Vlada protiv Karića i obrnuto

11.јануар 2006. Tamara Skrozza

Kljukana dinastija

Na prvi pogled, čini se da je država konačno rešila da otvori sukob sa Bogoljubom Karićem, detaljno istraži njegovo poslovanje i kazni ga za nezakonite akcije o kojima se već godinama priča. Malo pažljiviji posmatrači, međutim, vrlo lako mogu da zapaze brojne "sitnice" koje pokazuju da je Karić i dalje nekome potreban i da je oduzimanje licence Mobtelu samo "prijateljsko upozorenje" onih kojima se ne sviđa njegovo prikupljanje poslanika u Skupštini Srbije. S druge strane, ima i onih koji smatraju da Vlada može da bira između totalnog rata s Karićem ili neumitnog pada

Robert Grejvs, 20 godina mrtav

11.јануар 2006. Aleksandar Ćirić

Čuvar Zlatnog runa

U stvari, pitanje je koliko ima otkako je umro Robert fon Ranke Grejvs, što mu je puno ime. Možda još kao dvadesetogodišnji kraljevski škotski pešadinac, jula 1916. u bici na Somi, na Zapadnom frontu onog što se tada zvalo samo Veliki, a posle Prvi svetski rat. Londonski "Tajms" objavio je vest o pogibiji kapetana Grejvsa; njegovom ocu vojska je isporučila lične stvari uz prigodno obaveštenje o smrti od parčadi artiljerijske granate koja su Robertu raznela grudi

Priče iz reda za vize

29.децембар 2005. Teofil Pančić

Od besa do smeha i nazad

Jedna ovakva inicijativa nema prevashodno književno-estetsku motivaciju, ali to ne znači da u ovoj knjizi nema dobrih priča

Navala na bankarske kredite

28.децембар 2005. Dimitrije Boarov

Godina olakog zaduživanja

U gotovo svakom televizijskom dnevniku potkraj ove godine građani Srbije dobijali su od najviših državnih ekonomskih funkcionera upozorenje da se ne zadužuju olako i da dobro prouče uslove pod kojima im se nude keš krediti, a odmah posle tih informacija bili su zasuti reklamnim porukama poslovnih banaka da požure na njihove šaltere i uzmu "kredite na dobar dan", navodno bez ikakvih formalnosti, bez žiranata i bez hipoteka

Srbija i EU

21.децембар 2005. Milan Milošević

Peripetija na dva koloseka

Na dva koloseka, koji se udaljavaju, vode se tehnički razgovori o četvrtom poglavlju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-u, a to znači o carinama, trgovini...

Nacisti, policija i internet

14.децембар 2005. Tamara Skrozza

Bez đona i obraza

Uprkos očekivanjima, informacija o nacističkim grupama koju su izdali policija i Odbor za bezbednost Skupštine Vojvodine, nije izazvala nimalo panike u redovima prozvanih grupa i organizacija. Umesto da pobegnu u mišje rupe, oni su reagovali blagim i podrugljivim komentarima, a na nacističkim internet forumima čitava stvar izazvala je manje pažnje od, recimo, hapšenja Ante Gotovine

In memoriam - Milo Dor (1923–2005)

08.децембар 2005. Andrej Ivanji

Pisac nade

U ponedeljak je u Beču u 82. godini umro pisac Milo Dor

Intervju - Profesor dr Tomica Milosavljević, ministar zdravlja u Vladi Srbije

08.децембар 2005. Branka Kaljević

Kad se zna cena, nema mita i korupcije

"Sigurno ćemo se lečiti bolje jer, u odnosu na ono što smo preživeli, gore ne može da bude. Naravno, zakoni sami po sebi ne donose promene ako se ne primenjuju. Biće potrebno dosta vremena, navikavanja i strpljenja"

Narkotici

23.новембар 2005. Dejan Anastasijević

Velika zelena pijaca

Mada se kanabis obično svrstava u lake droge, ne postoji nijedna kategorija narkotika čije je konzumiranje toliko rasprostranjeno i oko kog se vrti toliko novca. Paradoksalno, to tržište je najmanje pod uticajem organizovanog kriminala

Intervju - Zoran Predin, frontmen Lačnog Franca

23.новембар 2005. Milica Krstanović

Instant vremena

"Nadam se da će jednog dana ponovo biti moderno da svako bude svoj, da pokušava naći sebe u životu i da se originalno izražava, da bude različit. Jer, danas je, za razliku od naših vremena, moderno da su svi isti i ne daj bože da staneš pola koraka u stranu. Svi su isti..."

Umetnost - "Sedam lakih komada" Marine Abramović u Muzeju "Gugenhajm", Njujork

23.новембар 2005. Jovana Stokić

Druga strana, ovde i sada

Protekle nedelje, ironično naslovljenim sedmodnvenim ciklusom "Sedam lakih komada", Marina Abramović je u Muzeju "Gugenhajm" u Njujorku prikazala kompleksne odnose istorijskog nasleđa performansa i mogućnosti njegovog savremenog života unutar muzeja

Deset godina od Dejtonskog sporazuma

23.новембар 2005. Tatjana Tagirov

Pregovori i sudbina

Od pregovarača u Dejtonu iz bivše Jugoslavije, četvorica više nisu u životu, osmorica u političkom zapećku, šestorica pred Haškim sudom, a jedan pred američkim

Poljoprivreda i genetika

16.новембар 2005. Zoran Majdin

Izum bogatih, hrana za siromašne

Da li su genetski modifikovane ratarske kulture štetne ili korisne nije tema za diskusiju, jer niko konačan sud ne može dati. Tema je, međutim, kojom kulturom srpski poljoprivrednici, a time i cela zemlja, mogu da ostvare veću dobit. U bogatim evropskim zemljama potrošači su spremni da plate višu cenu za, recimo, kečap ako je napravljen od nemodifikovanog paradajza, čokoladu sa lecitinom od nemodifikovane soje. Neće, jednostavno, uopšte da ulaze u to da li modifikacija ima ili nema štetnih posledica. Neće da razmišljaju, jer im se može

Ukrajina - godišnjica "narandžaste revolucije"

16.новембар 2005. Boris Varga

Smežurana pomorandža

Godinu dana nakon "narandžaste revolucije" u Kijevu vlada apatija. Prevelika su bila očekivanja onih koji su protestovali na ulicama prestonice na minus dvadeset i onih koji nisu verovali da će bivši politički protivnici Viktor Juščenko i Viktor Janukovič sklopiti savez

Godišnjice - 50 godina od smrti Josipa Slavenskog

10.новембар 2005. Sonja Ćirić

Istina zvuka

Ovog meseca navršava se pedeset godina od smrti Josipa Slavenskog. Na zgradi u Beogradu u kojoj je živeo nedavno je postavljena spomen-ploča na kojoj piše sve ono što o njemu treba da se kaže – "veliki kompozitor"

Organizovani kriminal na Balkanu (8) – Narkotici (1)

09.новембар 2005. Dejan Anastasijević i istraživači

Put svile i heroina

Kad god se reči "Balkan" i "droga" nađu u istoj rečenici, iskaču dva stereotipa: prvi je da najvažniji put kojim ilegalne droge stižu na Zapad vodi preko Balkana, pravo kroz srce bivše Jugoslavije; drugi je da prometom i distribucijom droge, na Balkanu i na Zapadu, dominira albanska mafija, tačnije kriminalne grupe kosovskih Albanaca. Kao i svi stereotipi, i ovi se zasnivaju na zrnu istine: tačno je da najkraći put od avganistanskih makovih polja do potrošača u gradovima Evropske unije vodi preko Balkana, kao i da ovdašnje tranzicione, postkonfliktne države, sa slabo kontrolisanim granicama i korumpiranim bezbednosnim i pravosudnim sistemima, ne predstavljaju ozbiljnu prepreku za krijumčare. Tačno je i to da kosovski Albanci, sa svojom dobro raspoređenom dijasporom, tradicionalnom porodičnom strukturom i za strance nerazumljivim jezikom, u poslednje vreme igraju važnu ulogu u nekim nišama ovog biznisa. Tačno je, međutim, i da je priča o narko-mafiji, baš kao i priča o terorizmu, plodno tle za političke zloupotrebe i manipulacije samozvanih eksperata. Ovo istraživanje, između ostalog, ima za cilj da razdvoji činjenice od uvreženih predrasuda i da što precizniju sliku stvarnog stanja

Intervju - Čedomir Jovanović, predsednik LDP-a

09.новембар 2005. Vera Didanović

Ne plašim se ni Lenjina ni Blera

Lider Liberalno demokratske partije o Kosovu, Crnoj Gori i Vojvodini, manjinama i ženskim pravima, "antihaškom bratstvu", SANU-u i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Idolima, Vesni Pešić i Zoranu Đinđiću i svojoj levičarskoj opredeljenosti

Tribina - Vreme izazova

02.новембар 2005. Redakcija Vremena

Evropska agenda – Organizovani kriminal na Balkanu (1)

Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević