





Robert Duval, dobitnik Oskara i sedmostruki nominovani glumac, preminuo je mirno u svom domu. Tokom bogate karijere ostvario je nezaboravne uloge u filmovima poput „Nežne milosti“, „Veliki Santini“ i „Apokalipsa sada“
Jedan od najcenjenijih američkih glumaca Robert Duval, najpoznatiji po ulogama u filmovima „Kum“, „Apokalipsa sada“ i brojnim drugim ostvarenjima u kojima je tumačio snažne, često surove likove, preminuo je u 95. godini, objavio je CNN.
Duval je preminuo mirno u svom domu u nedelju, navodi se u saopštenju koje je u ime porodice objavila agencija za odnose s javnošću.
Nezaboravnu ulogu imao je kao Tom Hejgen, savetnik porodice Korleone, u filmu Frensisa Forda Kopole „Kum“, za koju je dobio prvu od ukupno sedam nominacija za Oskara, 1972. godine. Istu ulogu ponovio je dve godine kasnije i u „Kumu 2“.
Tokom karijere tumačio je širok spektar uloga – od kauboja do vojnih oficira. Studirao je na koledžu „Prinsipija“ u Ilinoisu, služio je u vojsci tokom Korejskog rata, a potom se preselio u Njujork, gde je studirao glumu kod čuvenog pedagoga Sendforda Majznera. U tom periodu delio je stan sa Dastinom Hofmanom i družio se sa Džinom Hekmanom.
Nakon pozorišnih uloga, filmsku pažnju privukao je manjom, ali ključnom ulogom Artura „Bu“ Redlija u filmu „Ubiti pticu rugalicu“ 1962. godine. Kasnije je jednog od svojih pasa nazvao „Bu“.
Usledio je niz značajnih uloga, među kojima u filmu „Čovek koji je ubio Liberti Valensa“, uloga majora Frenka Bernsa u filmu „MAS*H“, kao i glavna uloga u debiju Džordža Lukasa „THX 1138“ iz 1971. godine.
Godinu dana kasnije usledio je „Kum“, a uloga Toma Hejgena Duvala je svrstala u sam vrh holivudskih glumaca. Nakon toga je neprekidno radio – od filma „Mreža“ do televizijske mini-serije „Lounsom Dav“, koja je postala veliki hit. Oskara za glavnu mušku ulogu dobio je za film „Nežne milosti“ iz 1983. godine, u kojem je sam izvodio pesme.
Nominacije za Oskara dobio je i za uloge u filmovima „Veliki Santini“ i „Apokalipsa sada“, gde je tumačio potpukovnika Kilgora, zapamćenog po čuvenoj replici: „Volim miris napalma ujutru“.
Glumio je i u brojnim vesternima, poput „Otvorenog prostora“, kao i u mini-seriji „Broken Trail“, za koju je dobio nagradu Emi. Kao reditelj i scenarista potpisao je film „Apostol“ iz 1997. godine, za koji je ponovo nominovan za Oskara.
Aktivan je bio i u poznim godinama – za film „Sudija“ iz 2014. godine dobio je nominaciju za Oskara u 84. godini, a pojavio se i u ostvarenjima „Džek Ričer“ i „Vidouc“.




Ako se ne uplaše svoje slobode, građani Srbije smeniće trenutnu vlast na izborima, a ukoliko istraju u otporu potčinjavanju, razvlastiće ubrzo i narednu i onu nakon nje. Narednih nekoliko izbornih ciklusa prilika su da se republika osnaži, a tu postoje dva krajnja ishoda. Ako priznaju sebi da poseduju javnu vrlinu i osmele se da sprovedu njene zapovesti, građani će naterati “velikaše” da otkriju zadovoljstvo u služenju javnom interesu unutar Republike


Sada smo u fazi mirovanja bolesti. Sada je trenutak. Sada svi moramo da uložimo sve napore. Korak po korak. Prvo da pokažemo delotvornost leka na metastazi. Makar jednoj, makar najmanjoj. Konzilijum je zakazan za 29. mart 2026. pa da vidimo da li deluje


Šta, dakle, da radite da bi psihoterapija i vama pomogla? Tu dolazimo do jednog surovog elementa. Gotovo je izvesno da je ključni faktor uspešne terapije – klijent. Vrlo ugledni istraživači tvrde da je to moguće izraziti numerički i da je doprinos klijenta na nivou od 30 odsto, dok recimo tip psihoterapije ne prelazi 10 odsto. Dakle, nije samo što će terapija dugo trajati, nego najveći deo posla morate da uradite sami


Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve