Dve Srbije
To što vlada i premijer nisu popularniji nije samo zbog gluposti naroda koji ne razume neophodnost reformi i ne pristaje da plati cenu tranzicije
To što vlada i premijer nisu popularniji nije samo zbog gluposti naroda koji ne razume neophodnost reformi i ne pristaje da plati cenu tranzicije
Marketing je pre simbol za "mali, ali tehničar" nego za lažno, pretenciozno predstavljanje
Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1919. godine. U feljtonu koji "Vreme" objavljuje publikuju se svi slikarevi autobiografski zapisi, od kojih neki i prvi put, kao i do sada nepoznata dokumenta, delovi prepiske i reprodukcije. Materijal je priredio Darko Garić
Ono što je u Japanu pošlo za nogom fudbalerima Brazila, u Indijanapolisu su ostvarili košarkaši Jugoslavije: po peti put postali su prvaci sveta, pri tom se još direktno plasirali za Olimpijske igre u Atini 2004. I još jednom postali sportski junaci nacije kojoj je sport po ko zna koji put podario lepšu stranu života
Kancelaru Šiselu nije ništa drugo preostalo nego da prizna da, eto, ipak nije uspeo da ukroti Hajdera i da najavi prevremene izbore, najverovatnije za 24. novembar
Koridor 10, po svemu sudeći, konačno postaje realnost. Najveći deo ovog autoputa koji prolazi kroz Jugoslaviju (ukupno 767 kilometara) trebalo bi da bude završen do Olimpijskih igara u Atini 2004, dok je završetak svih 2360 kilometara predviđen za 2011. godinu. Krediti su odobreni, analize se završavaju, a neke deonice već su u fazi izgradnje. Ukoliko se ostvare optimističke prognoze naših zvaničnika, Jugoslavija bi za koju godinu trebalo da postane zemlja sa pristojnim putevima, isto takvom železnicom i pratećim sadržajima. Onima koji ne veruju domaćim prognozama možda bi nešto trebalo da znači da je grčki premijer Kostas Simitis nedavno ustvrdio kako će olimpijski plamen proći upravo ovom autostradom
Zaštitničkim prigrljivanjem fašistoidnog diskursa pokušava se – s najvišeg mesta u državi! – legitimizacija totalitarnih jezičkih praksi, provučenih kroz bajagi ublažavajući rastvor "umerenog i legalističkog" parapatriotizma
"Na naša radna mesta postavili su kolege sa Kosova koji su tokom sukoba na jugu Srbije bili na bolovanju"
Ako smo, nekada bili izvoznici dobrih vina, zašto da sada mirno posmatramo gašenje ove delatnosti. Tim pre što na domaćem tržištu primećujemo sve više stranih vina i to najčešće manje kvalitetnih od onih koja smo mi u stanju da proizvedemo
Zasad najbučnija afera u privatizaciji našeg podrumarstva izbila je nedavno prilikom aukcije Podruma Palić u Subotici – i ovoj aferi se još ne vidi kraj. Komisija za hartije od vrednosti poslala je zbog toga na lice mesta svoje eksperte da ispitaju stvar – ali javnost još nije upoznata sa činjenicama koje su tamo utvrđene (ko je koga tamo izigrao, od igrača koji su celom poslu, izgleda, pristupili uz znatna ulaganja u navijače)
U mnogim stručnim krugovima često je isticano kako je tužilaštvo bez pravih insajdera do sada ostalo i bez prave mogućnosti da Slobodana Miloševića direktno dovede u vezu s masovnim zločinima koji su se dogodili u vreme ratnih zbivanja na Kosovu, što je inače jedan od ključnih delova optužnice. Deo pravnika video je dosadašnji tok suđenja i iz nešto drugačijeg ugla i tvrdio kako tzv. pištolj koji se puši, i nije potreban jer se mnogo toga može dokazati i indirektno
"O lažovu, jednom krivotvoritelju, opskurnom i stupidnom tipu"; "Vreme" br. 608
Prvih pet pisama u rubrici "Reagovanja" odnose se na polemiku započetu tekstom "Dehelsinkizacija gospođe Biserko" ("Vreme" br. 604). Ta polemika traje već četiri nedelje i u opremi tekstova nije navedeno na koji tekst se ta pisma odnose radi uštede na prostoru. Naslovi su, manje-više, redakcijski
Uroš Predić je 1921. na molbu Srpske akademije prvi put napisao autobiografiju, koja je objavljena u godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914-1919. (Beograd 1921, str. 182-310). U ovom broju donosimo drugi deo ovih zapisa
Kada bi ustao pokojni komunistički generalisimus Enver Hodža, teško da bi mogao da poveruje očima da u piramidi-mauzoleju u centru Tirane koji mu je bio namenjen sede utegnute devojke i momci sa beneton majicama i piju kapućino i koka-kolu
Juna 1996. godine delegati osamdeset treće redovne konferencije Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization, ILO) usvojili su Konvenciju sa preporukama o Radu u kući (Homebased Work). Time je, posle višegodišnjeg zalaganja organizacija iz različitih zemalja, rad u kući konačno priznat kao rad, a radnicima koji se bave ovakvom vrstom posla priznato je pravo, kao i svakoj drugoj radnoj snazi, na minimum radnog standarda regulisanog međunarodnim pravom
Pokušali smo da se predstavimo domaćoj i stranoj javnosti kao demokratska, stvarno reformska i evropska alternativa postojećoj vlasti, kaže Dragan Maršićanin. Vlade u senci uspešne samo u dvostranačkim sistemima, smatraju analitičari