Intervju – Dubravka Ugrešić, pisac

12.фебруар 2003. Slobodan Kostić

Usporavanje svakodnevice

"Broj mojih čitalaca, pretpostavljam, nije velik, ali je stabilan i odan. To su ljudi koji vole čitati baš moje knjige. Njih ima posvuda. Ponavljam, nema ih puno, što i nije loše, jer mi je tako lakše da ih zamislim i volim"

Milena Mihajlović, svedok prolaznosti

12.фебруар 2003. Zoran Majdin

Deset država u životu

Na pitanje da li zna kako se zove nova država, odgovara da nije sigurna, traži da joj se rastumači. Kad je čula ime, smeje se i krsti: "Budi Bog s nama"

Simboli Državne Zajednice Srbija i Crna Gora

12.фебруар 2003. Tamara Skrozza, Nebojša Grujičić

Plavo i plavetno na paragvajski način

Zahvaljujući slozi ili nečemu drugom, situacija izgleda ovako: 1) zastave imaju obe članice Državne Zajednice Srbija i Crna Gora, ali se u jednoj od njih i dalje vode rasprave o "pravom" barjaku; 2) ista rasprava, u istoj članici, vodi se i oko grba – ta članica je, istovremeno, jedina koja ima svoj grb; 3) himnu nema nijedna država članica; 4) iz prethodno navedenog proističe da bilo kakva "kombinacija" nacionalnih znamenja nije moguća jer se bez elemenata za kombinovanje ne može ni kombinovati

Ustav pa izbori

12.фебруар 2003. Milan Milošević

Stari duh novog dvora

Odluka predsednice Skupštine Srbije o odlaganju izbora ima slabu legalnu osnovu, opravdava se političkom svrsishodnošću, ali ona ne pacifikuje političke sukobe, naprotiv, proizvela je dodatne tenzije

Intervju - Vojislav Koštunica

12.фебруар 2003. Nenad Lj. Stefanović

Platiće se cena izbornih krađa i kršenja Ustava

"Vlastodršci u Beogradu i Podgorici čine sve da se ono što oni nazivaju reformama ostvari, ali bez oslonca na jake institucije i vladavinu zakona. To je karikatura reformi, možda su to reforme u interesu njihovog ličnog bogaćenja"

Međunarodni sud pravde

05.фебруар 2003. N. Lj. Stefanović

Parnica za genocid

Za sada je izvesno jedino da Međunarodni sud pravde nije uvažio argumente pravnih zastupnika Jugoslavije sa dr Tiborom Varadijem na čelu, kako SRJ 1996. godine, u trenutku kada se Sud proglasio nadležnim da raspravlja o tužbi BiH, nije bila članica UN-a, pa samim tim nije ni mogla biti tužena

Kafane na Ibarskoj magistrali

05.фебруар 2003. Dragan Todorović

Udri po roštilju

Magistrala nije ono što je bila, kakva Brunclik, kakav Drljača, kakva Zmijanac, čak i takav umetnik kao što je Era Ojdanić u svom objektu forsira ‘ranu i dnevni boravak

Intervju - Verica Mirović Bratović, psihološkinja Sigurne kuće u Podgorici

05.фебруар 2003. Nadežda Radović

Najgori deo života u sto sati

S.Č. (žrtva trgovine ljudima iz Moldavije) je bila zbunjena, slabe koncentracije, konfuzna, njene izjave pratile su pojačane glavobolje, bilo joj je teško da održava orijentaciju u vremenu i prostoru. Imala je već razvijeno "osećanje krivice", koje spada u jednu od mogućih reakcija na traumu. Okrivljavala je sebe što nije u pravom trenutku osetila da joj preti opasnost, što je imala želju da živi bolje no što joj je njeno mesto omogućavalo, što je poželjela da zaradi novac… Stidela se. Osećaj srama je pratio svaki njen iskaz

Specijalni tužilac

05.фебруар 2003. Miloš Vasić

Nužda zakon menja

Ako ne može drugačije, rezonuje naš nestrpljivi zakonodavac, probaćemo da zaobiđemo iza leđa. Ono što se ne može zaobići nikako, a pogotovo ne iza leđa, jeste odluka političke volje da se organizovani kriminal istrebi – pa šta košta da košta i ko strada da strada. Ništa novo Čume nije otkrio za šta već nisu postojali osnovi za sumnju, tragovi i jasne indicije. Kako će specijalni tužilac da uradi ono što desetine običnih tužilaca nisu uradile? I, uostalom, zašto

