Srbija i NATO (I)

Od komunističke oštrice do nezvanične članice

NATO je pristupanjem Grčke i Turske 1952. znatno ojačao svoju poziciju na jugu Evrope. Premda je Jugoslavija ostala van Alijanse, njeni strateški planeri su smatrali da joj treba dati čvrste garancije za bezbednost i tako je još više odvojiti od Sovjetskog Saveza i približiti Zapadu. Ovakva računica je odgovarala i Josipu Brozu Titu. On je tražio način da Jugoslavija bude uključena u zapadni odbrambeni sistem, ali i da očuva spoljnopolitičku i vojnu nezavisnost

Zdravstvo – Operacija srca

31.март 2010. Jasmina Lazić

Gužva na listi čekanja

"Često nam se dešava da kada pozovemo pacijenta koji je dve godine na listi čekanja saznamo da je kasno. Neprijatno je kada pozovemo pacijenta a njegova žena kaže: ‘On je prošle godine umro.’ To je poražavajuće"

Intervju – Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova

31.март 2010. Miloš Vasić

Niko ne može sam protiv organizovanog kriminala

Naši zločinci su svi iste nacionalnosti – zločinačke, glasi ukratko poruka ministra Dačića. Shodno tome, policije u regionu moraju da rade zajedno, jer im je svima protivnik isti. U intervjuu za Vreme, Ivica Dačić govori o organizovanom kriminalu, putevima heroina i kokaina, nužnosti saradnje kako lokalnih tako i policijskih agencija i službi bezbednosti sa svih kontinenata, o Darku Šariću i Stanku Subotiću

Susret u Briselu

31.март 2010. Dejan Anastasijević

Mramor, kamen i železo

Dok se Amerika i Evropa polako udaljavaju, predsednici Tadić i Josipović su u Briselu demonstrirali dosad neviđenu bliskost Beograda i Zagreba

Srpsko-hrvatski odnosi

31.март 2010. Milan Milošević

Opatijski kurs

Nije presudna sudbina tužbe i kontratužbe, već rešavanje mnogobrojnih otvorenih posleratnih pitanja koja se tiču položaja velikog broja ljudi

Nuspojave

24.март 2010. Teofil Pančić

Gunđanje za Kosovo

Nikada još nije bilo da toliko ozbiljno delujućih ljudi sasvim ozbiljno osmišljava i sprovodi jednu tako zapanjujuće neozbiljnu politiku

Dosije "Vremena" – Stanko Subotić Cane

Švajcarski krojač

Što god da čovek napiše o Stanku Subotiću zvanom Cane, sledi mu jedna od dve kvalifikacije: ili je mafijaški plaćenik ili poslušnik tajkuna i velikosrpskih krugova. Na jednoj strani su bivši predstavnik Trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu Ratko Knežević, predsednik Pokreta za promene Nebojša Medojević i određeni krugovi u Beogradu i Zagrebu. Svako ko ne prihvati zdravo za gotovo tvrdnje da je Subotić mafijaški capo tutti capi u regionu, narko-baron i naručilac plaćenih likvidacija hrvatskog izdavača Ive Pukanića i drugih lica koje su mu stala na žulj, za njih je, najmanje, potplaćen od Caneta i njegovog klana. Na drugoj strani je crnogorski premijer Milo Đukanović i, opet, neki krugovi u Beogradu. Za njih je Subotić žrtva ekspanzionističke srpske politike koja se ne može pomiriti sa nezavisnošću Crne Gore i mračne zavere krupnog kapitala. Tako Cane postaje politička činjenica, mada se zdrav razum tome opire

Srbija u regionu

24.март 2010. Aleksandar Ćirić

Na Brdo, s Brda i iza brda

Kako je okončan "diplomatski fijasko organizatora" ili, ništa blaže rečeno, "debakl" prošlonedeljnog skupa lidera zapadnobalkanskih država na Brdu kod Kranja i čime će to Srbija platiti, pošto je već kažnjena

Ubistvo Ivana Stambolića i pravosuđe

17.март 2010. Tatjana Tagirov

Državna odšteta za državni zločin

Ako je ova nevelika odšteta porodici Stambolić početak ispravljanja posledica zločina iz nedavne prošlosti, to valja pozdraviti. Ako je to tek incident s kojim se Država izvlači od odgovornosti za svoje zločine, možda smo napaćenim Stambolićima kupili malo tišine i zaborava koje kao porodica nakon svega zaslužuju, ali nismo kupili tišinu i zaborav za ostale žrtve čiji najbliži još čekaju naše priznanje da ih još boli ono o čemu mi danas i ovde, kao saučesnici Države, još uvek ćutimo

Kosovo

17.март 2010. Slobodan Georgijev

Kuće, okućnice i status kvo

U poređenju sa 17. martom 2004. godine, kada je uništeno na desetine svetovnih i verskih objekata, ubijeno 20, a proterano više stotina ljudi, današnje prilike na Kosovu mogle bi zaista da izgledaju mnogo bolje, ali je veliki broj problema srpske zajednice ostao

Posle Biznis foruma na Kopaoniku

17.март 2010. Dimitrije Boarov

Biznismeni i ministri u zimskoj oluji

Najveselije mesto Biznis foruma na Kopaoniku je, naravno, bila filijala jedne kafane iz okoline Novog Sada, sa orkestrom koji od pesama "nema šta ne zna". U uglu, primetio sam i premijera Cvetkovića sa saradnicima i nekoliko direktora što javnih preduzeća, što stranih banaka – ali ni u ovoj kafani niko nije mogao zasigurno da ustvrdi – jal se veseli, jal se ne veseli

Konferencija o Zapadnom Balkanu

10.март 2010. Andrej Ivanji

Simboli, imena i druge stvari

Srbija insistira na tome da predstavnici Kosova nastupaju pod etiketom Kosovo-UNMIK. U Prištini zahtevaju da Kosovo tretiraju kao nezavisnu državu. Kompromisa za sada nema

Intervju – Vesna Fila, pomoćnica ministra prosvete za razvoj obrazovanja i međunarodnu saradnju

10.март 2010. Jelena Jorgačević

Izgovor za ulazak u učionicu

"Ma koliko da je kvalitetan udžbenik neophodan i važan, kada pratite istoriju obrazovanja uvek se govorilo ‘imao sam dobrog učitelja’, a nikada ‘imao sam dobar udžbenik’"

Kopaonik biznis forum 2010.

10.март 2010. Dimitrije Boarov

Između Kejnza i Darvina

Već čuveni "srpski Davos", koji se već 17 godina održava na Kopaoniku, počeo je u veseloj pučkoj atmosferi (uprkos hladnom i maglovitom vremenu), iako mu ovoga puta prisustvuje i grupa ambasadora iz zemalja koje su što nominalno, što faktički postale "strateški partneri" Srbije. Ipak, teška senka neizvesne ekonomske budućnosti dominirala je čak i u izlaganjima vodećih predstavnika Vlade Srbije, koji su po prirodi svoga položaja prinuđeni da šire optimizam

Država i poljoprivreda

10.март 2010. Zoran Majdin

Vinograd, subvencija i politika

Kad bivši premijer koji dobije više od pola miliona evra iz državne kase i za te pare napravi vinograd po proceni "znalaca" vredan milion i po, sve to na državnom zemljištu zakupljenom "po višestruko nižoj ceni od tržišne", više je nego dovoljan povod da novinari počešu prste, da počnu spekulacije – kako je subvenciju dobio, kako je zemljište tako jeftino zakupio, odakle mu resto para... Naslovi tipa "Država da istraži: Kako je Živković postao milioner?!", "Skandalozno! Živković: Država mi poklonila milione!", "Afera ‘Vinograd’: Živković uhvaćen u laži" logičan su rezultat

Tema broja – Politički lideri i Srbija (I)

10.март 2010. Tamara Skrozza

Zoran Đinđić – Nasleđe i naslednici

Mnogi trendovi koje je Zoran Đinđić lansirao i dalje traju. Problem je samo u tome što današnji lideri previše slobodno tumače ono što su naučili, kao i u tome što se oni, za razliku od Đinđića, obraćaju ljudima umornim od borbe i skeptičnim prema obećanjima koja dobro zvuče