Ratni zločini

27.april 2011. Miloš Vasić

Pokolj u zatvoru Dubrava

Neko se krajem maja 1999. setio da vazdušne napade NATO-a iskoristi kao pokriće za pokolj zatvorenika u zatvoru Dubrava, kod Istoka, Kosovo. Taj slučaj bio je zamazan i zaturen u opštoj gužvi i režimskoj propagandi, sve dok se nije neočekivano i iz banalnih razloga pojavio pre nekoliko godina pred Specijalnim tužilaštvom za ratne zločine. Pretkrivične radnje su u toku, a pravda je spora, mada dostižna

Jug Srbije

27.april 2011. Peđa Obradović

Između demokratskog i etničkog principa

Deset godina po okončanju oružanih sukoba na jugu Srbije 2000–2001. godine još traje proces normalizacije, koji uključuje i integraciju Albanaca u sistem Srbije. Jedna od najvažnijih stavki na tom putu je i veće uključivanje Albanaca u rad državnih institucija u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, čiji je broj ostao u znatnom proporcionalnom disbalansu sa etničkom strukturom stanovništva u tim opštinama

Matične ćelije

27.april 2011. Jasmina Lazić

Pametne ćelije rešavaju stvar

Postoje u mnogim vrstama tkiva odraslih ljudi, a njihova najveća koncentracija u telu odrasle osobe je u koštanoj srži i krvi. Međutim, i ono što se do juče smatralo biološkim otpadom, danas nas može spasiti smrti, dijalize, drhtavih ruku, ćelavosti, bora, starosti i – gubitka voljenih

Vreme Evrope (7)

Umrežavanje filmskih industrija

U Srbiji, zemlji bogate filmske tradicije i potencijala, pre svega u kreativnim resursima, saradnja sa evropskim institucijama pokazala se kao neophodna. Uplivom raznih fondova, regionalnih ili evropskih, domaća kinematografija dobila je oslonac za razvoj. S obzirom na to koliko je danas film skupa umetnost, i koliko je neophodno "umrežavanje" filmskih industrija kako bi se početna ideja uspešno realizovala do kraja, više se ne može ni govoriti o nacionalnim produkcijama. Saradnja među producentima i zajednički rad na stvaranju filma, sa svim "ograničenjima" koja takav film ipak mora da pretrpi, pokazuje se sve više kao nužnost na nivou cele Evrope

Strip esej – Povodom Afričkih pustolovina Julesa Radilovića i Zvonimira Furtingera

27.april 2011. Zoran Đukanović

Dragi kamen iz Afrike

Dragulji opusa Julesa Radilovića jesu Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine, Kapetan Leši i Herlok Šolms. Četiri stripa i četiri žanra, istorijski, avanturistički, ratni i humoristički. U njima je nadišao zanat realizma i ponudio magiju vizuelnog pripovedanja. Radilovićeva i Furtingerova pripovest Afričke pustolovine kreirana pre pola veka postala je sama srž egzotičnog pojma afričkog kod tadašnjih čitalaca. Ova vrsta egzotizma ima zanimljivu komponentu – vrsta je postkolonijalnog čitanja Afrike mnogo pre nego što su postkolonijalna čitanja ušla u akademsku modu

Velika Britanija – Kraljevsko venčanje

27.april 2011. Jelena Jorgačević

Draga Katarina i vitez Reda podvezice

Kao neka Diznijeva bajka, magija venčanja prelepe devojke Ketrin Elizabet Midlton iz časne i radne građanske porodice i njene ljubavi iz studentskih dana princa Vilijama opčinjava čitav svet, i decu i odrasle. Oni su nova lica Engleske za 21. vek, kraljevska robna marka kojoj je teško odoleti. Baš kao što je u prošlom veku maltene bio greh ne voleti lejdi Di, krhku plavušu koja nije mogla da se snađe u četvorouglu kruna–država–muž–svekrva. Čini se da nova generacija britanskih kraljevskih izdanaka, unukâ kraljice Elizabete II, ima više slobode, drskosti i pameti u izboru bračnih partnera, svidelo se to nekome ili ne. U svakom slučaju, Ketrin i Vilijam su svetski hit

Intervju – Emir Kusturica

27.april 2011. Slobodan Kostić

Ja sam učen, uspješan i znam da ošamarim

Mogu da pišu koliko hoće da su moji filmovi i muzika sranje, ali kada se pređe na ličnu biografiju, jedino što mi preostaje je da potražim zaštitu suda. Nema mjesta na svijetu gdje može neko da vam kaže da sarađujete sa ubicama, a da se za to ne snose posljedice, ako to nije istina

Nuspojave

27.april 2011. Teofil Pančić

Glumci nisu stigli, sire

Niti je Atelje 212 nadležan i "vlastan" da priznaje nezavisnost Kosova, niti je prištinsko pozorište nadležno da prizna da "Kosovo je srce Srbije"

Dodela Evropske nagrade za pozorište, 12–17. april 2011.

20.april 2011. Dragana Bošković

Olimp pozorišnih bogova

Dodela Evropske nagrade za pozorište, koja je ove godine upriličena u Sankt Peterburgu, zaista je prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru... Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju

Šta još može učiniti Vlada Srbije

20.april 2011. Dimitrije Boarov

Aduti privredne politike

Kako su parlamentarni izbori već na vidiku, postavlja se pitanje da li Vlada Srbije u finišu svoga mandata još može nešto realno učiniti za izvlačenje zemlje iz zabrinjavajuće privredne letargije, nešto što neće biti samo predizborno stranačko nadgornjavanje i slikanje na gradilištima

Nuklearne katastrofe

20.april 2011. Slobodan Bubnjević

Život pod stigmom Černobilja

Tačno četvrt veka nakon najveće nuklearne katastrofe u istoriji, Černobilj više nije sam na vrhu takozvane INES skale – ovoj katastrofi se na nivou 7 pridružila nesreća u nuklearnoj elektrani Fukušima. Da li će oblast oko japanskih reaktora ostati jednako pusta kao Zabranjena zona na severu Ukrajine

Feljton – Poglavlje iz knjige Ne nadajte se da ćete se rešiti knjiga

20.april 2011.  

Pohvala gluposti

U izdanju "Gradca" nedavno je izašla iz štampe zanimljiva knjiga pod naslovom Ne nadajte se da ćete se rešiti knjiga. Reč je o knjizi u kojoj možete pročitati razgovore koji su vodili Umberto Eko, pisac, profesor i semiolog, i Žan-Klod Karijer, esejista, dramaturg i scenarista, pored ostalog autor nekoliko scenarija za filmove Luisa Bunjuela. Medijator razgovora bio je Žan-Filip de Tomak. Karijer i Eko razgovaraju o sudbini knjige u današnjem vremenu, ali pokreću i mnoga druga pitanja koja se tiču savremene kulture, tradicije i informatičkog društva. Uz dozvolu izdavača, "Vreme" u ovom broju prenosi jedno poglavlje iz ove knjige

Nemačka – Pad i uspon Zelenih

20.april 2011. Bernd Kleinheyer

Od seoskih komuna do vrha vlasti

Nemačka će postati dobra, Nemačka će postati zelena: političari čuvaju prirodu, građanska prava i useljenike, bore se protiv korupcije, nasilja i privrednih monopola. Dabome, u Nemačkoj oni još postoje: dobri ljudi u jednoj dobroj partiji, u Partiji zelenih. Naravno da slika Zelenih nije tako bajkovita kako bi oni voleli da ih drugi vide. Ali je ova partija po poslednjim istraživanjima javnog mnjenja dogurala do istorijskih 28 odsto, pretekla socijaldemokrate, opasno se približila demohrišćanima i promenila političku scenu kojom su decenijama dominirale dve partije. A sve je počelo sa seoskim komunama