Posle presude za atentat na Ibarskoj magistrali

Taoci državnog terorizma

Sudska odluka o tome i odluka o visini kazne optuženima postala je predmet snažne polemike i osude čim je obnarodovana. Niko nije zadovoljan presudom Okružnog suda u Beogradu – ni porodice žrtava, ni tužilac ni odbrana

Miloš Krstić- razvoj Srbije i Srba u džezu

29.јануар 2003. Priredio: Nebojša Grujičić

Istočnozapadni bi-bap

Iz knjige beogradskog džez klaviriste Miloša Krstića Vek džeza: Od Sent Luisa do Beograda, koja će se uskoro pojaviti u izdanju Teosa, "Vreme" ekskluzivno objavljuje delove koji se odnose na pojavu i razvoj džeza u Srbiji

Novi ruski roman - Jurij Poljakov

29.јануар 2003. Teofil Pančić

Pluralizacija ludila

Pišući naizgled ne osobito zahtevnu burlesku na temu "književnog života" i pripadajućih mu mistifikacija, Poljakov ispisuje deziluzioniranu hroniku ruskog društva u poznom dvadesetom veku, fokusirajući se na suštinsku dezorijentisanost i korumpiranost

Univerzitet - ko štiti batinaše

29.јануар 2003. Slobodanka Ast

Kolektivni zaborav

U srpskoj verziji O jagodama i krvi još niko nije odgovarao za premlaćivanje studenata i nastavnika na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu maja 2000, traži se pomoć policije i tužilaštva ali je pravo pitanje – koliko Univerzitet može sam sebi da pomogne

Priča sa naslovne strane

29.јануар 2003. Dejan Anastasijević

Legija, Čume, kriminal, politika, policija i mediji

Legija je izvesno u pravu kada kaže da su "jadne zemlja i policija u njoj ako slučajeve treba da rešava Ljubiša Buha zvani Čume svojim svedočenjima". A kakva je zemlja u kojoj jedan Cema drži kurs moralno-političkog vaspitanja vrhu vlasti kao da je reč o regrutima na osnovnoj obuci? Dosad nije zabeležen slučaj da neko sa takvom biografijom ovako otvoreno preti Vladi

Islam u domaćim medijima

22.јануар 2003. Ejub Štitkovac

Između korektnosti i negativnog naboja

Politički događaji ostavljaju malo prostora za vjerske teme. To, na neki način, "pošteđuje" pripadnike manjinskih vjerskih zajednica neprijatnih prozivki, ali ih istovremeno gura na marginu

Muftija sandžački Muamer Zukorlić, predsednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

22.јануар 2003. Jelena Tasić

Islam osuđuje terorizam

Bio je, a verovatno je i sada najmlađi islamski visokodostojnik u Evropi. Alžirski đak, sa dobrim vezama širom arapskog sveta, već nekoliko meseci obavlja dužnost rektora novootvorenog Univerziteta u Novom Pazaru, uz redovno staranje o, kako on kaže, blizu pola miliona

Žena u islamu

22.јануар 2003. Mr Zilka Siljak

Kuranski ideal i muslimanska praksa

U današnjim raspravama o ljudskim pravima, uz islam se uglavnom vezuju ocjene o diskriminaciji žene u društvu, odnosno osporavanje temeljnih ljudskih prava i sloboda zagarantiranih u brojnim me?unarodnim i regionalnim dokumentima koji se odnose na civilna, politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava

Koliko je islam spreman za demokratiju?

22.јануар 2003. Gunter Šubert

U demokratskim i socijalnim okvirima

Činjenica da su demokratski eksperimenti u islamskom svetu često bili neuspešni i da su i u državama koje danas raspolažu demokratskim strukturama vidne znatne poteškoće u njihovom funkcionisanju usko je povezana sa kolonijalizmom i njegovim posledicama. Struje u Maleziji i Indoneziji ukazuje na to da spo sobnost islama za demokratiju, na kraju krajeva, zavisi od političkih elita