
Istorija
Đordano Bruno prvi uzbunjivač
Na današnji dan 1600. godine spaljen je Đorđano Bruno, neprijatelj tadašnjih teologa, s kojima je nemilosrdno polemisao i rugao im se
Na današnji dan 1600. godine spaljen je Đorđano Bruno, neprijatelj tadašnjih teologa, s kojima je nemilosrdno polemisao i rugao im se
Estonska premijerka Kaja Kalas samo je poslednje ime na ruskoj poternici. Šta Kremlj želi s tim?
Mediji koji su pod kontrolom režima, kao i obično, izveštavali su jednim glasom: Rezolucija EP je ništavna stvar, ali predstavlja udar na suverenitet slobodarske Srbije (tako ništavna, a takva pretnja?), a Srbija je u Njujorku zabeležila ogromnu diplomatsku pobedu. Razume se, i oni koji ovo objavljuju znaju da je to koješta, ali sada je takav PR plan iz Vučićevog kabineta i samo ga treba slediti. A kakva je realnost i stvarno stanje na terenu
Evropski parlament je rekao svoje o srpskim izborima, ali ne bi bio prvi put da ga Brisel i Berlin ignorišu. Pred Evropskom komisoijom i vladama država članica EU su dve bitno različite opcije, a uskoro će morati da se opredele
Režimski mediji i dalje veličaju još jedan „istorijski“ nastup Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama prošlog četvrtka, veliku diplomatsku pobedu Srbije. Ništa se, međutim, naročito u Savetu bezbednosti nije dogodilo. A i pitanje „pobednika“ u konfrontaciji predsednika Srbije sa premijerom Kosova je upitno
Otprilike 900 državnih službenika iz SAD, Evropske unije i Velike Britanije anonimno su potpisali saopštenje u kojem od svojih vlada traže da preispitaju „bezrezervnu“ podršku Izraelu
Predsednik Srbije je govor u Savetu bezbednosti mogao da izvede i uz gusle. Posle glasanja u Evropskom parlamentu, on je autoritarac koji krade na izborima. A kao takav ne može da očekuje razumevanje kada je reč o zaštiti legitimnih interesa srpskog naroda na Kosovu
Predsednik Pokreta slobodnih građana kaže za „Vreme“ iz Strazbura da je u Evropskoj uniji neće više da tolerišu autokratiju koju je u Srbiji zaveo Alekandar Vučić
Nemačka i ruge članice EU čekaju završni izveštaj evropskih posmatrača o izborima u Srbiji, kaže za „Vreme“ ambasadorka Nemačke Anke Konrad. Taj izveštaj će, kaže, biti „mapa puta“ za Beograd
Dogovor o krovnim pravilima o seksualnom zlostavljanju koji bi morale da primene sve članice Evropske unije propao je na osnovnom pitanju – kako se zapravo utvrđuje silovanje?
Čemu se Srbi na Kosovu mogu nadati narednih meseci? Kako najave svih izbora – od američkih, preko onih za evropski parlament, do moguće kosovskih – utiču na njihov položaj? U kojoj meri su napadi na srpsku zajednicu deo predizborne kampanje Samoopredeljenja, a u kojoj pokušaj da se stanje na terenu izmeni do te mere da moguće promene geopolitičkih okolnosti i ne bi imale nikakav uticaj? Koje su sve nijanse u dešavanjima na KiM koje se iz Beograda mahom ne vide
U talasu paorskih protesta koji je proteklih nedelja uzburkao Evropsku uniju, počev od Holandije i Nemačke, preko Poljske i Rumunije, te odnedavno Italije, Grčke i Portugala, i Francuska je prošla kroz tri nedelje intenzivnih turbulencija s kojima je neočekivano morao da se suoči mlađani premijer Atal, nepunih deset dana po stupanju na funkciju
Evropski parlament doneće oštru rezoluciju, prognozira u razgovoru za „Vreme“ profesor Florijan Biber. Ali, kaže, ključan će biti pritisak Evropske komisije i evropskih prestonica – ako on bude dovoljno snažan, Vučić će morati da pristane na međunarodnu arbitražu zbog izbora ili da definitivno zatvori vrata EU
Poslanici opozicije i njihovi automobili su pretresani, svuda je vrvelo od policije u civilu, svedoče poslanici za „Vreme“. Ocenjuju da je prva sednica Skupštine izgledala kao što se i očekuje u autoritarnim režimima
Kako će izgledati konstitutivna sednica Skupštine kada 78 od 250 poslanika smatra da su vanredni izbori 17. decembra na svim nivoima pokradeni i da bi ih zato trebalo poništiti i ponoviti, a odgovorne za „izborni inženjering“ krivično goniti. Sednica bi trebalo da počne u 10 sati
Konstitutivna sednica novog saziva Skupštine najavljena je za utorak 6. februar. Vlast u Srbiji se ponaša kao da su protekli izbori bili zaista „najbolji i najtransparetniji u srpskoj istoriji“ i istovremeno upozorava da neće niko spolja diktirati politiku u Srbiji
Odgovor na stari borbeni poklič na krilima žute patkice „Čiji je Grad!?“ je koliko jasan, toliko i tragikomičan: Aleksandra Jerkovića
Belgija, Nemačka, Francuska – poljoprivrednici širom Evrope protestuju zbog svog položaja i traktorima blokiraju saobraćajnice. Ne samo nacionalne vlade, već i Evropska unija razmatra mere za ublažavanje nezadovoljstva paora
Tehnička vlada koju predvodi Talat Džaferi imaće mandat od 100 dana. Džaferi je u ekspozeu rekao da će prioritet u njegovom mandatu biti sprovođenje fer i demokratskih predsedničkih i parlamentarnih izbora
Vučić je moćnik koji treba da spreči geopolitički haos na Balkanu i obezbedi ugodnu investicionu klimu. Zauzvrat sme da oglođe demokratiju tako da ostane samo fasada, ocenjuje ugledni Zidojče cajtung
Pokret Branimira Nestorovića kao da je u „raskolu“ sa Aleksandrom Jerkovićem i svojim odbornicima u Beogradu. Izvori „Vremena“ kažu da je u pitanju igrokaz kako bi SNS dobio većinu u glavnom gradu. I ko je uopšte taj Aleksandar Jerković?
Sve je izvesnija nova predsednička trka između Donalda Trampa i Džoa Bajdena. U njoj bi Tramp imao dobre šanse da se vrati u Belu kuću. Da li su Nemačka i EU spremne za to?
Direktor organizacije CRTA Raša Nedeljkov boravi u Briselu na poziv evropskog Ekonomsko socijalnog saveta čijim je članovima predstavio nalaze o izbornim neregularnostima u Srbiji. Razgovarao je i sa predstavnicima političkih grupacija u Evropskom parlamentu, Službe za spoljne poslove EU i odeljenja za pravosuđe i proširenje
Toni Barber, novinar “Fajnenšal tajmsa”, objavio je sredinom januara tekst pod nazivom “Zašto je EU meka prema Srbiji?”. Barber navodi tri razloga: migracije, litijum i Kosovo. Jedina zamerka Barberovom tekstu mogla bi da bude da isti razlozi za meki pristup mogu da budu pripisani i Americi – uz manju brigu oko migracija, ali veću brigu zbog ruskog uticaja na Srbiju i balansiranja pristupa kako bi se to sprečilo
Zatvaranjem očiju pred očiglednim prekršajima medija odobrava se diskreditacija i targetiranje opozicije i celokupne kritičke javnosti, pa se može zaključiti da naša medijska slika postaje sve tamnija. Sam predsednik države se ne usteže da o kritičarima govori kao o onima koji “mrze svoj narod i svoju zemlju”, što vrlo lako može da se pretvori u opštu hajku protiv njih. Tako zloupotreba medija doprinosi neprincipijelnom veličanju centara moći, a ne progresu i demokratiji
Ukoliko izbori u Beogradu budu raspisani, logično je da opozicija usmeri najveću energiju tamo gde ima najveće šanse, ali bi bila greška da u senku baci ne samo Novi Sad i Niš, nego i ostale lokalne samouprave. Ne vole to građani. Postoji život i izvan Beograda
Često se na Fakultetu političkih nauka za Evropski studentski forum kaže da je studentski SNS jer i sam ima praksu dovoženja studenata da glasaju za ovu organizaciju na studentskim izborima, prave spiskove i sakupljaju kapilarne glasove, kao i predstavnike koji jednoglasno glasaju na sednicama po naređenju. Članovi ove organizacije na FPN-u često miniraju osnivanje drugih studentskih organizacija i neformalne studentske inicijative, proteste i druge oblike studentskog aktivizma koji nisu povezani sa njima