img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zelena tranzicija

Evropa napušta ugalj: Srbija ostaje crna tačka

06. септембар 2024, 09:31 I.M.
Foto: AP
Prizor iz rudnika u Nemačkoj
Copied

Dok se u Danskoj i Britaniji privodi kraju era uglja, a sve više zemalja EU planira istu politiku zelene tranzicije, Srbija je među najvećim korisnicima fosilnih goriva

Danska je izbrisala svoju poslednju termoelektranu na ugalj sa spiska aktivnih, a Velika Britanija će biti sledeća. Spisak evropskih zemalja u kojima postoje takva postrojenja drastično se skratio poslednjih par godina.

Kada sile tržišta rasturaju poslovne planove, postupak izbacivanja uglja iz proizvodnje struje dobija ubrzanje. Danska, koja ima najveći udeo na svetu u učinku vetroelektrana u domaćoj proizvodnji električne energije, završila je s elektranama na ugalj. Britanija je svoj izlaz zakazala za tekući mesec. Slovačka je poslednje takvo postrojenje zatvorila u martu, piše Balkan Green Energy News.

Još pre samo par godina, vlade evropskih zemalja su oklevale da odrede rokove za prestanak korišćenja ovog čvrstog fosilnog goriva. U međuvremenu, vlasnici termoelektrana na ugalj, među kojima i državne elektroprivrede, sve češće odustaju od ove delatnosti. Suočavaju se sa konkurencijom iz domena obnovljivih izvora energije i trpe zbog troškova na ime ispuštanja ugljen-dioksida i propisa za zaštitu životne sredine.

Danska zatvaranjem poslednjeg bloka u Esbjergu obeležila kraj ere termoelektrana na ugalj

Danska kompanija Ørsted je na kraju avgusta trajno isključila sa mreže Esbjerg, svoje poslednje postrojenje za istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije (CHP) iz uglja. Nalazi se na zapadu zemlje. Ova elektroprivreda je 2006. otpočela prelazak na sertifikovanu i održivu biomasu, piše u njenoj objavi.

U oktobru 2022, Danska je naložila Ørstedu da nastavi s proizvodnjom u bloku 3 u Esbjergu te da vrati u pogon ugašeni blok 4 sistema Studstrup, kojem je ugalj bio glavno gorivo, kao i blok 21 u postrojenju Kyndby. U njemu se koristila i nafta. Ova druga dva su sada zvanično zatvorena zajedno sa Esbjergom, naveli su u kompaniji.

U Studstrupu se ponovo gradi velik silos za drveni pelet, nakon što je stari izgoreo u požaru. Treba da bude završen pre kraja godine, a Ørsted je saopštio da onda više ugalj neće imati ni u rezervi.

Britanija 30. septembra napušta ugljarski klub

Krajem juna, u Uniperovo postrojenje Ratcliffe-on-Soar je vozom stigla poslednja pošiljka uglja. Kompanija je za 30. septembar zakazala gašenje te, poslednje elektrane na ugalj u Britaniji.

Plan je da se ova lokacija učini čvorištem za tehnologije i energiju bez emisija gasova sa efektom staklene bašte. Uniper je prošle godine objavio da će tamo proizvoditi niskougljenični vodonik i pre kraja decenije podići kapacitet elektrolize do 500 megavata.

U Britaniji je još početkom 2015. više od trećine domaće proizvodnje struje dolazilo iz uglja, nakon čega je taj udeo naglo prepolovljen i nastavio je da se smanjuje. Ovakve elektrane su korišćene gotovo isključivo tokom zimske sezone.

Od prašine, pepelišta do zelenog vodonika 

Slovačka energetska kompanija Slovenské elektrárne je u martu zatvorila svoj CHP pogon Vojany i tako dovršila postepeno odbacivanje uglja. Ovo njeno postrojenje je, inače, poslednjih par godina jedva i radilo. Slovačkoj elektroprivredi je posao bio olakšan time što je izgradila nuklearni reaktor Mochovce 3.

