

Černobilj
Pripjat, 40 godina kasnije
Prošlo je 40 godina od kada je eksplodirala nuklearna elektrana u Černobilju




Tokom globalnog Samita o veštačkoj inteligenciji u Indiji, predsednik Srbije Aleksandar Vučić pohvalio se da i Srbija aktivno razvija AI
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je tokom Samita o veštačkoj inteligenciji u Indiji sa izvršnom direktorkom Međunarodnog monetarnog fonda Kristalinom Georgievom o digitalizaciji ekonomije, brzom razvoju veštačke inteligencije i njihovom uticaju na tržište rada.
Vučić se u Indiji pohvalio da i Srbija razvija veštačku inteligenciju.
„Razgovarali smo i o digitalizaciji ekonomije, brzom razvoju veštačke inteligencije i njihovom uticaju na tržište rada. Poseban fokus bio je na energetici kao stubu razvoja i na izazovima za stabilizaciju globalnih prilika koje se prelivaju na naš region“, objavio je Vučić na Instagram nalogu „buducnostsrbijeav“.
Predsednik Srbije je napisao da je sa Georgievom imao srdačan sastanak, kao i da je sa pažnjom saslušao savete i ideje za rešavanje gorućih izazova današnjice.
„Srdačan susret sa direktorkom Međunarodnog monetarnog fonda Kristalinom Georgievom. Kao i uvek, sa pažnjom sam slušao korisne savete i ideje za rešavanje gorućih izazova današnjice. Ponovio sam zahvalnost MMF-u na poverenju koje ima u Srbiju i naglasio da je odgovorna makroekonomska politika, uz podršku i angažovanje MMF-a, pomogla Srbiji da izgradi snažan sistem zaštite u izazovnom okruženju“, objavio je Vučić.
View this post on Instagram
On je poručio je da kao mala zemlja ne smemo da propustimo AI revoluciju i da moramo da požurimo sa razvojem.
Vučić je istakao, nakon ceremonije otvaranja Samita o uticaju veštačke inteligencije u Nju Delhiju i obilaska štanda Srbije, da je važno da razvijamo infrastrukturu jer, kako je rekao, ko zastane izgubiće suverenost i nezavisnost i neće imati ništa svoje.
„Imaće dostupnost kompjutera preko klauda. Dakle, neće imati ništa svoje. I to je savremeni način gde gubite i podatke o svojim građanima i sve drugo. Dakle, to su problemi sa kojima se suočavamo, u takmičenju sa velikim tehnološkim silama šanse su vam gotovo nikakve i zato morate da užurbano radite, bez obzira što ste mala zemlja na razvoju infrastrukture, zato su nam potrebni dodatni data centri, dodatni superkomputeri. Zato nam je potrebno obezbeđivanje električne energije, novi univerziteti“, rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima potrebno nam je i privikavanje na novine jer ne smemo da propustimo, novu revoluciju, kao što s,mo propustili Prvu, pa nam je trebalo vremena da ti nadoknadimo.
„Kada smo propustili prvu industrijsku revoluciju izgubili smo mnogo. Nikada nismo nadooknadili, uvek smo kaskali i taman kada smo počeli da pristižemo i smanjujemo razliku morali mo da uđemo u novu i takmičimo se sa svima“, rekao je on.
Naglašava da će nam trebati mnogo novca i mnogo znanja, promena načina razmišljanja i života, kako bi razu,eli šta se da razumemo šta se dešava u svetu.
„Indija je uspela u jednoj stvari. Ako ste gledali indijske kanale, bili su zanimljivi, ljudi se po ceo dan bave AI ko će da izgubi ko da dobije, jer ljudi iz dela IT sektora, softverske industrije su počeli da gube posao. Oni se bave time, koliko im to pomaže, koliko odmaže, koliko im pomaže u poljoprivredi ili nekim drugim granama“, rekao je predsednik.
Izvor: Tanjug


Prošlo je 40 godina od kada je eksplodirala nuklearna elektrana u Černobilju


Koliko još studenti i građani mogu da podnesu? Koliko još režim može da povećava represiju? To je naslovna tema novog broja „Vremena“


Zbog čega je Vučića iznervirao susret Vladana Đokića i Marte Kos? Zašto je Srbija postala zemlja represije i dirigovane anarhije? U kakvoj prilici predsednik države može primiti rektora Beogradskog univerziteta


Nova direktorka počela je sa smenama koristeći se oprobanom tehnologijom kojom je svojevremeno udavila B92. Prethodna godina poslužila joj je kao jedini test period za određivanje političke podobnosti i kriterijum za otpuštanja


Jedan američki šekspirolog tvrdio je da je Šekspir izumitelj savremenih ljudi, da nam je on pokazao kako možemo da izrazimo svoja osećanja i oblikujemo svoje identitete. Što se tiče prvog, nama danas deluje neobično da ljudi nekada nisu umeli rečima da ispolje zaljubljenost, ljubomoru, pohlepu, ambicioznost ili tugovanje. Sva je ova osećanja Šekspir, makar do tog istorijskog trenutka, najbolje opisao, a neka je čak opisao prvi u čitavoj istoriji književnosti
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve