamešateljstvu putera na glavi imaju svi – od proizvođača i posrednika/nakupaca/švercera, preko klaničara, perađivača i trgovaca, pa sve do države
"Želeo sam samo da opomenem kolege da političare ne možemo da okrivljujemo baš za sve i da mi, novinari, nismo onoliko divni i bezgrešni koliko ponekad mislimo"
"Nalazimo se pred čudnom pojavom: ukoliko jedna osoba 'tvrdi' da je veći broj njenih sunarodnika ubijeno – utoliko ta osoba ima veće zasluge i smatra se većim nacionalistom. Drugim rečima, da li je jedna osoba ‘izdajnik’ svog naroda ako ne ‘nalazi’ da je bilo toliko žrtava kako se to na svim stranama tvrdi?" Ove redove ispisao je Bogoljub Kočović u knjizi "Sahrana jednog mita – žrtve Drugog svetskog rata" u Jugoslaviji (Otkrovenje, Beograd, 2005) čije izvode na sugestiju i uz dozvolu priređivača londonskog izdanja Desimira Tošića prenosimo u ovom broju "Vremena". Dr Bogoljub Kočović je po obrazovanju pravnik, doktor prava u Parizu posle rata, potom naučni saradnik u Francuskoj, a potom je u Sjedinjenim Državama i u Francuskoj prešao na ekonomske studije, posebno na statistiku... Prvo izdanje ove knjige izašlo je u Londonu 1985. U njoj je tada izrečena opomena da "kod izvesnih preovlađuje još uvek ideja... da međunacionalni obračuni nisu završeni, odnosno koji žele, ako im se prilika ukaže, da se ‘svete’, da ‘nastave’ sa građanskim ratom...". Na knjigu nije bilo reakcija nekoliko godina, a onda je izbio rat. Po njegovom okončanju, licitacijama o starim žrtvama dodate su licitacije o novim...
Predsednik vlade, pred svi svoji ministri, kako samo to on ume, poručio da nemamo prava da se odreknemo i da se nikada nećemo odreći Kosova, sa čim su se, sve ustanički udarajući desnom o levu, svi ministri složili
"Razumljivo je što Ujedinjene nacije oklevaju da se na Kosovu igraju politike svršenog čina, jer to onda dobija šire razmere u međunarodnim odnosima"
Ko je zagrebački prijatelj Čumeta i Legije uhapšen prošle nedelje u Amsterdamu
General policije u ostavci i bivši komandant Žandarmerije trenutno je nedostupan organima gonjenja koji bi hteli da sa njim razgovaraju o pitanjima od obostranog interesa. Kažu da je u Libiji ili u Kini; kažu da samo što se nije vratio da se odazove na pozive, ali ga još nema – a vreme teče. Skok iz tiganja u vatru nije nužno najpametnija taktika ako nekoga već traže da im razjasni svoju ulogu u slučaju braće Bitići
Zašto drvlje i kamenje na Specijalnog tužioca samo zato što se nije protivio izvođenju
Ukoliko presuda i žalbe (a svi su ih već najavili, i odbrana i tužilac) dođu do najviše instance pre 1. juna ove godine, postoji osim mogućnosti potvrđivanja ili preinačavanja prvostepene presude i verovatnost još jednog njenog ukidanja i vraćanja slučaja na novo suđenje. Ukoliko to bude posle 1. juna, kad na snagu stupa novi zakonik o krivičnom postupku, Vrhovni sud će po slovu novog zakona morati sam odlučiti o predmetu i doneti presudu
Evropljanima se u trenutku visoke napetosti može učiniti boljim da Albanci dobiju svoju vojsku nego da oni gube svoje vojnike, što je oblik racionalnosti koji bih savetovao i srpskim političarima da nam Čeku i njegovi nisu prve komšije
Zdravko Vitošević, rektor Prištinskog univerziteta sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici, govori o udžbenicima koji će se koristiti na Kosovu posle utvrđivanja statusa
Ko misli da su budale bezopasne samim tim što su budale, taj je prespavao XX vek; daj budali dovoljno dugačku batinu, i videćeš šta sve ume
"Moramo da shvatimo da učlanjenjem u fond postajemo deo finansijskog sistema, da smo investitori i da, umesto da tračarimo i preklapamo o politici, povedemo malo računa o sebi: da ujutro, kao sav normalan svet, u novinama prvo pogledamo stranu sa informacijama sa berze i proverimo vrednost svoje investicione jedinice, pa ako nam se nešto ne dopada, odmah reagujemo"
U petak, kad su mnoge ustanove i građani Pančeva na jedan sat obustavili rad i sa maskama izašli na ulice da bi protestovali protiv tradicionalno autistične Petrohemije, novo rukovodstvo ove fabrike pristalo je da eksluzivno za "Vreme" otvori svoju kapiju i pokaže kako sa unutrašnje strane izgleda "najpoznatija srpska trovačnica"
Najjači oslonac na koji Srbija računa u trenutku kada konačno rešenje za kosovsko pitanje ulazi u zonu crvenog usijanja jeste Rusija, jedna je od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN-a sa pravom veta. Logično je pomisliti i da su u takvom trenutku sve snage usmerene na održavanje što bolje komunikacije sa Rusijom. Iako deluje da je ta komunikacija svakodnevna i intenzivna na mnogim nivoima, informacija da Srbija nema ambasadora u Moskvi još od kada je 1. jula 2006. iz rezidencije otišao poslednji ambasador SCG Milan Roćen, zvuči, blago rečeno, čudno
Najambiciozniji projekat je obnova stare tvrđave koju su 1255. podigli vitezovi Tevtonskog reda, kao odskočnu dasku krstaških pohoda na istok. Tvrđava je bila vojno uporište usred paganske pustoši, a sagrađena je na ruševinama baltičke tvrđave Tvanksta
Tito je posle neznatnih prilegnuća (17-18 min.) primao strane državnike čio i bistar kao malo ko
Međunarodna ekipa pregovarača stalno je na liniji Beograd–Priština, analitičari se uporno trude da objasne kakve veze ima formiranje Vlade Srbije sa rešavanjem statusa Kosova, a mediji bruje o planovima i mapama. U međuvremenu, na dva kilometra od Prištine, žitelji sela Čaglavica pokušavaju da žive kao da se ništa bitno oko njih ne dešava... Utisci nekoga ko se tamo našao prvi put ne čine kompaktnu priču. Filmskim jezikom rečeno, petodnevni boravak u Čaglavici najviše liči na niz "kratkih rezova"