Desetog dana puta, oko 80 biciklista, uglavnom studenata, krenuli iz Minhena ka Ulmu, ispratio ih vladika Grigorije
Uz stihove pesme „Tamo daleko” osamdesetak biciklista, uglavnom studenata, nastavilo je put ka Strazburu, gde bi trebalo da stignu kroz nekoliko dana.
Na put duži od 1.300 kilometara, studenti su krenuli 3. aprila, a pred njima su još Ulm, Štutgart, Karlsrue i cilj – Strazbur.
Oni su noć proveli u prostorijama Srpske pravoslavne crkve u Minhenu, a iz tog nemačkog grada u subotu (12. april) ujutru ispratio ih je vladika Grigorije.
Od Minhena do Ulma oni će voziti 145 kilometara.
Zatim će nastaviti dalje do Strazbura.
U Strazbur bi trebalo da stignu 15. aprila, a tamo će Savetu Evrope predati zvanični dopis studenata iz Srbije i tražiće od njih da reaguju na ono što se događa, objasnili su studenti ranije za „Vreme“.
Doček u Minhenu
Studente je u petak uveče u Minhenu dočekao veliki broj građana, među kojima su i državljani Srbije koji žive u Nemačkoj sa transparentima „Računajte za nas”.
Na Odeonsplacu održano je 16 minuta tišine u znak sećanja na 16 žrtava pada betonske nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom sadu 1. novembra prošle godine.
Studentima se obratio predstavnik gradonačelnika Minhena koji je rekao da njihovi glasovi ne smeju ostati ignorisani.
„Cela Nemačka i ceo Minhen podržavaju njihovu borbu za demokratiju“, dodao je.
Studente je u Minhenu dočekao i vladika Srpske pravoslavne crkve Grigorije koji je za N1 rekao da su studenti iz Srbije „najjednostavnije rečeno avangarda ne samo za Srbiju, nego za celu Evropu”.
„Srećan sam što mi možemo da ugostimo studente ovde u Minhenu, sutra u Augsburgu, Štutgartu u i gradu Karlsrue. Ako bismo mogli da budemo sa njima svaki sekund, to bi za nas bila velika čast. Ali i ovo, što imamo priliku da ih ugostimo, velika je čast i velika radost“, rekao je on.
Student Uroš rekao je za N1 da je doček bio fenomenalan, kao i govor vladike Grigorija, koji je poručio da ko udari na studente – ne udara samo na najbolje u srpskom narodu, već na samog Hrista.
Nazivajući studente „savremenim vitezovima” i „junacima našeg doba”, vladika Grigorije rekao je da oni podsećaju da vrlina još uvek postoji i da dobrota nije zauvek utihnula.
„Danas su s vama i kroz vas lepota, dobrota i pamet zakoračile preko našeg praga. Vaš dolazak je ovaj grad i ovaj dom učinio mestom sabornosti, požrtvovanosti, plemenitosti i istrajnosti. Stojeći ovde pred vama, ispovedam da osećam kao retko kad u životu tremu, jer je vaš podvig i borba obavezujući i podstiču svakog od nas da iz svog bića izvuče ono najbolje, ono što smo već odavno zaboravili ili potisnuli, a to je pre svega da budemo bolji i plemenitiji ljudi“, rekao je vladika Grigorije, koji je i sam bio jedan od organizatora studentskih protesta 1992. godine, dok je studirao teologiju.
Foto: FoNet/Student Matija ObrenovićStudenti u crkvi u Minhenu
On je zamolio studente da nikada ne zaborave da su im vrata SPC uvek otvorena.
„Vi ste naša deca i mi ćemo uvek kad to zatreba braniti vas i vaše ideale i ciljeve. Da to svima koji treba to da čuju kažem: ko udari na vas, ne udara samo na ono najbolje u našem narodu, nego udara na samog Hrista, koji se uvek poistovećivao sa onima koje zovemo malima, prema kojima je učinjena nepravda i zlo, a vama kažem, dobrodošli nade naše i bolje našli nas kojima vraćate život i ljudskost, neprestano nas opominjući šta znači časnost, plemenitost i dostojanstvo”, poručio je vladika.
Vladika Grigorije pozvao je studente da ostanu autentični i verni sebi, i da nikada i ni za šta, ni za kakva prolazna blaga ovoga sveta, to ne menjaju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada usamljenost ne bi bolela koliko boli, niko se nikada ne bi odrekao privilegije da zaključa vrata iznutra. Život više generacija u istom domaćinstvu, čak i skladni i solidni brakovi, najbolji prijatelji koji žive zajedno tokom studija – ništa od toga nije moguće bez povremene (u idealnom slučaju naizmenične) požrtvovanosti, bez preuzimanja tuđih tereta i razumevanja za tuđe mane. Ali ostaje i pitanje – dokle trpeti? Kako bi svako od nas trebalo da nauči da prepoznaje tu granicu posle koje požrtvovanost postaje poništavanje sebe i samoponiženje
Više od dva milenijuma nakon što je prvi čovek izračunao da Zemlja nije ravna, milioni ljudi širom sveta danas u to sumnjaju. Na čemu se zasniva teorija ravne zemlje i ko sve u nju veruje?
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da bi eventualna nacionalizacija Naftne industrije Srbije, koja se pominje u kontekstu američkih sankcija, bila u suprotnosti sa međuvladinim sporazumom o energetskoj saradnji Srbije i Rusije iz 2008. godine
Prema izmenama i dopunama Prostornog plana za Beograd na vodi, čiju je izradu odobrila Vlada Srbije, smanjuje se zelena površina zbog novih stanova, kaže Sanja Solarević
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!