Reagovanja - H.Kisindžer, prošli broj

Svet razbesnele vrline

Tekst s naslovom "Da li će Kisindžer savetovati srpske pregovarače", objavljen u prošlom broju "Vremena" izazvao je reakcije brojnih čitalaca. Objavljujemo neka od karakterističnih reagovanja bez obzira na činjenicu što je već ove nedelje još manje izvesno, nego što je to bilo prošle nedelje, da će se Henri Kisindžer u bilo kom svojstvu pojaviti u pregovorima oko Kosova

Kina i svet

Uspon „crvene stene“

Kina ima stabilnije političko rukovodstvo i uspešniji privredni uspon nego što je ikada imala u poslednjih 150 godina. Ekonomski bum, koji je preporodio zemlju i doneo bolji život milionima njenih stanovnika, svrstao je Kinu među vodeće svetske ekonomske sile. Potencijali njenog ogromnog tržišta, kao i njene rastuće potrebe za različitim robama, privlače poslovne ljude u širokom rasponu od, na primer, latinoameričkih rančera-stočara do francuskih vinogradara

60 godina A-bombe - Tajni atomski gradovi (6/6)

24.август 2005. Slobodan Bubnjević

Trka sa Berlinom

Sa dva tenka, nekoliko džipova i teretnih kola, pukovnik Paš je osvojio Hehingen osamnaest sati pre nego što su do grada stigle trupe generala De Latra. Većina tamošnjih fizičara je uhapšena, nuklearni reaktor obezbeđen, a uranijumsko gorivo pronađeno ispod jednog plasta sena

Portret savremenika - Milo Đukanović

Tako mlad, a već dinosaurus

Neki su ocenili da je Đukanović tvrdnjom da je referendum važniji i od evropskih integracija zakoračio na put koji vodi u izolaciju u kojoj se Srbija nalazila deset godina. Crnogorski premijer verovatno se teši činjenicom da su u njegovom slučaju, mnoge prognoze bile katastrofalno pogrešne

Toni Bler i Evropa

29.јун 2005. Duška Anastasijević

Imperija uzvraća udarac

Ima ironije u činjenici da lideri sa Kontinenta optužuju svog britanskog kolegu za surovi evroskepticizam i egoizam, mada Britanija od Vinstona Čerčila nije imala lidera sa snažnijom vizijom ujedinjene Evrope

Dnevnik motocikliste

27.април 2005. Filip Švarm

U sedlu sa gerilom

Nije moralo, ali u slučaju Ernesta Gevare, studentsko lutanje po Južnoj Americi kao da ga je nepovratno vodilo u kubanske siere gdje će postati Če. Revolver koji mu je otac dao kad je krenuo na put nekako slučajno nije bio u bisagama motocikla

Rusija

25.новембар 2004. Marko Savić

Na dvostrukom koloseku

Oni će i odluku o razvoju novih nuklearnih raketa, koja baš i nije preterano uzbudila Amerikance, sigurno najtoplije primiti

Orvelova lista (3)

02.октобар 2003. Prev. T.S

Špijun s pokrićem

Manje od godinu dana pred smrt, Džordž Orvel, autor 1984 i Životinjske farme napravio je listu prikrivenih komunista iz novinarskih i umetničkih redova i predao je u ruke agentima Odeljenja za istraživanje informacija Forin ofisa. U prvom septembarskom izdanju "The New York Review of Books" Timoti Garton Eš daje novo tumačenje Orvelove liste – u prvom delu, Eš opisuje Orvelove motive i navodi da je svoju listu pisac predao službenici Siliji Kirvan na njenu inicijativu, dok se drugi deo teksta bavi strukturom i delatnostima Odeljenja za istraživanje informacija i sudbinom ljudi navedenih na listi. Poslednji deo ovog tumačenja dublje analizira motive Džordža Orvela i značaj liste za njegovu psihološku biografiju

Liberija bez Tejlora

13.август 2003. Duška Anastasijević

Odlazak bez griže savesti

U jednoj improvizovanoj bolnici, u kojoj ljudi umiru od gangrene zbog nedostatka osnovnih lekova, na dan kada je predsednik Tejlor podnosio ostavku, umrlo je dvogodišnje dete koje nije bilo teže od naprednijeg novorođenčeta – u trenutku smrti imalo je samo šest kilograma. Opsada je udesetostručila cene svih životnih namirnica u gradu, a cena litra benzina popela se na 10 dolara. Ovi prizori sa ulica Monrovije, koji po užasu nisu ravni ni onima iz najstravičnijih horor filmova, odvijali su se dok se Čarls Tejlor uz počasti luksuzne palate opraštao od vlasti

Slovenija

30.јул 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Hronika generalke za puč

Ovdašnja javnost saznaje sa devet godina zakašnjenja da se u vreme burnog smenjivanja ministra odbrane Janeza Janše država našla na ivici oružanog sukoba između policije i Janši lojalnih delova vojske

Transatlantsko sporenje

12.фебруар 2003. Duška Anastasijević

Uoči presude Sadamu

Pokazalo se, uprkos očekivanjima, da SAD u svojim ratnim i diplomatskim naporima imaju više sreće s iračkim susedima, bez obzira na javno mnjenje ovih zemalja koje je na strani Sadama. Kao i svi ostali (osim Sirije, koja je glavni švercer Sadamove nafte), i oni kupuju vreme, tvrde pazar i pokušavaju da iz rata na koji ne mogu da utiču izvuku što veću materijalnu korist

Iz čega puca 007

19.децембар 2002. Miloš Vasić

Naoružan i glup

Decenije su prošle dok su se reditelji setili da u soundtrack ubace zveckanje izbačenih čaura; da primete kako akteri akcionih scena s pucnjavom treba povremeno da napune svoje oružje; danas od zveckanja čaura i izbacivanja praznih šaržera ne može da se živi. Seća li se iko da je Šon Koneri ikada menjao šaržer u svom pištolju?

Evropa i SAD

14.новембар 2002. Dušan Reljić

Omraženo carstvo dobra

Nemačka i druge članice Evropske unije ne znaju kako da se postave prema neospornom svetskopolitičkom hegemonu

Drugačiji triler - Otadžbina

09.октобар 2002. Teofil Pančić

Pepeo bez bašte

Firer u Berlinu, Čerčil u izgnanstvu, a sve to 1964! Ovako je postavljena scena za Herisov vanserijski triler koji je pre svega moderni moralitet, priča o Zlu kao skrivenoj istini pompezne "otadžbinske" retorike

Američki predsednik na evropskoj turneji

30.мај 2002. Duška Anastasijević

Ruski iskorak na Zapad

Po svemu sudeći, Buš se mnogo prijatnije osećao u Rusiji ćaskajući s predsednikom o kome donedavno ni sam nije imao najlepše mišljenje, nego u prestonicama tradicionalnih saveznika. U poseti Rusiji zadržao se tri dana, dok je manje od celog dana proveo sa svojim nemačkim i francuskim domaćinima. Na prvi pogled stiče se utisak da su razgovori u Berlinu i Parizu bili mnogo napetiji od onih koje je vodio s bivšim oficirom KGB-a u Moskvi i Sankt Peterburgu

Posle pregovora sa MMF-om

29.март 2002. Miša Brkić

Ubrzano u privatizaciju

Jedan od prvih saveta i zahteva Međunarodnog monetarnog fonda beogradskim pregovaračima bio je da se ubrza prodaja srpskih firmi. Reformski lideri imaju još "kredita" kod građanstva koje gunđa zbog teškog života i čeka gde da uloži šest milijardi maraka pretvorenih u eure koje još čame u slamaricama

Stodevedeseta članica Ujedinjenih nacija

07.март 2002. Duška Anastasijević

Švajcarska na Ist riveru

"Insistiranje na neutralnosti najviše je obesmislio kraj hladnog rata", kaže za "Vreme" Žan-Daniel Ruh, zamenik šefa misije Švajcarske u Beogradu. "Naša spoljna politika nikada nije gledala na neutralnost kao na princip ili ideju, već kao na instrument u međunarodnim odnosima", kaže švajcarski diplomata i dodaje da je "ideja o neutralnosti s dodatom švajcarskom vrednošću" običan mit

Amerika – Rusija

19.децембар 2001. Duška Anastasijević

Buš sa štitom

Predsednik SAD poručuje da Rusija više nije "Zla imperija", opasnost preti od "otpadničkih zemalja"

Nobelovi laureati - Kofi Anan i UN

18.октобар 2001. Duška Anastasijević

Rok-zvezda diplomatije

Cinici će primetiti da ni Anan niti organizacija na čijem se čelu nalazi ne bi imali šanse da se okite ovako vrednim priznanjem da nije bilo 11. septembra, nakon čega je počeo medeni mesec između OUN-a i SAD

03.октобар 2001. Nenad Šebek

Putinov iskorak

Vladimir Putin je, kao prvi ruski predsednik koji se direktno obratio nemačkom parlamentu, u Bundestagu na tečnom nemačkom rekao da se "konačno mora jasno reći da je hladni rat završen" i da valja potražiti nove načine saradnje i suživota

Moderna špijunaža

Dokle seže „veliko uho“

Prema pisanju britanskog lista "Sandej tajm", "veliko uho" prisluškivalo je Vatikan i samog papu, majku Terezu, pa čak i ledi Dajanu. Ovu poslednju, ne zbog ljubavnih afera, već zbog njenog angažmana u kampanji protiv upotrebe nagaznih mina

Toplotni udar

01.јул 2025. Gudrun Hajze/DW

Kada toplotni udar postaje koban po život

Toplotni udar posebno pogađa malu decu, starije osobe i one sa srčanim oboljenjima. No, čak i osobe bez hroničnih oboljenja tokom velikih vrućina, mogu dostići telesnu temperaturu višu od 40 stepeni, što predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje