Vojska
Žene u uniformi: Srbija čeka prvu generalku
Donedavno su devojčice bile ometane čak i pri upisu u Vojnu gimnaziju. A interesovanje je ogromno. „Vreme“ istražuje kako je ženama u srpskoj armiji i da li se suočavaju sa diskriminacijom
Donedavno su devojčice bile ometane čak i pri upisu u Vojnu gimnaziju. A interesovanje je ogromno. „Vreme“ istražuje kako je ženama u srpskoj armiji i da li se suočavaju sa diskriminacijom
Pancirni prsluk i kamuflažni motivi na odeći sugerišu neposrednu ratnu opasnost. U ovakvom outfitu, kao da tek što meci ne počnu da joj fijuću oko glave, reporterka britanskog „Telegrafa“ istražuje da li Aleksandar Vučić i njegov „prijatelj“ Vladimir Putin planiraju da napadnu Kosovo i pretvore ga „u novu Ukrajinu“
Evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji pozvao je na nastavak pristupnih pregovora EU sa Srbijom i otvaranje Klastera tri o konkurenciji i inkluzivnom rastu i poručio da EU, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, želi da promoviše primenu svih dogovora postignutih u okviru dijaloga Beograda i Prištine
"Srbija će umeti da zaštiti svoj narod i svoju teritoriju", naglasio ministar Gašić meštanima sela Gornja Trebinja
Prema izveštaju američke nevladine organizacije sa sedištem u Njujorku Fridom haus Srbija je lider u Evropi u padu građanskih sloboda u 2023. godini. Slobode u Srbiji u kontinuitetu opadaju već deset godina, te se sada nalazi na 114 mestu na listi koja obuhvata 210 zemalja
Identifikovali smo nekoliko ključnih aktera koji kod nas šire teorije da 5G mreža izaziva “ekstremna neurološka oštećenja”, da je ona “sistem oružja dizajniran za globalnu depopulaciju”, a dominantne platforme su Telegram i Jutjub. Lider izborne koalicije “Mi - glas iz naroda” Branimir Nestorović rado je viđen izvor ovih kanala. Za njega je postavljanje 5G mreža “najveći eksperiment čovečanstva”
Puna primena izmena Zakona o zapošljavanju stranaca je počela 1. februara. Srbija će u narednih godinu do dve dobiti prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja. Stručnjaci kažu da je fokus države pogrešan i da je politika niskih zarada dovela do toga da smo ostali bez kvalifikovane radne snage
Po Rezoluciji 1244 SB UN naoružavanje Prištine je ilegalno, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Kurt Basiner, viši stručni saradnik u Savetu za politiku demokratizacije, smatra da ovaj potez još ne pokazuje suštinsko preispitivanje politike Zapada prema Vučiću, ali da jeste naznaka da se to može razmatrati
U Nemačkoj će biti dopušteno da biciklisti koriste migavac i više ne pokazuju rukom kada skreću. U Srbiji se o tome do sada nije razmišljalo, iako se ovde beleži daleko više smrtonosnih nesreća nego u Nemačkoj
Čini mi se da nema porodice kojoj ova vlast nije nanela neku nepravdu, koja na svojoj koži nije osetila svu brutalnost i nasilje ovog režima. Zato su naš autobus sa natpisom „Srbija protiv nasilja“ tako srdačno dočekivali širom zemlje
Aleksandar Vučić i Ilham Alijev bili su na otvaranju važnog gasnog interkonektora. U Tašmajdanskom parku stoji statua oca današnjeg diktatora Azerbejžana. A za patnje Jermena zvanični Beograd ne mari
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je na otvaranju da ne može da govori. "Ja danas ne mogu da govorim. Mi imamo glupa pravila koja smo usvojili u našoj zemlji da kada nešto uradite za svoju zemlju, onda mesec dana pred izbore ne smete da se pohvalite time što ste uradili za svoju zemlju", rekao je Vučić
Diskriminacija u maslinasto-zelenoj Ali, donedavno su devojčice i žene bile diskriminisane čak i pri upisu u vojne škole. Slučaj koji je privukao pažnju bila je pritužba povodom zabrane upisa devojčica u Vojnu gimnaziju. Kako naglašava poverenica Janković, nakon njihove preporuke da se ukloni taj uslov, na prvi upisni rok prijavilo se 9.000 devojčica, uprkos tome što se upisivalo samo 900 đaka, što pokazuje veliko interesovanje devojčica za upis u vojne škole. „Imali smo i slučaj koji se odnosio na propisivanje kvota za upis žena na visokoškolske ustanove, Vojnu akademiju i VMA, prema konkursu koji je raspisao Univerzitet odbrane“, podseća Janković. Kandidati su takođe morali da dokazuju da nisu u braku i da nemaju dece. Kako kaže poverenica, kvota od najviše 15 odsto žena je bila neopravdana, ali su Ministarstvo i Univerzitet odbrane u Beogradu postupili po preporuci poverenice i uskladili tekst konkursa sa antidiskriminacionim propisima. Poslednji konkurs raspisan je za 185 kadeta, a selekcija se vrši pod jednakim uslovima za oba pola. Da je diskriminacija prisutna i u vojsci potvrđuju primeri poverenice. Zatvorenost sistema, specifičnost posla kao i strah od viktimizacije utiču na to da se diskriminisani ređe obraćaju za pomoć. Kada je reč o konkretnim slučajevima diskriminacije i zlostavljanja, ni vojska nije imuna, te poverenica navodi jedan od primera ranijih godina. „Pritužilja je navela da joj je u toku razgovora o napredovanju sa pretpostavljenim povređeno dostojanstvo, odnosno da je pretrpela akt diskriminacije, tako što se nadređeni interesovao za njen privatni život, pozvao je da zajedno izađu, naveo gde stanuje i da je već imao nekoliko vanbračnih veza, a na kraju razgovora joj ponudio da je fizički ponese“, priča poverenica. „Diskriminatoru je preporučeno da uputi pisano izvinjenje i da se ubuduće suzdrži od uznemiravajućih i ponižavajućih postupaka kojima se vređa dostojanstvo žena“, kaže poverenica Janković. Tokom 2022. godine, poslednje za koju postoji izveštaj, svi takvi slučajevi rešavani su interno i nijedan nije završio pred sudom. [caption id="attachment_4717395" align="aligncenter" width="1200"] Obuka pripadnica Vojske Srbije[/caption] Kada su žene krenule da marširaju? Vojna Akademija je 2007. godine prvi put za devojke raspisala konkurs za po dvadeset mesta na smerovima pešadije, veze, atomsko-biološko-hemijske odbrane i tehničke službe, kao i pet mesta na pilotskom smeru. Naredne 2008. godine broj mesta za devojke povećao se za po pet, a prijavilo se 107. kandidatkinja. Ranijih godina kriterijumi za prijem kandidata bili su drugačiji za oba pola, dok su na konkursu za školsku 2024/25. godinu kriterijumi selekcije jedinstveni. Položaj žena u vojsci tema je i drugih država u Evropi. Ujedinjene Nacije donele su rezoluciju sa ciljem povećanja broja žena u sektoru bezbednosti i veće rodne ravnopravnosti. U njoj se navodi da svi građani, bez obzira na pol, treba da imaju mogućnost da budu deo vojske, policije ili službe bezbednosti. U Danskoj je ove godine uveden obavezni vojni rok i za žene, dok je u Švedskoj ova odluka na snazi još od 2016. godine. „Postojalo je to i u Jugoslaviji, više kao eksperiment. Ženska četa, koja je obavljala zadatke u korak sa muškarcima. Zajedno su išli i na teren. Danas su žene prisutne i u Kobrama (odred vojne policije za specijalne namene), u protivvazdušnoj odbrani, vojnoj policiji, logistici“, kaže vojni novinar Novica Andrić. Muško-ženski odnosi u vojsci su vrlo specifični, kaže Andrić. Veruje da je većina odnosa prožeta poštovanjem i prijateljstvom, a neka od njih završe brakovima i porodicama. O prijateljstvima za ceo život, ali i o stečenom znanju govori i Sara, dodajući da uprkos teškim trenucima nije pomislila da odustane. „Pronašla sam se u vojnom pozivu, odavno gajim ljubav prema uniformi. Vojna akademija mi pruža odlično obrazovanje, sigurnu budućnost i karijeru“, poručuje ona.', 'pageDate': '2024-04-19 09:11:27', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });Прикажи ову објаву у апликацији Instagram