“Mi smo na mesec dana od bankrota.” To je moto kompanije NVidia koja se poslednjih nedelja rve sa Eplom koja će biti druga najveća firma na svetu, posle Majkrosofta. Pre par nedelja NVidia je prvi put izbila na drugo mesto, ali se Epl ubrzo tamo vratio. Bitka se vodi na nivou od tri biliona dolara, izmiče onaj koji tog dana doda svojoj vrednosti desetak milijardi. Nemojte se mnogo truditi da razumete ove brojeve, ni prosečan kalkulator na može na ekranu da ispiše više od jednocifrenih milijardi. Kada su (kalkulatori) nastajali, verovalo se da knjigovođama više od toga nikada neće biti potrebno.
Kao i svaka uspešna priča u Silicijumskoj dolini i
NVidia je zanimljivija, ali liči na sve ostale uspešne priče. Tri nezadovoljna inženjera sastali su se u drumskom restoranu “Denis” u aprilu 1993. da se iskukaju zbog slepila svojih tadašnjih poslodavaca. Ubrzo su shvatili da oni sami mogu da urade to što njihovi šefovi ne razmeju – da naprave najbolju grafičku karticu, odnosno čip koji “crta” sliku na ekranu kompjutera i to velikom brzinom, tako da može da podrži komplikovanije animacije umesto običnih slova i brojeva.
Baš kao što je Džef Bezos u slično vreme shvatio da je budućnost u onlajn trgovini i kao prvu stvar zgodnu za prodaju prepoznao knjige (pa smo dugo mislili da je Amazon onlajn knjižara), tako su i osnivači NVidia videli ogroman potencijal u video-igrama, čiji je uzlet na računarima tek počinjao. Početak nije bio lak, otud i pomenuti moto. Zbog pogrešnih procena u prvim godinama postojanja nekoliko puta delili su “poslednju platu” jer u firmi nije bilo ni novca ni posla za sledeću. I svaki put bi se nešto dogodilo.
Ali to je priča o preživljavanju, kakvih je u Kaliforniji mnogo. NVidia je nešto drugo. Ona nam pokazuje kako je jedini način da budeš konkurentan u tehnologiji taj da imaš potpuni monopol. U tom svetu to znači da imaš najbolje inženjere i naučnike koji su u stanju da pomeraju granice mogućeg uključujući u to i pomeranje granica brzine pomeranja granica. Jer tržište od kompanije zahteva da svake godine izbaci novu generaciju čipova, znatno bolju od prethodne.
NVidijin čip je najpre bio sekundarni čip u kompjuteru, onaj koji služi kao podrška za video. Onda se ispostavilo da taj čip neke stvari radi mnogo brže nego osnovni (najpoznatiji su Intel i AMD), to jest da brže računa ono što je potrebno, recimo, za kriptovalute. Održavanje blokčejnova bio je prvi impuls koji je NVidiju izbacio u vrh svetskih kompanija, pre nekih desetak godina. Najednom je postalo teško nabaviti grafičku kartu jer su se prodavale kao lude, razni likovi kupovali su ih masovno i umrežavali da bi rudarili bitkoin.
Onda je došla veštačka inteligencija koja bez NVidijinih čipova ne može da se razvija. Otud i ovi zahtevi tržišta da se novi kreiraju brže i češće. NVidia se bori tako što jede sve što joj se nađe na putu, a deluje hranljivo. Odnosno kupuje ili preuzima sve moguće kompanije u kojima ima pametnih ljudi koji bi mogli da se iskoriste u njihovim razvojnim centrima. Ograničavajući faktor su sankcije koje su SAD uvele Kini, a gde je jedna od najvažnijih stavki upravo proizvodnja čipova i bilo kakva saradnja na tom planu. To će znatno usporiti razvoj veštačke inteligencije i sasvim sigurno stvoriti ozbiljnog konkurenta u Kini.
Što nas dovodi do suštine ove priče. Svetom će dominirati onaj ko bude imao savršeniju veštačku inteligenciju, a koja će omogućiti brži razvoj ostale tehnologije. Današnji Openhajmer radi na razvoju grafičke karte.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti prištinskog univerziteta sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici sa trakama na ustima i indeksima u rukama protestovali su u sredu, 23. oktobra. U saopštenju su naveli da prelepljena usta pokazuju stanje srpskog naroda na Kosovu i Metohiji
Previše i predugo smo trpeljivi prema njima, što besna i obesna ekipa ume odlično da koristi. Videćete, biće tako i s Pejakovićem: ako nemate stida, a ovaj baš nije stidljiv, rešili ste sve svoje probleme
Provladini mediji su obeležavanje oslobađanja Beograda prikazali kao veličanstven događaj posvećen očuvanju antifašističkih vrednosti i istorijskog sećanja na borce protiv fašizma. Poseban fokus stavljen je na jačanje tradicionalnih veza sa Rusijom, uz isticanje prijateljskih odnosa između Srbije i Rusije, čime se događaj predstavlja kao čin patriotskog jedinstva. Ovo tim pre što Aleksandar Vučić uprkos Putinovom pozivu, neće prisustvovati samitu BRIKS-a u Kazanju
Sukob se prikazuje umesto dijaloga, agresija umesto nežnosti. Dokaz za ovu tezu imamo u svim segmentima programa, od rijalitija preko političkih debata do dramatizacije sportskih događaja i vremenske prognoze. Postoji neprestana trgovina pažnjom kroz eksplicitno prikazivanje nasilja
Tokom evolucionog procesa stekli smo kapacitet da uživamo u različitim stvarima. Za opstanak su jasni značaj seksualnosti, ishrane i zajedništva, pa i mi u njima očigledno uživamo. Uloge lepote ili uspeha nisu tako jasne, ali su mnogim ljudima svejedno dragocene. Jedno od najmisterioznijih uživanja jeste ono koje ponesemo iz svakog bliskog, inspirativnog ili poverljivog razgovora. Čemu li bi to trebalo da služi
Gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović, poznat pod nadimkom Knez, podneo je ostavku, pošto je 20 godina bio na tom mestu i niko mu ništa nije mogao. Petrović je ostavku podneo još početkom avgusta, ali ju je tek sad aktivirao, videći u kom smeru idu protesti protiv iskopavanja litijuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!