
„Swisslion Takovo”
Da li se zatvaraju „slatke kuće”?
Pojavila se nezvanična informacija da se zatvaraju radnje „Swisslion Takovo”. Iz ove kompanije za „Vreme” kažu da se „slatke kuće” neće zatvarati, naprotiv investiraće u „slatke kuće”
Pojavila se nezvanična informacija da se zatvaraju radnje „Swisslion Takovo”. Iz ove kompanije za „Vreme” kažu da se „slatke kuće” neće zatvarati, naprotiv investiraće u „slatke kuće”
Članovi Samostalnog sindikata predškolskog vaspitanja i obrazovanja najavili su protest za subotu, dok će sindikati prosvetara u sreduobustaviti rad u školama i vrtićima. Zahtevi su isti, ali nastupaju odvojeno
Iz Bambija još neće ili ne znaju da kažu kada se najpopularniji keks vraća u rafove prodavnica
Za porodicu, a protiv woke kulture ustali su i predsednik Vučić i ministarka Đurđević-Stamenkovski. Pri tome, većina njihovih birača verovatno ne zna ni šta je to
Toplane u Srbiji koriguju cene, pa se mnogi gradovi u Srbiji suočavaju sa porastom cena grejanja
Protiv gradonačelnika Njujorka Erika Adamsa podignuta je optužnica u okviru federalne istrage o korupciji, preneo je danas Njujork tajms pozivajući se na neimenovane izvore
Valerij Zalužnji, bivši načelnik ukrajinskog Generalštaba, aminovao je napad na rusko-nemački gasovog, piše Špigel. Da li će nemačko tužilaštvo konačno doći do nekog od osumnjičenih?
Migranti i krijumčari uspešno zaobilaze kontrolne tačke, smanjenje ilegalnih ulazaka nije postignuto
Predsednik Aleksandar Vučić priznaje da za Kosovo „nema leka“, te se tako njegov boravak u Njujorku sveo na pravljenje dilova sa bogatima i hvaljenje domaćim medijima
“To nije običan marš motornih vozila od kasarne do poligona i obratno, ovo je veliki marš skoro između 250 i 300 km u jednom pravcu”, kaže za “Vreme” pukovnik u penziji Najdan Vojinović i, između ostalih, postavlja sledeća pitanja: “Ko je bio sa vozačem u kabini; ko je bio komandant kolone; koliko su vozači bili opterećeni u Batajnici na pripremi tog cirkusa od prikaza; da li su imali redovnu hranu i vodu te lekarski pregled; da li su vozila bila ispravna...” Do izlaska ovog broja “Vremena” nema odgovora. Nadležni na svim nivoima vlasti – civilnoj i vojnoj – ćute. Niko to ne zaslužje, pogotovo ne pet žrtava tragedije kod mesta Ušće koju je izazvalo vojno oklopno vozilo
Osim topovskog udara ili šok-bombe ili šta je to već bilo a što je zvučalo kao “tomahavk”, na pobunjene studente fizički su nasrnuli i neke od njih povredili aktivisti SNS. Glavni nasilnik je bio glomazni grubijan Ognjen Dopuđ, koji je – verovali ili ne – direktor Fonda Evropski poslovi AP Vojvodine. Dvoje povređenih studenata potražilo je medicinsku pomoć u Urgentnom centru. Posle svega, organizatori izbora za filozofski studentski parlament izjavili su da je izborni proces prošao “bez incidenata”. Bomba je valjda sastavni deo izbornih aktivnosti, kao i mlaćenje studenata
Pod teretom afera koje se neprestano nižu, nekako ne primećujemo da je ova vlast do sada pravila razne čudne spiskove organizacija, pojedinaca, stranaca, a pokušala je da popisuje i decu. Represivna mašinerija radi, a građane, izgleda, štiti samo nesposobnost onih koji mašinom upravljaju
Izdaje se rekordni broj građevinskih dozvola, širi se Beograd na vodi, gradi se Ekspo, betoniraćemo svaki pedalj slobodne površine, čak i kad broj stanova premaši broj stanovnika
Toto Skilaći je bio čista radost. Primer čoveka koji uspeva kad se najmanje očekuje, zahvaljujući lucidnosti i predanosti. Znao je da iskoristi karte koje su se otvorile. Bilo je milina gledati ga. Sećaću ga se uvek s toplinom u srcu. Putuj, gene, podići ću čašu i u tvoje ime tri dana pred moj 60.
“Paravojske su, da bi djelovale, ovisile o puno različitih institucija, mahom lokalnih, ali su Ministarstvo unutrašnjih poslova i službe bezbjednosti Srbije bili ti koji su to koordinirali i osmišljali”, kaže Iva Vukušić, autorka naučnog rada i knjige o ulozi srpskih paravojnih formacija u raspadu SFRJ
Bilo kakva virtuelna trka u naoružanju oduzima regionu mogućnost razvoja i troši nasleđe mlade generacije. Kupovine poput aviona “rafal” ili artiljerijsko-raketnog sistema HIMARS predstavlja samo budžetski trošak koji suštinski ne doprinosi nivou bezbednosti, a oduzima mogućnost razvoja u mnogim drugim oblastima. Ove nabavke aviona daleko prevazilaze finansijske mogućnosti i Hrvatske i Srbije
Ivica Dačić, kojem je dan početka Osme sednice crveno slovo u kalendaru, ovih je dana izrekao nekoliko reči i misli o kojima bi valjalo dobro razmisliti, ne zato što su ispravne nego zato što su tačne
Kako objasniti nestvarnu dihotomiju u kojoj se prepliću ružičasti gala provod u kojem Mitrović poput Velikog Getsbija u doba ekonomske depresije toči šampanjac dok političari poziraju sa najjeftinijom podrigušom ili sa dva jajeta bez kobaje. Za mene je posebno zanimljivo što smo u medijima politiku sveli bukvalno na hranu kao metaforu za preživljavanje. Koncept gala/socijala umesto toga neprekidno pokušava da nas uveri u nekoliko iracionalnih pretpostavki
Upitanost i otvorenost za novo jednako su dragoceni kao što je uverenje da imamo odgovore opasno i sužavajuće. Zato mislim da uvek treba “bežati” od ljudi s odgovorima. Suviše smo mi mali da bismo mogli imati odgovor na bilo koje važno pitanje. Zato našu temeljnu potrebu za odgovorima, već vekovima, zloupotrebljavaju mnogi ideolozi, gurui, filozofi i psiholozi, sveštenici, influenseri... Čim primetite da neko ne može da kaže “ne znam” i otvoreno misli o vašem pitanju, vreme je da krenete dalje
Putnik koji je pretrpeo povredu, može da sabere/objedini potraživanja tako što će se obratiti osiguravajućem društvu po osnovu osiguranja putnika od posledica nesrećnog slučaja, a prevoziocu se može obratiti po osnovu odgovornosti za štetu
Veruje se da je napad pejdžerima izvela izraelska obaveštajna služba, što nije zvanično potvrđeno, preko pejdžera i toki-vokija u koje je prethodno, fabrički, ugrađen eksploziv
O upotrebni civilnih sredstava u ratne svrhe, o ulozi Mosada i Šin Beta – i jedne mađarske savetnice za održivi razvoj – a takođe i jednog naturalizovanog Norvežanina indijskog porekla, privrednika u Bugarskoj u operaciji proizvodnje, prometa i podmetanja eksploziva u veliki broj pejdžera Herzbolaha, te i o tome kako je serija eksplozija pejdžera jedne nedelje, već početkom sledeće prerasla u raketne salve ispaljene na Hezbolah u Bejrutu i o klasičnoj pretnji Hezbolaha. “Kada, gde i kako? Znaćete kada kucne čas…”
Borba protiv organizovanog kriminala fokusira se na otkrivanje ilegalnih plantaža marihuane, trgovinu kokainom, pranje novca i trgovinu ljudima, ali rezultati ostaju mršavi. Iako je Albanija formirala Specijalno tužilaštvo, EU zahteva više akcija u borbi protiv narkotika i konfiskaciju imovine povezane s organizovanim kriminalom. Političke tenzije između vladajuće stranke i opozicije takođe su zabrinjavajuće jer često ometaju rad parlamenta
“Džon Kejdž je verovatno najsnažnije delovao na mene u to davno doba i moram reći da još uvek osećam njegov uticaj – iako ne u smislu kako moja muzika zvuči. Kejdžova veličina upravo je sadržana u tome što niko od onih koji su studirali kod njega nikada nije napisao muziku koja je zvučala poput njegove”
Jovan Sterija Popović: Pokondirena tikva; režija Iva Milošević; Narodno pozorište
Kaos, tvorac i scenarista Čarli Kovel, igraju Džef Goldblum, Dženet Mek Tir, Aurora Perino; Netflix, 2024.
Na pitanje da li je istina da će se slatke kuće zatvoriti u Beogradu, iz Swisslion-a za „Vreme” odgovaraju da se „slatke kuće” neće zatvarati, već naprotiv „u ‘slatke kuće’ ćemo investirati”.
„’Swisslion Takovo’ je definisao program daljeg investiranja u razvoj ‘Slatkih kuća’, prepoznavši da je to najkraći put između proizvođača i potrošača, a zatvaraće se samo oni objekti koji se nisu dokazali na tržištu”, naveli su.
Dodaju da su „slatke kuće“ mesta u koje dolazi sveža roba direktno iz proizvodnih pogona fabrika iz poslovnog sistema „Swisslion Takovo“ i da ih ima i u susednim zemljama - Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori.
Istorijat proizvodnje
U Vršcu je 1997. godine puštena u rad prva fabrika „Swisslion” proizvodnje i u narednih šest godina, sve do 2003. godine 11 novih proizvodnih linija počelo je sa radom. Od toga 10 u Vršcu i jedna u Makedoniji.
Već naredne 2004. godine „Swisslion-u” se priključuje „PIK Takovo” iz Gornjeg Milanovca i tako je nastao „Swisslion Takovo” proizvodni sistem.
Od 2011. godine proizvodi se i sladoled sa 54 različite vrste sladoleda.
Ovoj firmi se 2016. godine pridružila i fabrika „Banat 1894” iz Vršca, a godinu dana kasnije i „Vršnjački vinogradi” čija je delatnost prerada grožđa i proizvodnja vina.
Lavić Slavko pojavio se 2018. godine, maskota „Swisslion-a”.
', title: 'Da li se zatvaraju „slatke kuće”?', pubdate: '2024-09-26 13:31:41', authors: authors, sections: "Mozaik", tags: "„Swisslion Takovo”,Slatka kuća,Vršac", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Da li se zatvaraju „slatke kuće”?', 'pageContent': 'Na društvenoj mreži Iks pojavila se informacija da se zatvaraju radnje „Swisslion Takovo”.
„Zatvara se ‘Slatka kuća’ (Swisslion-Takovo). Osam prodavnica u Beogradu i ne znam koliki broj po Srbiji”, pisalo je u objavi na društvenoj mreži Iks.
Zatvara se Slatka kuća (Swisslion-Takovo). Osam prodavnica u BG, ne znam koliki broj po Srbiji...
Zasto😭😭😭??????? — JasnaDj (@jasnadjordjev) September 24, 2024
Na pitanje da li je istina da će se slatke kuće zatvoriti u Beogradu, iz Swisslion-a za „Vreme” odgovaraju da se „slatke kuće” neće zatvarati, već naprotiv „u ‘slatke kuće’ ćemo investirati”.
„’Swisslion Takovo’ je definisao program daljeg investiranja u razvoj ‘Slatkih kuća’, prepoznavši da je to najkraći put između proizvođača i potrošača, a zatvaraće se samo oni objekti koji se nisu dokazali na tržištu”, naveli su.
Dodaju da su „slatke kuće“ mesta u koje dolazi sveža roba direktno iz proizvodnih pogona fabrika iz poslovnog sistema „Swisslion Takovo“ i da ih ima i u susednim zemljama - Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori.
Istorijat proizvodnje
U Vršcu je 1997. godine puštena u rad prva fabrika „Swisslion” proizvodnje i u narednih šest godina, sve do 2003. godine 11 novih proizvodnih linija počelo je sa radom. Od toga 10 u Vršcu i jedna u Makedoniji.
Već naredne 2004. godine „Swisslion-u” se priključuje „PIK Takovo” iz Gornjeg Milanovca i tako je nastao „Swisslion Takovo” proizvodni sistem.
Od 2011. godine proizvodi se i sladoled sa 54 različite vrste sladoleda.
Ovoj firmi se 2016. godine pridružila i fabrika „Banat 1894” iz Vršca, a godinu dana kasnije i „Vršnjački vinogradi” čija je delatnost prerada grožđa i proizvodnja vina.
Lavić Slavko pojavio se 2018. godine, maskota „Swisslion-a”.
', 'pageDate': '2024-09-26 13:31:41', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });