Raspodela javnih preduzeća

10.октобар 2007. Ekipa novinara "Vremena"

Očevi državne dedovine

Političke stranke imaju problem nakon načelne podele uticaja na javna preduzеćа, što se trude da pronađu kandidate koji će za određene poslove imati i dovoljno stručnosti (kako bi se ublažio utisak partitokratske vlasti nad državnim kapitalom), ali i dovoljno lojalnosti prema stranačkim interesima – što, po pravilu, nije lako uskladiti

Hipodrom, stečaj i perspektive

22.март 2007. Zoran Majdin

I grad konja za trku ima

Najveći poverioci Hipodroma su javna preduzeća, Poreska uprava i vlasnici štala kojima ko zna koliko dugo nisu isplaćivane na trkama osvojene nagrade. "Ma, ne plaća niko nikome", objašnjava Lazar Simić, vlasnik dva trkačka konja. "Oni nama ne isplaćuju nagrade, mi njima ne plaćamo kiriju za upotrebu štala. I tako ukrug"

Vreme uspeha

28.фебруар 2007. Redakcija Vremena

Biznis

Banke u Srbiji odobrile su građanima 25.487 stambenih kredita za ukupno 49,8 milijardi dinara, kao i 2034 kredita za adaptaciju u vrednosti 816 miliona dinara

Intervju – Bojan Krišto, direktor Državne lutrije Srbije

24.јануар 2007. Zoran Majdin

Uspelo oživljavanje mrtvaca

"Planiramo da uđemo u sve oblasti igara na sreću i tako obezbedimo još više sredstava za budžetske korisnike: sredinom ove godine biće otvoren kazino u hotelu Jugoslavija u kome ćemo imati učešća, u narednih nekoliko godina planiramo da organizujemo igre na sreću preko interneta, otvorimo automat-klubove i možda još nekoliko kazina. Razmišljamo i o kladionicama. Nameravamo, takođe, da pokrenemo novu-staru igru – TV tombolu", kaže za "Vreme" direktor Lutrije Srbije

Neprevedene knjige - "On Bullshit" Harija Frankfurta

11.јануар 2006. Vladimir Tasić

Filozofija u kenjoaru

Kada namere postanu važnije od istinitosti, javni razgovor postaje poligon za seratore čija iskrena uverenja izazivaju mučninu. To je smisao završnih reči Frankfurtove knjige: "iskrenost je baljezganje". Istina, naime, pretpostavlja mogućnost nezavisne i višestruke provere, i volju da se takve provere sprovedu u delo; ona može da zvuči neuverljivo, neverovatno, porazno, sramno, i može biti u suprotnosti sa iskrenim uverenjima većine. Istina se ne određuje na referendumu i njena društvena funkcija nije da usreći svakoga

Nevladine organizacije pre i posle 5. oktobra 2000

Nepotrebni prijatelji

U novu 2004. građani Srbije ulaze sa dve nove političke stranke na sceni. Otpor i G17 plus su do pre nekoliko meseci uživali ugled – ili bili potcenjivani – kao nevladine organizacije. Otpor je, prvo "studentski", potom kao "narodni" u poslednjoj godini režima Slobodana Miloševića znatno doprineo njegovom rušenju. Posle toga, pomalo haotično, nastavio je delovanje zalaganjem za suzbijanje korupcije pod sloganom upozoravajućim za nove vlasti: "Samo vas gledamo". S druge strane, ekspertska grupa G17 plus predstavlja neku vrstu logistike DOS-a – ali očekuje i traži više uticaja na javnoj sceni od priznanja da su "zaslužni teoretičari". Miroljub Labus, Mlađan Dinkić i Božidar Đelić kao eksperti s funkcijama posle 5. oktobra zauzimaju gotovo neprikosnoveno mesto najpopularnijih u javnosti – odmah iza Vojislava Koštunice. Posle rascepa vladajućeg DOS-a u leto 2001, pozicija NVO eksperata postaje klimava; Miroljub Labus ne uspeva ni uz "podršku" Demokratske stranke da pobedi na prošlogodišnjim predsedničkim izborima u Srbiji; Mlađan Dinkić smenjen je s mesta guvernera pod okolnostima koje će na kraju dovesti do prevremenih parlamentarnih izbora; Božidar Đelić upisuje se kao poslanički kandidat na listu Demokratske stranke... U međuvremenu, Otpor i G17 plus postaju političke stranke, u oba slučaja kao razlog za promenu profila i načina delovanja navodi se nemogućnost da kao NVO ozbiljno utiču na društvene i političke promene. Šta se promenilo? Zašto su Otpor i G17 plus pre 5. oktobra 2000. bili zadovoljni svojim uticajem, a posle se razočarali? Da li to znači da bi većina od trenutno registrovanih 1790 NVO-a u Srbiji trebalo da se registruju kao političke stranke? Da li bi tako bile ozbiljnije shvaćene i efikasnije delovale u društvu?

Nacrt zakona o duvanu

05.децембар 2001. Zoran Majdin

Monopol monopola

"Od ograničavanja broja uvoznika i distributera definitivno se odustalo, ali su zato propisani visoki standardi za dobijanje licence, od organizovanosti i opremljenosti do polaganja visokog depozita. Što se tiče proizvodnje cigareta zakon neće bezrezervno štititi domaće fabrike, ali neće ni širom otvarati tržište kao što je slučaj u Rumuniji danas, gde je davanje šakom i kapom licenci za proizvodnju stranih cigareta potpuno uništilo postojeće fabrike koje se sad ne mogu ni privatizovati", kaže za "Vreme" ministar finansija u Vladi Srbije Božidar Đelić

Intervju - Božidar Đelić, reformski lider i srpski ministar finansija

08.новембар 2001. Miša Brkić

Agresivno pravljenje para

Iz iskustva koje sam stekao jesenas u dijalogu sa sindikatima, čini mi se da je u širokim slojevima našeg društva dosta rasprostranjeno uverenje da je Tito opet među nama, pa da se može živeti na kredit i iznad produktivnosti rada. Još se klackamo između reformi i rumunskog populizma. Ne razumem ravnodušnost javnosti prema količini novca koji je Srbija dobila proteklih dana. Divno sam se osećao u Cavtatu pred 500 svetskih finansijera, ali mi je loše u društvu domaćih "primarijusa", kaže u intervjuu za "Vreme" Božidar Đelić

Primera division

21.јун 2001. Vladimir Stanković

Zemlja proroka

Podatak da je u poslednjem kolu čak 8112 igrača sportske prognoze pogodilo svih 15 rezultata sa tiketa i da glavna nagrada iznosi smešnih 24.825 peseta (oko 300 maraka), dovoljno govori o karakteru završnice španske Prve i Druge lige

Pozorište: Glembajevi u Podgorici

25.јун 2025. Božo Koprivica

Pljuni i pljusni

U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović

Festivali: BELDOCS 2025

28.мај 2025. Zoran Janković

Disanje za svoj račun

Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine

Intervju: Galeb Nikačević, gost-selektor Beldocsa

21.мај 2025. Ivan Milenković

Stvarnost je stvar dogovora

Ako želimo da govorimo o slobodi jednog društva, mora da postoji i društveni dogovor i konsenzus u vezi s tim šta smatramo neslobodom, kao i koje su i kakve granice kojima opisujemo jedno društvo

Tenis

16.мај 2025. Novak Marković

Vimbldon: Trava sa koje se ide u istoriju

Za nešto više od mesec dana počinje najstariji teniski turnir na svetu – Vimbldon. Reporter „Vremena“ na vreme je obišao jugozapadni deo Londona gde će uskoro hodočastiti ljubitelji tenisa…

Godišnjica pada helikoptera

13.март 2025. M.S.

Decenija od pada helikoptera: Niko nije odgovarao

Ljudi su svoj posao radili što su bolje znali. Da se njih slušalo – ne bi ih terali da sleću tamo gde su lepo govorili da ne može da se sleće. A terali su ih, očigledno

Duh vremena: Šahovske ikone (2)

13.март 2025. Milan Milošević

Boris Spaski, koji je voleo šah, a nije voleo da ga igra

Životni put je 27. februara 2025. završio deseti svetski šampion, velemajstor sovjetskog amalgama “šaha za mase” i duge tradicije. Taj šahovski Oblomov, pametan, plemenit, talentovan i lenj, izgubio je hladnoratovski meč stoleća 1972. u Rejkjaviku od američkog vunderkinda Bobija Fišera, “najboljeg predstavniku sovjetske škole šaha” i mnoge razočarao, ali je i stekao poštovanje zbog sportskog ponašanja i dostojanstva u porazu

Mladi i kockarnice

15.јануар 2025. David Petrović

Kuća uvek dobija

Problemi vezani za veliki broj kockarnica i kladionica, te manjak drugih društvenih aktivnosti za mlade, nešto su sa čim se suočavaju mnoga mesta i gradovi u Srbiji. Aleksinac je jedan od njih. Zašto su mladi ljudi podložniji da upadnu u taj začarani krug? Da li je rešenje samo izmestiti kladionicu malo dalje od škole?

Esej

25.децембар 2024. Nebojša Broćić

Zlatno doba je… sada?

Percepcija sveta koja, čini se, preovladava je mračna, postoji osećaj lične i kolektivne konfuzije, čak i straha, distopijska budućnost se smatra gotovo izvesnom. Ali, činjenice su drugačije

Tribina

04.децембар 2024. Priredio i uredio: Nedim Sejdinović

Pravda za politiku

Ima li politike u Srbiji? Ko je i kako građanima ogadio politiku i političke stranke? Ko se i zašto boji politike? Da li je Vučićev režim u najozbiljnijoj krizi do danas? Da li se gnev građana može umiriti dezinformacijama, medijskim spinovanjima i nasiljem

Bioskop: Volja sinovljeva

04.децембар 2024. Zoran Janković

Hoćemo gusle!

Ovaj film nosi potencijal da pokrene prekopotrebni preporod u srpskom filmu naših dana, u smislu da se autori drznu da upornije sanjaju i da izmaštavaju svetove, pa bili oni upadljivo daleko od tipskog i oprobanog