Beograd

29.јул 2024. B.B.

Rekonstrukcija okretnice na Zelenom vencu: Potpuna konfuzija

Logično je da se okretnica na Zelenom vencu rekonstruiše tokom letnjih meseci kada je smanjen intenzitet gradskog saobraćaja. Ali je zato 17 trasa tako nelogično izmenjeno da su putnici potpuno zbunjeni. Kuda sada idu autobusi, gde staju

Na današnji dan

28.јул 2024. Filip Švarm

Zbog čega je počeo Prvi svetski rat i šta nam to danas govori

Na današnji dan pre 110 godina počeo je Prvi svetski rat. Iz vekovne perspektive, aktualno je pitanje da li je Srbija trebala da podnese tolike žrtve – i austrougarske zločine u Mačvi i pomor od tifusa i povlačenje preko Albanije i Crne Gore do Krfa i Solunskog fronta, sve u svemu, više od milion mrtvih? Problem sa ovim pitanjem je što pretpostavlja mogućnost izbora, a njega nije bilo ni 1914, a ni kasnije

Lični stav

24.јул 2024. Goran Svilanović

Šta posle Evropskog Zelenog dogovora 2024–2029?

U oblastima energetike i klimatske politike, transporta, tehnologija, kritičnih materijala i sirovina, proizvodnji hrane, migracijama i upravljanju granicama nalazi se prostor u kome nečlanice mogu u punoj meri da se integrišu u politike i mehanizme Evropske unije

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.јул 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Igre XXXIII Olimpijade (1)

24.јул 2024. Robert Čoban

Gradonačelnica u Seni, surferi na Tahitiju…

Na XXXIII LOI premijerno će se održati olimpijsko takmičenje u brejkdensu, prvi put posle 100 godina biće dozvoljeno plivanje u Seni, jedriće se u Marselju, surfovati na talasima Tihog okeana na Tahitiju u Francuskoj Polineziji, a biće to i prve Igre u proteklih 40 godina na kojima ne učestvuje jedna od stalnih članica Saveta bezbednosti UN što dovoljno govori o tome gde se svet nalazi 35 godina od pada Berlinskog zida

Intervju

24.јул 2024. Milica Srejić

Pavo Marinković: Bosanski lonac je isto što i opstanak

„U Hrvatsku, na primer, sada dolaze strani radnici od Pakistana pa dalje i budale ih mlate po ulicama, ni ne pitajući se da je taj čovek možda bio lekar u Pakistanu, šta je on trebalo da napusti da bi došao ovde. Sve zato što on izgleda drugačije, zato što ne razmišljamo kako je tim ljudima“, govori u intervjuu za „Vreme“ reditelj filma „Bosanski lonac“ Pavo Marinković

Internacionalizacija projekta „Jadar“

19.јул 2024. A.I.

Litijumski sporazumi: Lansirna rampa za kvantni skok Srbije u budućnost

Ko je slušao zajedničku konferenciju za medije Aleksandra Vučića, Olafa Šolca i Maroša Šefčoviča zaista bi mogao da poveruje da je rudarenje litujuma nešto što je istorijska šansa za Srbiju. Što se garancija za očuvanje životne sredine tiče – svodi se na to da će garant biti trenutni predsednik Srbije

Šolc u Beogradu

19.јул 2024. A.I./M.J.

Litijumski sporazum: Dobro došli, kancelare

Beograd je ukrašen zastavama Nemačke i EU. Kancelara Olafa Šolca je na aerodromu dočekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ranije razmirice su ostavljene po strani, sve je spremno za overavanje velike litijumske saradnje

Odnosi Srbije i Nemačke

18.јул 2024. DW

Poseta Šolca Beogradu: Šta kaže Berlin

Nemački kancelar Olaf Šolc iznenada dolazi u Beograd. Radi se o litijumu. Poslanici Bundestaga uglavnom upozoravaju da ne bi smelo da bude popuštanja predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Nemački privrednici, međutim, litijumsku srpsku priču vide kao šansu

Intervju: Ivan Ergić

17.јул 2024. Jelena Jorgačević

Individualni otpori su jalovi i samodopadni

Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari

EURO 2024

17.јул 2024. Željko Bodrožić

Zašto je pobeda Španije pobeda igre

Španska reprezentacija pred prvenstvo nije bila u prvom redu favorita, bez obzira na dobre igre i rezultate u poslednje dve godine i pobedu u Ligi nacija prošlog leta i, po procenama bukmejkera i stručnjaka, bila je po šansama iza Engleske, Francuske, Nemačke i Portugala, a neznatno ispred Italije i Belgije. Na kraju je došla do titule na impresivan način: pobedila je u svih sedam utakmica, što nijednom evropskom prvaku do sada nije uspelo, a redom je u direktnim duelima porazila sve glavne i potajne favorite – Hrvatsku, Italiju, Nemačku, Francusku i Englesku

Intervju: Ana Hofman

17.јул 2024. Sonja Ćirić

Padaj silo i nepravdo je opet hit

“Po gradovima bivše Jugoslavije je sve više kulturnih događaja u kojima NOB postaje simbol nacionalne borbe za oslobođenje (Srba, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca itd.), dok se njegovi revolucionarni i jugoslavenski aspekti potpuno brišu. Istovremeno, antifašizam postaje prazna kategorija u stranačkim obračunima, reč kojom se potkusurivaju politički protivnici”

Povodom knjige

17.јул 2024. Zoran Pavlović

Samo sebičnost Srbina spasava

U dominaciji političke filozofije “sve može” (za pare i prestiž, naravno), ne samo da nema nikakvih izgleda za kolektivni prosperitet (čitaj: “dobro”), već postoji samo masa sebičnih pojedinaca u dubokom moralnom minusu – jedno je od naravoučenija knjige Džonatana Hajta "Psihologija morala"