Zatim su počeli radovi na čišćenju i rehabilitaciji lokacije termoelektrane. Moguće alternative su elektrane na obnovljive izvore, baterijski sistemi za skladištenje energije, mali modularni reaktor, zeleni vodonik i korišćenje deponovanog pepela u građevinskoj industriji, otkrile su Slovenské elektrárne.

Poslednja slovenačka elektrana na ugalj sve bliža stečaju

Spisak zemalja u kojima se struja i dalje proizvodi iz uglja se drastično skratio u poslednjih par godina.

Slovenački ministar za okolinu, klimu i energiju Bojan Kumer upravo je izjavio da će bez državne intervencije Termoelektrarna Šoštanj (TEŠ), jedina na ugalj u toj zemlji, do 2025. bankrotirati. Vlada priprema zakon da je ponovo održi u pogonu. TEŠ posluje u okviru državne elektroprivrede Holding Slovenske elektrarne ili HSE.

Bugarska je nedavno izvela sličan potez i bacila pojas za spasavanje jedinom takvom postrojenju u državnom vlasništvu.

Hrvatska i Rumunija su među malobrojnim državama članicama Evropske unije čiji su rokovi za prestanak upotrebe uglja posle 2030, ali je malo verovatno da mogu da je održe i do kraja decenije. Na ovom kontinentu bi tako ostale samo Nemačka, Poljska, Češka, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Turska, ali situacija se jako brzo menja.

A gde je tu Srbija?

Naša zemlja će po svemu sudeći, sačekati, i ne malo, izbacivanje termoelektrana.

Naime, Srbija je četvrta zemlja na svetu po procentu uglja u proizvodnji električne energije. Ispred se nalaze samo Indija, Južna Afrika i Mongolija, a približno iste rezultate imaju Poljska i Kazahstan.

Kako je ranije pisala  klima 101, prema proračunima Oksfordove naučne onlajn publikacije Our Word in Data, prosečan stanovnik Srbije godišnje troši oko četiri puta više električne energije iz uglja u odnosu na evropski prosek.  U 2020. godini 3654 kilovat-časova (kWh) proizvedenih per capita u Srbiji je poteklo iz termoelektrana na ugalj. To je oko tri puta više proizvedenih „prljavih” kilovat-časova nego što potroši prosečan stanovnik sveta (1121 kWh) i čak 456 puta više od prosečnog Belgijanca (8 kWh).

Dodatno zabrinjava što je dominantna vrsta uglja koja se koristi u Srbiji niskokalorični lignit koji se smatra ugljem najnižeg kvaliteta.

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje po glavi stanovnika u toku godine u Srbiji se procenjuje na 1567 kWh.

Kao alternativa se navodi energija od sunca i vetra.

Srbija ima veliki potencijal za korišćenje energije sunca i vetra i trebalo bi da sprovede zaokret od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije. Prošlogodišnje istraživanje Evropske agencije za zaštitu životne sredine o posledicama zagađenja životne sredine po zdravlje označilo je Srbiju kao jednu od crnih tačaka u Evropi.

Izvor: Danas / Klima 101

Tagovi:

Evropska unija Rudnici Ugalj Zatvaranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Univerzitet u beogradu

18.јул 2025. I.M.

Đokić sa britanskim zvaničnicima: Univerzitet u Beogradu kao stub regionalne saradnje

Na sastanku sa predstavnicima Velike Britanije, rektor Vladan Đokić istakao je ulogu Univerziteta u Beogradu kao ključne institucije u okviru Berlinskog procesa, posebno u segmentima obrazovanja, istraživanja i saradnje sa dijasporom

LGBTQ+

18.јул 2025. Novak Marković

Pretnje smrću aktivistima Prajd karavana na jugu Srbije

Udruženje „Da se zna!“ upozorilo je da im je upućeno na hiljade poruka pretnji, uvreda i govora mržnje od trenutka kada su najavili „Prajd karavan“ u Nišu i Leskovcu

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure