Nacrt izveštaja, koji je pripremio izvestilac EP za Srbiju, i u koji je portal o evropskim integracija EWB imao uvid, biće predstavljen 20. februara u Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Prema rečima Nikole Burazera, direktora Centra savremene politike i izvršnog urednika Juropijan Vestern Balkans, prva verzija koju je Tonino Picula podneo je osetno oštrijeg tona od one koju je podnosio njegov prethodnik Vladimir Bilčik.
„Sada vidimo zašto je dolazak Picule na mesto izvestioca za Srbiju podigao toliku buku među pripadnicima vlasti u državi”, kaže Burazer za „Vreme”.
„Razlog tolikih napada nije bio to što je Hrvat, već što očigledno poznaje jako dobro srpsku političku scenu. Prvi put imamo situaciju da je izveštaj ovako oštar i to u pogledu stanja demokratije i vladavine prava, korupcije prvenstveno, ali slobode medija i generalnog tona prema pomaku Srbije ka evropskim integracijama.”
Prethodnih godina, dodaje on, izvestilac je slao izveštaj koji je u blažem tonu, ali bi se on zaoštrio nakon rasprave o njemu u Evropskom parlamentu. Tada bi evroposlanici slali brojne amandmane i oni iz partija kritičnih prema pomaku Srbije, poput zelenih, liberala ili socijaldemokrata doprinosili su da konačna verzija bude ozbiljnija.
„Pitanje je kako će sada evroposlanici reagovati kada u rukama imaju ovako ozbiljan pristup, pogotovo što vidimo da su poslednjih dana i evroposlanici koji blaže inače reaguju dok ocenjuju vlast u Srbiji, sada iskazali zabrinutost”, tvrdi Burazer.
Šta piše u nacrtu
Vlasti Srbije trebalo bi da poboljšaju izborne uslove, navedeno je u nacrtu redovnog izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji, u kojem je izražena i duboka zabrinutost zbog sistemskih problema koje su istakli studentski protesti u Srbiji.
U nacrtu Piculinog izveštaja o Srbiji navedeno je da Evropski parlament sa zabrinutošću posmatra konačni izveštaj posmatračke misije OEBS-a o izborima iz decembra 2023. godine i smatra da je neophodno reformisati izborni okvir i rešiti nedostatke.
Kako je navedeno, od ključne važnosti je obezbediti nezavisnost institucija, uključujući i Regulatorno telo za elektronske medije (REM).
Primećeno je da je ostvaren ograničen napredak u borbi protiv korupcije, uprkos usvajanju nove Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024–2028, a izražena je zabrinutost zbog toga što je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima.
U nacrtu se primećuju i kontinuirani izazovi u obezbeđivanju nezavisnosti pravosuđa, uključujući uticaje na pravosuđe.
Nikakav napredak ka EU
Sa zabrinutošću je primećeno i da je ostvaren ograničen ili nikakav sveukupni napredak u ispunjavanju merila za članstvo u Evropskoj uniji u okviru pregovaračkih poglavlja, uz posebne nedostatke u ključnim oblastima poput vladavine prava, reforme javne uprave i usklađivanja sa politikama EU.
Evropski parlament žali zbog činjenice da nije ostvaren napredak u Poglavlju 31, s obzirom na to da je obrazac usklađivanja Srbije sa spoljnopolitičkim pozicijama EU ostao uglavnom nepromenjen. Poziva se da se bez odlaganja i dosledno Srbija uskladi sa restriktivnim merama i opštom politikom EU prema Rusiji, navedeno je u nacrtu izveštaja.
O Novom Sadu
Nekoliko tačaka u nacrtu izveštaja odnosi se na tragediju u Novom Sadu i proteste koji su usledili, pa u tekstu piše da EP „izražava iskreno saučešće porodicama 15 žrtava koje su izgubile živote nakon urušavanja nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine“.
Parlament poziva na otvaranje potpunog i transparentnog pravnog postupka nakon istrage koju vode organi vlasti. U nacrtu Piculinog izveštaja izražena je duboka zabrinutost zbog sistemskih problema koja su istakli studentski protesti u Srbiji, kao što su problemi koji se odnose na građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost.
Naglašena je važnost slobode govora i okupljanja, a najoštrije su osuđeni nasilni napadi na mirne demonstrante i izražena zabrinutost zbog toga što su neki od demonstranata uhapšeni i što je protiv njih pokrenut sudski postupak.
Pozvana su diplomatska predstavništva EU i država članica da nastave da prate pravne slučajeve koji su u toku u vezi s protestima.
U dokumentu stoji da EP oštro osuđuje „nepotkrepljene navode srpskih vlasti da su države članice EU bile umešane u organizovanje studentskih protesta“ u cilju pokretanja „obojene revolucije“, kao i da oštro osuđuje, u tom kontekstu, „nezakonita hapšenja i proterivanja državljana EU i javno otkrivanje ličnih podataka građana EU od osuđenih ratnih zločinaca“.
Plus za ekonomiju i baterije
U delu o ekonomiji, pozdravljen je „delimičan napredak ka razvitku funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP“ i ponovljeno da su potrebne sadržajnije reforme na tržištu rada, u obrazovanju i u javnoj upravi.
„Evropski parlament konstatuje memorandum o razumevanju između EU i Srbije kojim se pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima, i smatra da promocija najviših ekoloških standarda i dijalog sa stanovništvom na koje ovo ima uticaj, naučnom zajednicom i civilnim društvom, treba da budu u središtu svakog takvog strateškog partnerstva“, navedeno je u nacrtu teksta izveštaja.
Izvor: EWB/Vreme